Povežite se s nama

U fokusu

Čehokove planove s balama Patafta naziva diletantstkima

Objavljeno:

- dana

Smeće

Vijest da je Grad Varaždin od Varkoma tražio da balirano smeće iz svog posjeda prebaci na Čistoću, izazvala je vijećnika Davora Pataftu da oštro prokomentira takav razvoj događaja.

Vijećnik Patafta kaže da ne razumije zaobilaženje Gradskog vijeća kad se donose tako važne gradske odluke. Njemu nije jasno da gradonačelnik može odlučivati mimo Vijeća o vrlo bitnim stvarima.

– Ako je Gradsko poglavarstvo 2008. godine odlučivalo u vezi MBO, 2009. su vijećnici odlučivali o  planu gospodarenja gradskim otpadom, a 2012. godine su se u Vijećnici donosile odluke o otpadu i koncesiji, kako sad Gradsko vijeće o ničemu ne treba odlučivati? –  pita Davor Patafta.

Diletanti

Gradonačelnik Čehok je u poslijeizbornoj euforiji najavio kako će prva bala napustiti Varaždin 1. srpnja. Kad se to nije dogodilo, Ivan Čehok se opravdao da je taj datum bio figurativan izraz za sve ljetne mjesece.

Kako bilo, on smatra da će se problem baliranog smeća najbrže riješiti prebacivanjem bala  – onih koje nisu pod koncesijskim ugovorom – na Čistoću.

– Čistoća može početi s njihovim zbrinjavanjem . Ne vidim razlog da se s tim oteže. Tvrtka ime ugovore s deponijima na koje može odvesti taj, već obrađeni otpad – rekao je gradonačelnik.

Davor Patafta to smatra diletantskim i tvrdi da se takvim, lakonskim rješenjem, krši nekoliko zakona i propisa: Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o računovodstvu, Zakon o otpadu…

– Grad Varaždin je odgovoran za otpad na svojem području, a oni sad donose odluku za 40. 000 tona komunalnog otpada koji nije dio koncesijskog ugovora. Ali to je otpad drugih općina, a nije varaždinski. Ako već misle to raditi moraju pitati općine što one misle o tome. Također, konačno zbrinjavanje takvog otpada moraju platiti same općine, a ne Grad i Čistoća. Ovisno o tipu zbrinjavanja to može biti od oko 15 do 30 milijuna kuna. Tako da ta odluka sigurno nije u ingerenciji gradonačelnika i odgovornih iz Varkoma i Čistoće – rekao je Davor Patafta.

S obzirom da su te iste općine vlasnici Varkoma, a tvrtka je od općina i građana za prikupljanje i privremeno skladištenje smeća od početka baliranja 2013. godine pa do zadnje bale naplatila 45 milijuna kuna – Patafta smatra da bi i sam Varkom eventualno trebao platiti rješavanje problema.

Samovolja Grada

Kako bilo, Davor  Patfta smatra nedopustivim da si gradonačelnik dozvoljava voditi poslove neke firme.

– Ne može on naložiti direktoru neke firme da prebaci dio imovine iz jedne u drugu firmu. I to imovinu koja za sobom vuče obaveze koje je Varkom već naplatio građanima – priča.

Decidiran je:

– Činjenicu da je Grad većinski vlasnik Varkoma, ne daje mu za pravo raditi što želi. On ima Skupštinu i Nadzorni odbor, ali ovim preskače nekoliko institucija. Mnogi ga kritiziraju jer je to radio i ranije, a on ponovno radi isto.

Davor Patfta ne smatra da prebacivanje bala nije moguće, nego da je takvo što nezakonito bez jasnog ugovora u kojemu će pisati koliku će naknadu Varkom platiti Čistoći za preuzimanje bala.

– Ne može jedna tvrtka tek tako prebacivati bale niti novac u drugo poduzeće – upozorava.

Također, podsjeća da je Varkom zbog krivog gospodarenja otpadom već prošao kazneni postupak.

– Ako bi se sad sve selilo na Čistoću ili kad bi se uključio Grad, tad bi bili pokrenuti postupci protiv Varkoma, Čistoće i odgovornih osoba. Ne znam jesu li gradonačelnik i odgovorne osobe svjesni svoje odgovornosti. Na temelju svega što rade, vjerujem da nisu – oštar je Davor Patafta.

Bez struke i pravnika

Njemu jednostavno nije jasno da se sve radi bez mišljenja struke i pravnika.

– Iz ovoga mogu nastati još veći problemi. Gradonačelnik Čehok, jednako kao donedavno i Habuš, ne poštuje proceduru, zakone niti struku. Pravnu ili ekološku. I tu postoji rizik da ponovno naprave cirkus. I stignu tužbe. Kao zadnja od CIOS-a nteška 97 milijuna kuna. Sve zato što je iz nekog neshvatljivog razloga teško pitati struku – zaključio je Davor Patafta.

Gradonačelnik Čehok nije želio komentirati izjave Davora Patafte dok je njegov zamjenik Zlatan Avar rekao da je „vijećnik Patafta pristran iako bi kao gradski vijećnik trebao biti objektivan“.

Davor Patafta odgovara:

– Objektivnost se dokazuje poštivanjem propisa i nadređene institucije, Gradskog vijeća. Kako je gospodinu Avaru prije nekoliko tjedana na sjednici Vijeća bilo važno da vijećnici budu upoznati – glasaju i podrže –  radnje oko potraživanja više od milijun kuna Grada prema Termoplinu, u kojemu je Grad vlasnik 51 posto dionica. Jednako tako vijećnici valjda moraju biti upoznati i sa poduzimanjem radnji oko preseljenja dijela vlasništva otpada. To je otpad koji zagađuje vodozaštitno područje – zaključio je Davor Patafta i ppozvao:

– Gospodin Avar me slobodno može nazvati da raspravimo oko svih stvari u kojima ne dijelimo jednako mišljenje i ukoliko eventualno želi čuti iskustva koja mogu biti korisna za Grad i rješavanje problema. Ključne stvari za Grad se ne rješavaju preko novina nego konstruktivnim razgovorom vijeća i izvršne vlasti.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Lepoglava: Klima se jako promijenila, a poljoprivrednici se još uvijek nisu prilagodili

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Domu kulture u Lepoglavi u srijedu, 8. svibnja, održan je prvi sastanak partnera u projektu – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, kojeg provode Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad, kao vodeći partner, te lokalne akcijske grupe Izvor i PRIZAG.

Kako je istaknuto na ovom sastanku, posljednjih godina svjedočimo klimatskim promjenama, koje posebno utječu upravo na poljoprivredni sektor, stoga je cilj ovoga međuteritorijalnog projekta suradnje lokalnih akcijskih grupa – podizanje svijesti poljoprivrednika o utjecaju promjene klime na poljoprivrednu proizvodnju te o nužnosti uvođenja agrotehničkih mjera i novih kultura kojima se ublažava utjecaj klimatskih promjena.

– Ovaj je projekt osmišljen iz potrebe. Svi naime, svjedočimo o klimatskim promjenama, a da se klima doista promijenila u posljednjih 30 godina potvrdila je i studija Državnog hidrometeorološkog zavoda. No, ono što se nije promijenilo su agrotehnološke mjere. Na terenu je vidljivo da naši poljoprivredni proizvođači nisu spremni na te promjene i da im se nisu prilagodili. Ovim projektom nastojimo pokazati kako je promjena klime utjecala na ratarstvo i povrćarstvo u ovom dijelu Hrvatske, gdje su te poljoprivredne grane najzastupljenije, te koje agrotehnološke mjere valja primjenjivati kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena – istaknuo je na otvaranju prvog sastanka o utjecaju klimatskih promjena voditelj ovog projekta, klimatolog mr. sc. Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad.

Agrotehničke mjere za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena

Tijekom provedbe projekta na pet lokacija, u Bednji, Varaždinu, Ludbregu, Koprivnici i Novom Marofu prikupljat će se vrijednosti temperature tla na 7 dubina i vlažnosti tla na 5 dubina. Na temelju prikupljenih podataka te meteoroloških mjerenja nastalih u zadnjih 30 godina izradit će se sveobuhvatna analiza poljoprivrednih kultura i agrotehničkih mjera kojima bi se ublažio utjecaj klime i povećala poljoprivredna proizvodnja te tako osigurala održivost poljoprivredne proizvodnje sjeverne Hrvatske.

Projekt Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, vrijedan je 136 tisuća i 200 eura, a financiran je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (3. Natječaj za provedbu tipa operacije 19.3.2. »Provedba aktivnosti projekta suradnje«).

– Provedbom ovog projekta želimo povezati znanost i praksu, kako bi se naši poljoprivredni proizvođači što brže i bolje prilagodili klimatskim promjenama kojima svjedočimo. I ovog proljeća na području Grada Lepoglave proglašena je prirodna nepogoda zbog mraza, ponovo su pozebli vinogradi i voćnjaci, tako da ove godine nećemo imati oraha, trešnji, marelica, urod u vinogradima će biti ponovo manji. Suočeni smo i sa čestom pojavom klizišta, zbog obilnih padalina, ali i s dugotrajnim sušama. Klimatske promjene nanose ogromne štete našim poljoprivrednicima, ali i svim drugim dionicima na ruralnom području. Ovim projektom zato želimo i kroz provedbu informativno – edukacijskih aktivnosti podići razinu znanja o klimatskim promjenama te načinima za ublažavanje njenih utjecaja na poljoprivredni sektor na području tri lokalne akcijske grupe koje sudjeluju u ovom projektu – istaknuo je Marijan Škvarić, predsjednik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad i gradonačelnik Lepoglave.

Stare se navike moraju mijenjati

Projekt će se provoditi na području Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko – zagorske županije, Međimurske županije, Varaždinske županije, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

– Ovo je vrlo važan i zanimljiv projekt, jer napokon počinjemo ozbiljno govoriti o klimatskim promjenama koje doživljavamo. Klima koja se očito promijenila, promijenila je već puno toga u našim životima, a posebno u životima onih koji žive od poljoprivrede. No, tvrdoglavo ostajemo vjerni starim običajima, a moramo ih mijenjati. Ovaj će projekt pomoći da naši poljoprivrednici osvijeste tu nužnost i da se što bolje prilagode toj velikoj promjeni – rekao je Dubravko Bilić, predsjednik Lokalne akcijske grupe Izvor i gradonačelnik Ludbrega.

O važnosti ovog projekta na prvom sastanku projektnih partnera govorila je i Nevenka Benjak, predsjednica Lokalne akcijske grupe PRIZAG.

– Ovaj će projekt biti od velike koristi ne samo poljoprivrednicima, nego i svim drugim dionicima razvoja na ruralnom području, a pogotovo onima koji kreiraju politike. Klimatske promjene su evidentne i svi im se moramo prilagoditi. Zato je ovaj projekt međuteritorijalne suradnje lokalnih akcijskih grupa, u kojem sudjeluje i LAG PRIZAG, od velike važnosti kako bi se stvorili uvjeti da poljoprivredni proizvođači promijene stare navade i da se prilagode klimatskim promjenama, kako bi u budućnosti ostvarivali veće prinose i kvalitetnije životne uvjete – naglasila je predsjednica LAG-a PRIZAG.

Tijekom provedbe projekta bit će izrađen i mrežni portal, online platforma koja će sadržavati informacije korisne za poljoprivrednike, koje će uključivati i smjernice te savjete za prilagodbu praksi uzgoja, a projektni partneri će organizirati i edukativne radionice za poljoprivrednike o klimatskim promjenama, novim agrotehničkim mjerama i novim poljoprivrednim kulturama. Projekt će završiti u svibnju sljedeće godine, a potom će se održivost projekta osigurati kroz redovnu djelatnost partnerskih lokalnih akcijskih grupa.

Nastavite čitati

U fokusu

Zašto su mirovine manje nego prošli mjesec?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pojedini umirovljenici neugodno su iznenađeni manjim mirovinama na svojim računima nego prošlog mjeseca.

Stoga portal Mirovine.hr podsjeća da je riječ o usklađenjima.

Mirovine se usklađuju dvaput godišnje prema rastu cijena i plaća, u siječnju i srpnju, a u odnosu na prethodno polugodište. Isplata povećanog iznosa isplaćuje se kasnije sa zaostacima, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje čeka podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći, koja se za prosinac računa tek u veljači. Nakon toga HZMO donosi službenu odluku o većim mirovinama za ožujak, s isplatom u travnju, pri čemu isplati zaostatke za siječanj ili veljaču, piše Mirovine.hr.

Mirovine su od siječnja povećane za 4,19 posto. Primjerice, ako umirovljenik ima 480 eura mirovine, njegova mjesečna primanja rasla su za oko 20 eura. Njemu je u travnju tako isplaćeno 20 eura više za ožujak, ali isplaćena mu je i razlika za siječanj i veljaču po 20 eura, jer usklađivanje vrijedi od siječnja.

To znači da je u travnju dobio 60 eura veću mirovinu. Na isplati u svibnju, mirovina mu je manja za 40 eura, jer mu se nastavlja isplaćivati povećanje od 20 eura mjesečno, bez 40 eura za siječanj i veljaču.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje