Vozač koji je u 2016. godine u Sračincu vozio BMW 171 kilometar na sat kroz naselje, gdje je dozvoljena brzina 50, imao je najmanje 1,5 promila alkohola u krvi. Kažnjen je zatvorom u trajanju od osam mjeseci, ali u njemu neće provesti niti jedan dan jer je kazna zamijenjena radom za opće dobro.

Vozači na području Varaždinske županije u prošloj su godini platili najmanje milijun kuna za kazne u prometnim prekršajima. Za točan bi iznos trebalo detaljno pregledati dokumentaciju, brojevi su možda i višestruki, ali već je i ova, najmanja brojka – ogromna.

U Hrvatskoj je mogućnost pogibije u prometu tri puta veća nego u Švedskoj

Vozači županije s najmanjim plaćama u Hrvatskoj dobri su punitelji državnog budžeta novcem od prometnih kazni. Istovremeno, Varaždinska županija ima najmanji broj smrtno stradalih u prometu u prošloj godini, ali i ukupno najmanji zbroje li se 2017. i 2018. godina. S prosjekom od 4,5 poginule osobe u prometu na 100.000 stanovnika u 2018. godini i 5 osoba godinu prije, Varaždinska županija uočljivo odskače od crne hrvatske statistike. Samo u susjednome Međimurju ta je brojka dvostruka. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ih je bilo 13, a u Ličko-senjskoj čak 25, čemu je razlog prometni koridor prema moru.

Kamere i kazne

– Lani je u Varaždinskoj županiji bilo ukupno osmero poginulih na prometnicama, što je Nacionalnim programom bilo ciljano za kraj 2020. godine. U ovoj su godini evidentirane 406 prometne nesreće, što je 17 %manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Poginule su tri osobe, dok je lani u isto vrijeme smrtno stradalo pet osoba. Varaždinska županija je tako dvije godine zaredom županija s najmanjim brojem smrtno stradalih u prometu – govori Danijel Posavec, voditelj Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa PU varaždinske.

Inače, u Hrvatskoj je mogućnost pogibije u prometu tri puta veća nego u Švedskoj, a iako su podaci o poginulima za prošlu godinu nešto bolji u odnosu na 2017., naša je zemlja još uvijek na začelju Europske unije kad je riječ o sigurnosti u prometu. Iza nas su još samo Rumunjska i Bugarska, a moguće je da nas je Rumunjska već i prestigla, kao što je to učinila i s kupovnom moći, koja je nadmašila onu u Hrvata.

U Europskoj uniji je tijekom 2017. poginulo 49 sudionika u prometu na milijun stanovnika, dok je u Hrvatskoj poginulo njih 80. Podaci za prošlu godinu još nisu dostupni. Uz svaku je poginulu osobu još njih pet teško ozlijeđeno.

Dobre rezultate Varaždinske županije Danijel Posavec neće pripisati samo policijskom radu.

– Ne možemo biti uskogrudni i reći da je sve to zahvaljujući policiji, ali sigurno je puno toga u mjerama koje provodimo. Nije nam prioritet samo kažnjavanje nego prevencija. Represija je nužno zlo koje se mora provoditi jer neće biti rezultata – kaže.

Ipak, s postavljanjem kamera na prometnice 2016. godine, vozači su postali oprezniji. Kamere kod Solvisa, u Ulici Braće Radić, Koprivničkoj nedaleko od križanja s Međimurskom ulicom, Hrašćici nedaleko od križanja s Optujskom, u Tomaševcu na Varaždin Bregu, Trnovcu i Zagrebačkoj ulici sve je krenulo nabolje sa stanjem sigurnosti na prometnicama.

Te 2016. godine, kad vozači još nisu osjetili posljedice njihove snimljene vožnje, broj poginulih je bio dvostruko veći, njih 9 na 100.000 stanovnika. Kamere su ga, dakle, prepolovile.

– Ne možemo reći da je to samo zahvaljujući kamerama, ali sigurno su jednim dijelom pridonijele da smo županija s najmanjom smrtnošću u prometu u Hrvatskoj. Na dionicama s kamerama gotovo da više ni nema prometnih nesreća s uzrokom brzine. I to na cijeloj dionici, a ne samo neposredno u blizini kamera. Jer vozačima je očigledno kamera u svijesti i znatno prije nego što do nje dođu, pa smanje brzinu. Nesreće na tim cestama danas su iz nekih drugih razloga, a nijedna zbog brzine – kaže Danijel Posavec.

55 prekršaja dnevno

Iako su teške nesreće s poginulim osobama u Varaždinskoj županiji sve rjeđe, ukupan broj prometnih prekršaja je vrlo velik – 20.000 godišnje. To je gotovo 55 prekršaja dnevno, od čega je najviše njih prekoračena brzina vožnje. – U ovoj godini imamo 7864 evidentirana prekršaja, od čega je više od polovice zbog brzine. Definitivno je uočljivo da je uvođenje upola manje kazne ako se plati na licu mjesta ili u roku tri dana donijelo revnije plaćanje.

Ljudi koriste ovu mogućnost jer im je financijski isplativije i taj se prekršaj ne uvodi u prekršajnu evidenciju niti se pišu kazneni bodovi. Novost je da se s 12 kaznenih bodova u dvije godine poništava vozačka dozvola. A to se, primjerice, prikupi zaustavi li vas policija alkoholizirane četiri puta u dvije godine. Mladim vozačima se poništava dozvola s 9 bodova.

Tko to prikupi, zaista je problem, recidivist, i nema se zašto žaliti. Ponovno polagati može tek nakon dvije godine – kaže Danijel Posavec.

Prometne kazne
bi trebalo određivati sukladno dohodovnom cenzusu. Nekomu je 500 kuna kao većini 50, pa kazna za njih nema učinka.

Brzina, alkohol, mobitel i nekorištenje sigurnosnog pojasa glavni su ubojice na hrvatskim cestama, pa tako i u Varaždinskoj županiji. Nije rijetkost zaustaviti vozača i s nekoliko promila alkohola u krvi. Muškarci još uvijek češće izazivaju prometne nesreće od žena. – Ne bih se htio nikomu zamjeriti, ali osobno mislim da su žene opreznije u prometu i više poštuju prometne propise, definitivno. Ali,ono što je njihov problem je manjak refleksa kod izbjegavanja prometne nesreće, ne reagiraju najbolje. Uhvate se za volan, zažmire i čekaju što će se dogoditi. Jasno, ne treba uopćavati, ovo je tek primjer. Teže se snalaze i pri parkiranju, vožnji unatrag… Ipak, generalno gledajući, ja bih se opredijelio za ženu kao vozačicu što se tiče mogućnosti izazivanja prometne nesreće. Jednostavno su pažljivije – govori Danijel Posavec.

Biciklisti i pješaci također su u fokusu prometnih policajaca. Danijel Posavec je zadovoljan jer ih za prvih pet mjeseci u ovoj godini – nema smrtno stradalih. – Iz godine u godinu smo imali po tri, četiri, pet poginulih biciklista. Lani je njih 38 % manje sudjelovalo u nesrećama, trojica su zadobila teže, a 12 lakše ozljede. Nije bilo smrtno stradalih. Uvjereni smo da to nije slučajno, nego uglavnom rezultat rada policije usmjeren ciljano na bicikliste.

Zadnjih godina po nekoliko puta na godinu imamo preventivne akcije za bicikliste, kad smo ih po zaustavljanju noću darivali prslukom i svjetlom, bez naplaćivanja kazne ako ih sami već nisu imali. Po novom, biciklist nije obvezan imati striktno prsluk, nego bilo što reflektirajuće na sebi kako bi bio vidljiv u prometu. Puno se biciklista vozi pod utjecajem alkohola i to je velik problem. Također, po samom se Varaždinu još uvijek voze preko pješačkog prijelaza, a što ne smiju. Vozač ih nije dužan propustiti. Pješaci pak ne poštuju obvezan prelazak ceste preko zebre ili kretanje uz rub kolnika ondje gdje nema nogostupa – upozorava voditelj Posavec.

Iako on i kolege mu čvrsto vjeruju u prevenciju, svjesni su, kaže Danije Posavec, ima velik učinak. – Puno je ljudi bez novaca, koji krpaju kraj s krajem, pa kad moraju platiti 300 ili 500 kuna zbog prekršaja u prometu, jako to dobro upamte – kaže. Međutim, smatra da bi visina kazne trebala ovisiti o primanjima jer „nekomu je 500 kuna kao većini 50“. – Za takve bi trebalo promijeniti zakonsku regulativu i „odrezati“ im kaznu sukladno dohodovnom cenzusu. Ova se ideja trenutno razmatra, a zasad veću kaznu može odrediti jedino sudac – govori.

Brzina, alkohol, mobitel i nekorištenje pojasa glavni su ubojice u prometu

On i ostali prometni policajci su razočarani čestom sporošću pravosuđa jer i kad oni odrade svoj posao i predaju prekršitelja sudu, sve se beskonačno oduži. A kad se presuda i donese, ona uglavnom nije adekvatna (ne)djelu. – Nije na nama da prozivamo pravosuđe, niti smo u toj poziciji, ali definitivno bismo voljeli da bude učinkovitije i da se ne čeka dugo na pravdu. Nema razloga za to. Sankcija koja stigne za nekoliko godina nije toliko učinkovita. U materijalnom kaznenom pravu je dokazano da sankcija mora biti brza, učinkovita i efikasna. Međutim, kad dobiju priliku obrane sa slobode, kazna uopće više nije ni izvjesna. Krenu žalbe, pa uzme odvjetnika, pa to traje i traje… i često završi uvjetnom kaznom. Također, kad slučaj izađe iz fokusa medija… nema poruke javnosti, generalne prevencije – zaključio je Danijel Posavec.

Iako on ne želi komentirati sudske odluke policija, saznajemo, generalno nije zadovoljna kaznama suda za obijesne vozače.

Najgori primjer toga je vozač koji je 2016. godine u Sračincu vozio BMW 171 kilometar na sat kroz naselje, gdje je dozvoljena brzina 50. Također, vozio je ugrožavajući vozače iz suprotnog smjera. Zaustavljen je presretačem i osim brzine utvrđeno je da je u krvi imao najmanje 1,5 promila alkohola. Propisana kazna za ovo djelo je do tri godine zatvora. Ipak, B. M. iz Cestice je kažnjen s osam mjeseci zatvora, a i ta mu je kazna zamijenjena radom za opće dobro. Jedan dan zatvora zamijenjen je s dva sata rada, što je grubom matematikom, tek 60 radnih dana. U zatvoru je, i to istražnom, proveo tek manje od mjesec dana, a onamo je spravljen zbog mogućnosti ponavljanja djela. Ipak, za slobodu i povratak na cestu bilo je dovoljno platiti 100.000 kuna jamčevine.