Povežite se s nama

U fokusu

U godinu dana na sjeverozapadu nestala općina veličine Beretinca

Objavljeno:

- dana

Alarmantno

Samo u prošloj godini sjeverozapadna Hrvatska izgubila je 2.101 stanovnika, što je, primjerice, jedna općina veličine Beretinca, u kojoj je, prema podacima objavljenima u zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, živjelo 2.176 stanovnika.

Na sjeveru Hrvatske sve nas je manje. Prema podacima o prirodnom kretanju stanovništva u 2016. , koje je Državni zavod za statistiku objavio 21. srpnja, Varaždinska županija u prošloj godini ostala je bez 681 stanovnika, Koprivničko-križevačka županija bez 652 stanovnika, a Krapinsko-zagorska bez 783 stanovnika. Samo su u Međimurskoj županiji zabilježeni pozitivni trendovi: u prošloj godini bilo je više rođenih nego umrlih.

Jedina pozitivna

U Međimurju je u 2016. rođeno 1.216 djece, dok je umro 1.201 stanovnik, pa tako najsjevernija hrvatska županija – jedina od svih županija u Hrvatskoj i Grada Zagreba – ima pozitivan prirodni prirast!

Više rođenih nego umrlih zabilježeno je čak u dva grada i šest općina Međimurske županije. To su gradovi Čakovec i Mursko Središće, ali i općine Dekanovec, Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica, Pribislavec i Nedelišće.

Najmanje djece, svega osmero,  u prošloj godini rođeno je u Općini Veliki Bukovec. Malo djece je u 2016. rođeno i u Općini Breznički Hum: 10.

Najviše je “u plusu”, uz vitalni indeks od 149,5 (broj živorođenih na 100 umrlih), Općina Nedelišće. U toj međimurskoj općini u prošloj godini rođeno je 154 djece, najviše od svih općina, dok je umrlo 103 stanovnika. Iako svoj udio u tome ima i romsko naselje, koje je dio Općine Nedelišće, načelnik Darko Dania kaže da puno rade kako mlade obitelji ne bi odlazile u druge krajeve.

– Veliku ulogu u tome imaju gospodarske zone, čime mladima osiguravamo posao i financijsku sigurnost. No, sufinanciramo vrtić, pomažemo škole i stipendiramo studente te potičemo i društveni život  i društvena događanja– rekao je Dania.

No, u Varaždinskoj županiji, u kojoj je prošle godine rođeno 1.502 djece, a umrle 2.183 osobe, s pozitivnim prirodnim prirastom mogu se pohvaliti samo dvije općine: Petrijanec i Sračinec.

Nakon “crne” 2015. godine, u kojoj je Sračinec nakon dugog niza godina zabilježio negativni prirodni prirast, u prošloj godini ponovno se bilježi više rođenih nego umrlih: u 2016. rođeno je 52 djece, a umrlo 46 osoba.

Obistinile su se tako prošlogodišnje izjave načelnika Božidara Novoselca da je 2015. bila iznimka i da će se već u 2016. Općina Sračinec vratiti “na staro” – pozitivnim trendovima. Uz Općinu Sračinec, pozitivni prirodni prirast u 2016. godini ima i Općina Petrijanec, na području koje se nalazi romsko naselje. U toj je općini u prošloj godini rođeno 82 djece, a umrla 61 osoba.

Međimurska županija jedina u Hrvatskoj ima pozitivni prirodni prirast: u 2016. u Međimurju je rođeno 1.216 djece, dok je umro 1.201 stanovnik

Ostale općine i gradovi na području Varaždinske županije imaju negativni prirodni prirast. Od šest gradova najniži vitalni indeks ima Lepoglava, 53,8. U tom je gradu prošle godine rođeno 56 djece, dok su umrle 104 osobe, gotovo dvostruko više od broja rođenih! Od općina, najniži vitalni indeks u prošloj godini imala je Općina Donja Voća, 35,3. U toj je općini rođeno gotovo tri puta manje djece nego je umrlo stanovnika, odnosno rođeno je 12 djece, a umrlo 34 stanovnika.

– Ti podaci su vrlo ozbiljni i zabrinjavajući. Općina je s takvim prirastom suočena duži vremenski period i mišljenja sam da je to posljedica odnosa bivše države prema našem kraju. Da se 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća gradila infrastruktura, dvorane i škole, kao što se to radilo u drugim krajevima, ovoga što se danas događa ne bi bilo – uvjeren je Kruno Jurgec, načelnik Općine Donja Voća.

U Općini Donja Voća u 2016. rođeno je gotovo tri puta manje djece nego je umrlo stanovnika: u 2016. rođeno je 12 djece, a umrlo 34 stanovnika

Navodi da gore od sadašnje situacije ne može biti.
– Mislim da smo došli do najniže točke i sada slijedi oporavak. U prilog tome ide strategija koju Vlada ima za pogranične, nerazvijene i po ovom pitanju ugrožene općine kao što je Donja Voća.  Gradnjom nove dvorane, a onda i rekonstrukcijom škole, možemo simbolički već ove i iduće godine započeti s projektom konkretnog oporavka naše općine. Kada tome pridodamo potpore za novorođenčad, stambeno zbrinjavanje i druge poticaje koje planira Vlada u idućem razdoblju, uz gospodarski oporavak, nadam se da ćemo mi Voćanci poduzeti konkretne korake da se ovaj negativni trend okrene u pozitivnom smjeru. Očekujem da će se nasljednici onih koji su otišli iz naše općine u potrazi za boljim poslom početi vraćati doma i u našoj općini graditi poslovnu karijeru – optimističan je načelnik Jurgec.

Općina Štrigova je u sličnoj situaciji: vitalni indeks je u toj međimurskoj općini iznosio  35,0 i najniži je na području Međimurja. Konkretno, u 2016. u toj je općini umrlo 40 stanovnika, a rođeno 14 djece.  I načelnika Općine Štrigova Stanislava Rebernika iznenadili su ovi podaci.

Od šest gradova u Varaždinskoj županiji, najniži vitalni indeks ima Lepoglava, 53,8

– Nikad nije bilo toliko umrlih, no problem je što na području naše općine imamo puno mladih ljudi koji umiru od karcinoma, osoba između 40 i 50 godina starosti. S druge pak strane, imamo mali broj rođene djece unatoč tome što Općina Štrigova daje jednokratne potpore za novorođene, stipendira studente, sufinancira vrtić i pomaže kod nabavke udžbenika za školu. Međutim, problem je što se mlade obitelji odlučuju za jedno dijete, rijetke za više. Nedavno smo se odlučili na novu mjeru namijenjenu mladim obiteljima. Pokrenuli smo otkup zemljišta koje ćemo komunalno opremiti i ponuditi mladima za rješavanje stambenog pitanja. Osim toga, mladi našu općinu ne napuštaju zato što nemaju posla. Posla ima, ljudi rade u Svetom Martinu, Čakovcu, pa i Varaždinu. No problem su niske plaće, one su razlog zbog kojeg odlaze iz našeg kraja  – rekao je načelnik Rebernik.

Izvor: RT
Foto:

U fokusu

Predrag Štromar nastavlja zastupati građansku, civiliziranu i umjerenu politiku

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Konstituiranjem 11. saziva Hrvatskog sabora i polaganjem prisege, saborski zastupnik HNS-a Predrag Štromar započeo je svoj četvrti zastupnički mandat. Djelovat će u Klubu zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika zajedno sa zastupnicima Amirom Hodžićem i Veljkom Kajtazijem.

U svom radu i borbi za još prosperitetniju i uspješniju Hrvatsku i dalje ću biti snažno posvećen interesima i potrebama prije svega našeg Sjevera, kako bi i u narednom periodu ostvarili zacrtane ciljeve u realizaciji programa i projekata koji su pred nama – poručio je Predrag Štromar.

Posebnu pažnju, naglasio je Štromar, posvetit će zaštiti i jačanju liberalnih vrijednosti,  kako bi se  očuvali dostignuti standardi u zaštiti i promicanju ljudskih i manjinskih prava i dodatno ih ojačali.

Zastupajući politike HNS-a, Predrag Štromar i dalje će u Hrvatskom saboru biti glas građanske, civilizirane i umjerene politike kako bi očuvali političku stabilnost i kontinuitet razvojnih programa i reformi.

Nastavite čitati

U fokusu

Ostvarena rekordna izdvajanja Varaždinske županije za udruge civilnog društva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Besplatne radionice za sve koji pružaju palijativnu skrb najteže oboljelim sugrađanima, promocija lokalno proizvedene hrane te proizvoda i usluga OPG-ova, omogućavanje  sportskih aktivnosti osobama s invaliditetom te poticanje mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine – to su četiri od čak 251 programa udruga koji će zahvaljujući potpori Varaždinske županije biti provedeni tijekom ove godine.

Rezultate Javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Varaždinske županije u 2024. predstavio je danas župan Anđelko Stričak na prigodnoj svečanosti u Županijskoj palači na kojoj je bio predsjednik Županijske skupštine dr. sc. Josip Križanić, kao i županijski pročelnici Renata Skoko, dr. sc. Miroslav Huđek, Ljubica Božić i Darko Majhen.

– Nakon što smo dodijelili sredstva za različite programe u kulturi i sportu, po ovom javnom pozivu dodijeljujemo ukupno 235.425 eura za programe 251 udruge. Provodit će niz programa koji se odnose na gotovo sva područja života, na podršku osobama s invaliditetom, zaštitu zdravlja, socijalnu skrb, zaštu okoliša, na vatrogasce, branitelje, dragovoljce, ribolovce, lovce, poljoprivredne proizvođače,… Iz godine u godinu povećavamo sredstva za rad naših udruga. Često ističem da treba vrednovati trud i angažman svih njihovih članova, jer Županija mora prepoznati i podržati rad i entuzijazam svakoga tko je voljan sudjelovati u radu udruga te dati svoje slobodno vrijeme i novac – istaknuo je župan Stričak.

Podsjetio je da je za programe u kulturi dodijeljeno 206.330 eura, a za sportske udruge 280 tisuća eura.

– Ovo su rekordna izdvajanja Varaždinske županije za civilno društvo. Za programe udruga prijavljene kroz tri natječaja izdvojili smo 721.755 eura ili 15,8 posto više nego prošle godine, koja je tada bila rekordna – naveo je župan Stričak. 

Svečanost je bila prilika da se predstave programi udruga iz različitih područja.

Hrvatsko društvo medicinskih sestara u palijativnoj skrbi osnovano je 2015. godine, a s ciljem osnaživanja i stručnog usavršavanja medicinskih sestara u palijativnoj skrbi. Društvo ima sjedište u Varaždinu, gdje je i osnovano, ali djeluje na području cijele Hrvatske. Podršku Županije dobili su za program „Dostojanstvo palijativne skrbi u kući“.

– Naše Društvo je prije 10 godina osnovano u Domu zdravlja Varaždinske županije, kada je i započelo s intenzivnim zagovaranjem palijativne skrbi na području cijele Hrvatske. Kroz sve te godine članovi našeg društva sudjeluju u razvoju palijativne skrbi u suradnji s nadležnim ministarstvima i komorama, obrazovnim sustavom, radom u službama specijalističke palijative. Svoje znanje i vještine prenose organiziranjem besplatnih radionica za sve koji na bilo koji način pružaju palijativnu skrb. Upravo zbog toga nam je svih ovih godina iznimno važna podrška Varaždinske županije. Ovim projektom, kao i svima prethodnima želja nam je osnažiti sve one koji pružaju palijativnu skrb na području Varaždinske županije putem besplatnih radionica. Poznato je da oko 75 posto bolesnika želi do kraja svoga života ostati kod kuće, a naša dužnost kao zajednice je da im to omogućimo na dostojanstven način, što smo i istaknuli u nazivu ovogodišnjeg projekta – rekla je Nataša Dumbović, tajnica i jedna od osnivača Hrvatskog društva medicinskih sestara u palijativnoj skrbi, koja je prvi koordinator za palijativnu skrb u Hrvatskoj koji je ugovoren s HZZO-om. 

Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad sjedište ima u Lepoglavi, jedan su od 58 LAG-ova u Hrvatskoj, a djeluju na području sjeverozapadnog dijela županije koje obuhvaća 15 gradova i općina. Glavna zadaća LAG-a je promicati ruralni razvoj i pružati direktnu potporu lokalnom stanovništvu, a putem LEADER programa – inicijative Europske unije za potporu projektima koji će oživjeti ruralna područja i stvoriti nova radna mjesta. Potporu Županije dobili su za program „Promocija poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoda s područja LAG-a Sjeverozapad“.

– Među 58 lokalne akcijske grupe u Hrvatskoj, LAG Sjeverozapad je sigurno u samom vrhu uspješnosti u provedbi natječaja iz Programa ruralnog razvoja. U proteklom programskom razdoblju dodijelili smo više od 2 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz natječaje za male poljoprivrednike te za 14 jedinica lokalne samouprave s našeg područja. Kroz Mjeru 6.3. bespovratnim sredstvima podržali smo naše male poljoprivredne proizvođače, koji su tim sredstvima uglavnom obnovili poljoprivrednu mehanizaciju i tako povećali svoju konkurentnost na tržištu. Zahvaljujući Mjeri 7.4. općine i gradovi na našem području realizirali su projekte koji su prijavili na natječaj LAG-a, a koji su uglavnom bili vezani uz malu društvenu infrastrukturu. Na natječaj Županije javili smo se kako bismo proveli program za koji putem LEADER programa ne možemo dodjeljivati potpore, pa vam zahvaljujem što ste prepoznali naše program. Putem njega ćemo prvenstveno podizati svijest o važnosti lokalno proizvedene hrane, promovirati proizvode i usluge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te organizirati edukacijske radionice za naše poljoprivrednike – rekao je Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik LAG-a Sjeverozapad.

Parasportski savez Varaždinske županije djeluje od 1992. godine, a okuplja osam klubova: Parapikado klub Varaždin, Klub paraviseće kuglane Varaždin, Parašahovski klub Varaždin, Boćarski klub cerebralne i dječje paralize Varaždin, Boćarski klub osoba s invaliditetom Hvidra Varaždin, Plivački klub Vidra, Parastolnoteniski klub osoba s invaliditetom Varaždin i Košarski klub invalida Varaždin. Na natječju su dobili potporu za svoj program „Sport za sve – parasportski program za osobe s invaliditetom u Varaždinskoj županiji“, o čemu je više rekao tajnik Saveza Krunoslav Pavlinec.

– Glavni cilj ovog našeg programa je osigurati pristupačne sportske aktivnosti za osobe s invaliditetom, a time u osam naših klubove uključiti nove članove, pa tako i djecu i mlade s teškoćama u razvoju. Angažirat ćemo stručne trenere i podršku za bavljenje pikadom, šahom, boćanjem, visećom kuglanom i boccijom. Bilo kakva sportska aktivnost ima pozitivne učinke na zdravlje osoba s invaliditetom, no isto tako želimo doprinijeti socijalnoj integraciji te potaknuti zajedništvo, prijateljstvo i druženje među članovima našeg Saveza – rekao je Pavlinec.

Udruga Črni Maček Ludbreški već niz godina brižno čuva tradiciju fašnjakovanja u Ludbregu, staru 511 godina. Do 1998. djeluju kao Ludbreški fašnjanski odbor, a od 1998., dakle već 26 godina, kao udruga Črni Maček Ludbreški. Od Varaždinske županije su dobili potporu za program „Ludbreg – grad proštenište, hodočašća i legendi“. 

– Pod sloganom „Pravo na ponos naslijeđa i njegovanje tradicije običaja kraja i grada“ naša udruga njeguje narodne običaje našega grada i kraja. Ponosni smo što su pronađeni pisani dokumenti koji pokazuju da su se događanja slična fašnjaku u našem kraju odvijala još davne 1411. godine. Danas sudjelujemo u organizaciji raznih kulturnih i društvenih događanja u Ludbregu, kao što su Fašnjak, Rođendan Ludbrege, Ljetni cinkuš ludgreški, Ludbreški jesenski karneval i druge. S obzirom da Ludbreg ima i rimsko naslijeđe, ovim projektom ćemo nastojati animirati što veći broj mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine. Nažalost, u posljednje vrijeme, kao i većina drugih neprofitnih udruga, ”bijemo teški boj s financijama, zbog čega smo se i prijavili na ovaj natječaj. Zahvaljujemo Županiji što je prepoznala naš rad i program te nam dodijelila potporu – rekao je Dražen Filipović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje