Vojsku će godišnje služiti između 17 i 18 tisuća mladića, a poznato je i koliko će to stajati državu
Ministarstvo obrane ispunilo je sve preduvjete za uvođenje obveznog vojnog roka početkom 2025., ali da bi zaživio, potrebna je politička...
Iako je svibanj bio neobično hladan, stigao je lipanj i donio iznimno visoke temperature. Tako smo se unatrag desetak dana grijali na iznad 30 °C. Mnogim stanovnicima Varaždinske županije misli su već počele bježati na more i kupanje. Ipak, neće svi na more, a za one koji ostaju kod kuće postoje mjesta gdje se u našem kraju može okupati, sunčati ili samo odmoriti.
Varaždincima su omiljena kupališta Dravski bazeni, Gradski bazeni u Varaždinu i Aquacity.
Sezona kupanja na Dravskim bazenima je otvorena 1. svibnja, ali kako je bilo dosta hladno, kupači su počeli pristizati tek početkom lipnja. Uz Dravu moći će se kupati cijelo ljeto, a službeno zatvaranje ovisit će o vremenu. Lani je za Dravske bazene prodano više od 16.000 ulaznica. Vanjski Gradski bazen u Zagrebačkoj ulici pak je otvoren u subotu, 15. lipnja.
– Cjelodnevna ulaznica za kupanje na Dravskim bazenima stoji 20 kuna, a vraćamo i popularnu cijenu od 5 kuna za umirovljenike i studente. Poskupjelo je jedino iznajmljivanje ležaljki; za cijeli dan s 5 na 10 kuna. Kupili smo 100 novih ležaljki i pet suncobrana. Cijena na bazenu u Zagrebačkoj nije se mijenjala te iznosi 18 kuna za odrasle i 13 kuna za umirovljenike. Varaždinci svakako posjećuju Dravske bazene, a pripremili smo i bogat ljetni sadržaj s ljetnim kinom, koncertima, vodenim aerobikom i odbojkaškim turnirom 26. lipnja. Ponovno će biti i noćno kupanje – rekao je Željko Kušter, ravnatelj Javne ustanove Gradski bazeni Varaždin, koja upravlja Dravskim bazenima i onima u Zagrebačkoj ulici u Varaždinu.
Na bazenima u Varaždinu, u Zagrebačkoj, uređuje se i novi prostor od 140 metara četvornih s novim sadržajima za građane.
– Uređujemo dvije nove saune, novi jacuzzi za 10 osoba, četiri tuša, dvije bačve s hladnom vodom, prostor za odmor od 20 metara četvornih, salon za masažu, solarij i slanu sobu. Prostor koji trenutno imamo za masažu iznajmit ćemo za pedikuru i slične terapijske tretmane. Imamo još i prostor od 160 metara četvornih u kojem će biti multifunkcionalna dvorana. Očekujemo otvaranje u roku od oko mjesec dana. Čekamo da nam se odobri projekt za rekonstrukciju krova bazena u Zagrebačkoj, što nam je trenutno najveći problem, pa ako bude sve u redu, to bi trebalo biti gotovo ove godine – objasnio je Kušter.
Kad se radi o kontroli kvalitete vode, procedura je jednaka na bazenima u Zagrebačkoj i Dravskim bazenima. Ph vrijednost se kontrolira svaka dva sata, a uzorci vode se redovito uzimaju i nose na analizu.
Zbog lošeg vremena radovi na Aquacityju kasne te će trajati i tijekom kupališne sezone. Kupanje službeno počinje 21. lipnja, već dobro poznatim tulumom povodom prvog dana ljeta, ali kupača je bilo i prije toga. Dosad su očišćeni obala i jezero, a uredit će se i šetnice. Grad Varaždin je dobio za ovo 500.000 kuna od Ministarstva, a i sami moraju uložiti još milijun kuna. Također, ide uređenje triju odbojkaških igrališta u suradnji s Odbojkaškim savezom.
– Sve koji će na kupanje na Aquacity molimo za strpljenje. Bageri su tamo i rade. Ipak, najprije će se uređivati udaljeniji dijelovi jezera, a na kraju dio oko restorana – objasnila je Sandra Malenica, zamjenica gradonačelnika Varaždina.
Na području Varaždinske županije omiljena mjesta za kupanje su još Varaždinske Toplice, odnosno otvoreni bazeni u sklopu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, i Izletište Topličica u Novom Marofu.
Kupališna sezona u Varaždinskim Toplicama je otvorena u nedjelju, 16. lipnja. I ove će godine mnogi pohrliti na kupanje, a dnevna ulaznica za odrasle je radnim danom 40 kuna, a subotom, nedjeljom i blagdanom 45 kuna. Ista ulaznica za djecu tijekom tjedna stoji 35 kuna, a vikendom i blagdanom 40 kuna. Tobogani, vodena gljiva i drugi sadržaji već su dobro poznati, a koktel bar koji radi vikendom te ponuda ručka uz kupanje zasigurno će privući mnoge u Varaždinske Toplice. Kupanje na vanjskim bazenima traje do kraja kolovoza.
Izletište Topličica sadrži ugostiteljski objekt s oko 200 sjedećih mjesta, dva velika bazena s toboganima, dječji zabavni park, dva zemljana i jedan asfaltni teniski teren, dva stola za stolni tenis, te veliki parking kapaciteta oko 200 automobila. U Topličici je kupanje 20 kuna za odrasle, 10 za djecu i još 10 želite li ležaljku.
Izletište je otvoreno za kupače 16. lipnja te ostaje otvoreno tijekom srpnja i kolovoza, kada svakodnevno od 9 do 21 sat možete uživati u ugostiteljskoj ponudi, kupanju ili sportskoj relaksaciji.
S obzirom na to da pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj umrlih od toplinskih valova, donosimo vam preporuke za zaštitu od velikih vrućina:
– rashladite svoj dom
– klonite se vrućine
– rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
– pomognite drugima, posebno starijima i bolesnicima
– tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
Kupanje na “divljim” kupalištima može biti opasno, a posebno zbog temperaturnog šoka, struja i promjenjive dubine jezera ili rijeke.
Osim veselja i zdravstvene koristi kupanja, ne smiju se zaboraviti opasnosti i zdravstveni rizici – rizik od zaraznih bolesti. Rizik zaraze je veći što je vodena površina manja i slabije protočna zbog lakšeg zasićenja nepoželjnim tvarima i mikroorganizmima – najnepovoljnije je kupati se u otvorenim vodama, a osobito u vodama stajačicama (šodericama, jezerima, barama). Zarazne bolesti koje se mogu dobiti kupanjem nastaju zbog ulaska mikroorganizama u organizam kupača preko usta, sluznica (oko, nos, spolovilo), oštećenja na koži i dišnih putova.
Podravka je i ove godine organizirala susret sa svojim poljoprivrednim kooperantima, točnije, proizvođačima voća i povrća. Događaj koji je inicijalno predstavljen prošle godine, ovog je puta održan u Tvornici voća i povrća u Varaždinu, gdje i odlaze sve proizvedene voćne i povrtne kulture te postaju prepoznatljivi Podravkini proizvodi.
Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, u pozdravnom je govoru istaknula stratešku važnost poljoprivrede, kako za Podravku, tako i za širu zajednicu. Najavila je i dodatno unapređenje suradnje s poljoprivrednim proizvođačima i rekla kako će Podravka i u sljedećim godinama svima njima uvijek biti snažan oslonac.
– Ove se godine za Podravkine potrebe, samo što se povrća tiče, diljem Hrvatske obrađivalo više od sedamsto hektara poljoprivredne površine. Pritom je bilo angažirano oko 250 proizvođača i udruga i željela bih izraziti zadovoljstvo jer mislim da smo ove godine napravili značajan iskorak, posebice u podizanju kvalitete suradnje s kooperantima. Prošle smo godine još stjecali iskustvo koje smo sada pretočili u odlične rezultate. U godinama koje dolaze najveći će izazov biti vremenske prilike, no odlučni smo da u svladavanju tih izazova radimo zajedno i nastavimo, kao i do sada, dijeliti stručno znanje i svo stečeno iskustvo – rekla je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke.
Ivan Ostojić, član Uprave zadužen za poljoprivredu, osvrnuo se na ovogodišnju sezonu. Govorio je o Podravkinim planovima i ostvarenjima, koja uključuju i novi pogon za preradu rajčice, otvoren prije nešto više od dva mjeseca upravo u sklopu Tvornice voća i povrća u Varaždinu. U svom izlaganju prikazao je ostvarene rezultate u ovogodišnjoj proizvodnji rajčice i svim kooperantima zahvalio na sjajnoj suradnji.
– Ključni cilj zbog kojeg smo se odlučili na gradnju novog pogona u Varaždinu bio je imati sve ključne Podravkine proizvode na bazi rajčice isključivo iz domaće proizvodnje. Sva rajčica koja dolazi u naš novi pogon proizvedena je u Hrvatskoj. Proizvodnju smo organizirali na području cijele Hrvatske i tako napravili diverzifikaciju koja će nam u budućnosti proizvodnju još i dodatno stabilizirati. U tom procesu bili smo fokusirani na snažnu podršku našim kooperantima jer mnogima je ovo bila prva sezona proizvodnje rajčice. Sljedeće sezone planiramo biti još bolji i potpuno popuniti kapacitete našeg novog pogona – rekao je Ostojić.
Naglasak je tijekom cijelog susreta bio na proizvodnji rajčice. Podravka je izgradnjom novog pogona kapacitet proizvodnje podigla na ukupno četrdeset tisuća tona u sezoni. Znatno je povećan i broj kooperanata, a mnogi od njih rajčicu su krenuli proizvoditi ove godine. Podravka je tako postala samodostatna u proizvodnji ove povrtne kulture, što znači da sva rajčica koja se koristi u proizvodnji Podravkinih proizvoda poput pasate dolazi isključivo iz hrvatskih polja. Također, Podravkini kooperanti od ove se godine nalaze po cijeloj Hrvatskoj. Nastavljena je dobro uhodana suradnja s istarskim poljoprivrednicima, pokrenuta je suradnja s proizvođačima u Slavoniji, a dodatno je osnažena i s onima u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
U sklopu programa, prisutni su mogli čuti i prigodnu panel raspravu četvero poljoprivrednih proizvođača – Doroteje Santo iz Đurđevca, Perice Oroza iz Požege, Pere Pusića iz Preloga i Mirka Boškovića iz Cerne kod Vinkovaca. Pričali su o vlastitim ovosezonskim iskustvima u proizvodnji rajčice, suradnji s Podravkom, ali i izazovima s kojima se suočavaju.
Podravka je na kraju i nagradila svoje najuspješnije proizvođače rajčice. Za ostvarene najviše prinose nagrade su primili proizvođači Dragan Zvonar iz Sopja, Doroteja Santo iz Đurđevca i udruga Ambasador iz Đelekovca. Također, prigodnu nagradu primio je i Podravkin najdugovječniji kooperant, Stjepan Majkovica iz Umaga.
Na 19. sjednici Skupštine Međimurske županije vijećnicama i vijećnicima predstavljen je izvještaj o izvršenju proračuna u prvoj polovici godine, kao i o korištenju sredstava proračunske zalihe, te iscrpno izvješće o radu i aktivnostima župana do 30. lipnja.
Župan Matija Posavec, u kratkom komentaru svoga izvješća, brojkama je ilustrirao efikasnost županijskih stručnih službi, te je primjerice napomenuo da je Međimurska županija u poslovima vezanima uz upravljanje državnim nekretninama najefikasnija u državi. Riješeno je 50 posto predmeta, dok neke županije imaju riješeno tek pet posto predmeta.
Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Darko Radanović iznio podatke o gospodarskim kretanjima u 2023. godini.
– U Međimurju su lani poslovala 3792 poduzetnika te 1674 obrtnika, s daljnjom tendencijom rasta broja obrta. Broj zaposlenih kretao se oko 43.480 osoba, a nezaposlenost je bila na 4,7 posto. Čak 78 poduzetnika ostvarilo je dobit te je izvoz daleko veći od uvoza. Ovi podaci dokaz su prilagodljivosti i stabilnosti gospodarstva Međimurske županije – istaknuo je pročelnik Radanović.
Redovnim studentima je pak s ove sjednice stigla dobra vijest jer se nastavlja program isplata jednokratnih pomoći i u aktualnoj akademskoj godini.
Na aktualnom je satu bilo dinamično. Tako je vijećnik Igor Ivković zatražio pisane odgovore o nepravilnostima u javnoj nabavi te podatke o ponuditeljima i poslovima. Župan je apelirao da se na nalazu državne revizije ne gradi fama o lošem i nezakonitom poslovanju, jer to, kako je ustvrdio, naprosto nije istina.
– Revizija je našla mnogo nepravilnosti te dala više preporuka državi na njezino poslovanje, nego Međimurskoj županiji. U javnoj nabavi moramo se prilagođavati otežanim uvjetima tržišta ili odustati od projekta – rekao je župan. Pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i proračun Anita Strniščak je naglasila da niti u jednom postupku javne nabave Međimurske županije državna revizija nije našla nepravilnosti, već je izrekla preporuke, koje su se najvećim dijelom odnosile na sporadično prihvaćanje viših ponuda od procijenjenih.
– To nije protuzakonito, i na to su prisiljeni svi u Hrvatskoj, zbog situacije na tržištu rada i usluga, te realnih cijena. Primjer je i izbor prijevoznika za učenike osnovnih škola: javio nam se samo jedan ponuditelj, a nas zakon obvezuje da moramo organizirati tu vrstu prijevoza – pojasnila je pročelnica.
Vijećnica Andreja Marić pitala je kada će se u osnovne škole Međimurja uvesti zdravstveni odgoj? Pročelnica Nives Kolarić Strah odgovorila je da se će model realizirati u suradnji s Gradom Rijekom i uvesti od iduće školske godine. Vijećnicu Marić potom je zanimala strategija Međimurske županije vezana uz organizaciju palijativne skrbi.
Župan Posavec u svom je odgovoru istaknuo nebrigu države.
-Situacija je žalosna. Nakon što je Međimurska županija sa Županijskom bolnicom Čakovec osigurala prostor u kojem će djelovati palijativni centar, obavila radove u tom prostoru, izradila projektnu dokumentaciju te ishodila građevinsku dozvolu – država je preuzela Bolnicu i poručila Međimurcima – ˝ništa od vašega projekta“. Dosad su bili uzaludni svi naši apeli da nam se omogući formiranje palijativnog centra, pa makar ga – nepravednim modelom – uređivali vlastitim sredstvima – rekao je župan Posavec.
-Kvalitetu tog našeg projekta, prepoznao je i Pravobranitelj za osobe s invaliditetom koji nam se obratio, upitavši dokle smo stigli s realizacijom. Objasnili smo situaciju, a on nam je proslijedio pismo koje je poslao ministru zdravstva, zauzevši se za nas, te upozorivši ministra da mu je to zakonska obveza – iznio je župan Posavec vijećnicama i vijećnicima.