FOTO Veliki uspjeh Davora Bobića: ovacije nakon praizvedbe baleta „Snježna kraljica“
U osječkom HNK-u u petak 16. veljače 2024. praizveden je balet „Snježna kraljica“ varaždinskog autora Davora Bobića, napisan prema priči...
Na ovogodišnji festival pristiglo je 836 animiranih filmova iz preko 70 zemalja, a tijekom Festivala bit će prikazana 162 animirana filma. Ovogodišnja zemlja partner je Kanada, a uz VANIMU glavni organizator festivala je Javna ustanova u kulturi Art-kino iz Rijeke.
Konferencija za medije održana je u dvorištu II. Osnove škole gdje je prije 33 godine Dubravka Kalinić Lebinec sa Srećkom Lebincem osnovala Udrugu VANIMA koja je organizator festivala, a ovom je prilikom u dvorištu škole posađeno stablo sjećanja povodom desete obljetnice Festivala. Dubravka Kalinić Lebinec je i selektorica RAFI sekcije koja se drugu godinu za redom održava u Rijeci. U sklopu ovog dijela programa prikazat će se 76 filmova u 4 kategorije, a riječ je o filmovima koje su radili profesionalci za djecu. – Kao selektorica RAFI dijela, mogu reći da smo odgledali 80 sati filmova. Pristiglo je više od 500 filmova, sa svih kontinenata. Prva kategorija je za publiku do 6 godina, druga za ranu osnovnoškolsku dob, treća za stariju osnovnoškolsku dob i četvrta kategorija za srednjoškolce. – rekla je Kalinić-Lebinec. Selektor VAFI sekcije u kojoj se prikazuju filmovi koje su radila djeca i mladi bio je Kristijan Petrović. – Nije nimalo lagano biti selektor. Skoro tristotinjak filmova je selektirano sa svih kontinenata. Iz Kine i Japana je došao velik broj filmova i vidi se da se oni zaista trude. Koliko sam sati potrošio na gledanje filmova nemam pojma, ali bilo je par genijalnih filmova iz sva tri segmenta – istaknuo je Petrović.
Ove je godine osim VAFI i RAFI sekcija uvedena i nova treća sekcija. RAFI APP posvećena je animacijama u mobilnim aplikacijama. – To je spoj samog sadržaja, tehnologije i animacije gdje želimo svake godine nagraditi studio koji posvećuje dovoljno pažnje djeci, a dobitnik prvog RAFI APP-a je studio iz Zagreba Recircle – rekao je direktor festivala Hrvoje Selec.
U Rijeci će se ove godine održati i poseban program. „Youth cinema network conference“ okupit će predstavnike 35 svjetskih festivala posvećenih mladima i za mlade, a sudionici će razmjenjivati iskustva kako bi se razvijali i stjecali nova znanja. Ova je konferencija i specifičnost ovogodišnjeg VAFI & RAFI festivala, budući da se ona svake godine održava u drugoj zemlji, a ove je godine upravo Hrvatska domaćin. – Ujedno će se održati i koferencijiski dio u kojem će sudjelovati učitelji i profesori iz Rijeke, kako bi se potaknula medijska i digitalna pismenost i naravno bavljenje filmom. – istaknuo je Selec.
Osim službenih i ostalih filmskih projekcija Festival donosi besplatne radionice animiranog filma u Varaždinu i Rijeci. Karla Skok i Morana Bunić bivše “vanimatorice”, a danas studentice Akademije likovne u Zagrebu, smjer animirani film i novi mediji vodit će radionicu stop animacije za djecu, a za one malo starije radionicu stripa vodit će poznati hrvatski animator i ilustrator Marko Dješka.
– Osim radionca, održat će se i izložba animatora Veljka Popovića i poznatog splitskog umjetnika Vaska Lipovca. Na izložbi će biti prikazan proces stvaranja animiranog filma ”Biciklisti” – od crteža do filma. – rekla izvršna producentica VAFI dijel festivala Ana Sever.
Festival ima i odgojnu komponentu koju su i ovog puta prepoznali UNICEF Hrvatska i Ured pravobraniteljice za djecu RH, a ove se godine žiriju Plavog VAFI-ju priključuje i Agencija za elektroničke medije sa svojim portalom medijskapismenost.hr.
Službeno otvaranje RAFI-ja bit će u ponedjeljak, 27. svibnja u Rijeci, dok VAFI u Varaždinu počinje u četvrtak, 30. svibnja u kinu Gaj, nakon čega slijedi svečana zabava povodom desete obljetnice VAFI festivala. Pokrovitelji festivala su grad Varaždin, grad Rijeka, Varaždinska županija, Primorsko-goranska županija, Hrvatski audiovizulni centar, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, TZ grada Varaždina i TZ Varaždinske županije. Sav program Festivala otvoren je za javnost i besplatnog je karaktera, a ostale informacije o programu možete pronaći na internetskim stranicama www.vafirafi.com .
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.