Povežite se s nama

Život i društvo

Varaždinci žive u žabokrečini uz teror cajki i pijanaca koji bljuju “stazom slonova“

Objavljeno:

- dana

VIKENDOM NEMA SPAVANJA

Horde alkoholiziranih maloljetnika koje se u jutarnjim satima klate “stazom slonova“, uništene viseće tegle i žardinjere s cvijećem, nesnosna buka narodnjaka iz lokala u centru Varaždina, bezbroj nepropisno parkiranih vozila koje nitko ne uklanja…, postali su svakodnevica žitelja grada (ne)kulture.

Iako smo prvih dana kolovoza trebali dostojanstveno obilježiti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, hrvatska mladost je u Varaždinu po tko zna koji put pokazala da je dobrim dijelom zatrovana, tuže se građani koji su za praznik do jutarnjih sati trpjeli dernjavu cajki iz Mea Culpe.

Nažalost, ovaj bar odavno se pretvorio u narodnjački klub i s još dva-tri ugostiteljska objekta kojima je to dozvoljeno zbog radnog vremena, nemilice terorizira vlasnike obiteljskih kuća u gradskoj jezgri.

Nemir i besanica u žabokrečini

U njoj odavno nema mjesta za život kokicama, govedima i svinjama, ali ga ima za vandale koji nemaju ama baš nikakve veze s turizmom. U Varaždin se slijevaju sa svih strana, a naši čitatelji tvrde da je najpoznatija zona njihovog okupljanja sjeverni bedem Starog grada.

– Tu se partijaneri uz obilje tko zna gdje sve kupljenih alkoholnih pića zagrijavaju u petak i subotu. Potom slijedi njihov noćni pohod po kafićima do jutarnjih sati dok ih ne svladaju maligani ili im ponestane novaca. Najtragičnije od svega je da među njima ima i djece. Kakvo smo to društvo postali da nitko ne mari o opijanju maloljetnika u našem gradu – pitaju se zabrinuti Varaždinci koji zbog buke i dernjave razularenih mangupa u dane vikenda ne mogu ni oči sklopiti.

Nisu to jedine posljedice koje se čuju ili vide. Naime, kada noć zamijeni dan, iza pomahnitalih vandala ostaju nemile slike u parkovima, na dječjim igralištima i poglavito na “stazi slonova“. Potonja vodi od “Barflyja“, Starog grada, preko lančane kule do Trga Miljenka Stančića i nastavlja se Padovčevom, Bakačevom Kranjčevićevom ulicom…

Sudnji dan cvijeću

– Gdje god kročite bez problema možete ugaziti u bljuvotine, lokve pune mokraće ili izmet oko kojeg kruže muhe zunzare. Nerijetko u jutarnjim satima nailazimo na prevrnute kante za smeće, uništeno cvijeće i razbijene staklenke od piva ili vina – pričaju nam ogorčeni građani.

Kolike su razmjere štete koju direktno trpi gradski proračun, koji se puni iz džepova žitelja baroknog grada, nije nam poznato. No, jasno je da se uništeno mora popraviti jer centar grada između ostaloga krasi čak 150 visećih cvjetnih košara. A one su pravi mamac za vandale koji ih nekažnjeno uništavaju.

– Točno je da su one češće devastirane od cvjetnih gredica i skulptura. No, u dane vikenda najviše stradavaju žardinjere iz kojih se trga i krade cvijeće te zelene kante za otpad. Djelatnici Parkova znaju pronaći 20-ak šutiranih kanti, poglavito ako je bio “dobar vikend“ – ističe Marin Bašić, direktor spomenute gradske komunalne tvrtke koja iza pohoda vandala jedva stiže uređivati dječja igrališta i renovirati potrgane parkovne klupice.

Kao najučinkovitiju mjeru prevencije ovakvih negativnih pojava, građani su bivšoj i aktualnoj vlasti u Gradu predložili skraćivanje radnih vremena ugostiteljskih objekata koji posljedično uzrokuju narušavanje javnog reda i mira. Podsjećamo, još 2013. godine peticija je predana gradonačelniku Goranu Habušu, koji za ovakve probleme nije imao sluha.

– Skraćeno radno vrijeme i izgubljenu dobit pojedinih kafića, Grad bi im bez problema mogao kompenzirati oslobađanjem od plaćanja spomeničke rente ili drugim pogodnostima. Sve je bolje od toga da nas teroriziraju techno i narodnjački klubovi – uvjereni su Varaždinci koje smeta pasivnost komunalnih redara i policijskih službenika.

Zona nereda

Potonjih, kažu, nema dovoljno u ophodnjama, a kada ih razulareni pijanci napadnu čak im građani priskaču u pomoć kako ne bi dobili batine do dolaska pojačanja iz interventne postrojbe PU varaždinske. Inače, za svaki ugostiteljski objekt postoji dosje u kojem su zabilježene tučnjave i ostali oblici nasilja.

– Oživljavanje gradske jezgre je kompleksan problem i neće biti nikakvog doseljavanja u centar Varaždina ukoliko on i dalje ostane zona totalnog nereda – zaključili su naši sugovornici.

Izvor:
Foto: Ilustracija

Život i društvo

Varaždinska županija je na korak do statusa prijatelj djece

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je usvojena Strategija projekta „Varaždinska županija – prijatelj djece“ za razdoblje 2023.-2025. na sjednici Županijske skupštine održanoj u ožujku, u ponedjeljak, 29. travnja, održan je u Maloj dvorani Županijske palače još jedan radni sastanak članova Koordinacijskog odbora Varaždinska županija – prijatelj djece.

Sastanku su, uz župana Varaždinske županije Anđelko Stričak i članove koordinacijskog odbora, sudjelovale i Snježana Krpes, glavna tajnica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske i dr. sc. Arijana Mataga Tintor, suradnica Društva naša djeca. 

Tema sastanka je bila kandidatura Varaždinske županije za dobivanje statusa “Županija – prijatelja djece”. Gošće su upoznale župana i članove Koordinacijskog odbora s procedurom kandidature za stjecanje statusa, a bila je to ujedno i prilika da se ukaže na sve projekte koje Varaždinska županije provodi s djecom i za djecu. Župan je gošće upoznao s najvažnijim dijelovima strategije, proračunskim izdavanjima za obrazovanje te programom kandidature.

Nakon sastanka gošće su posjetile centar Lori gdje ih je ravnateljica Željka Marković Bilić provela kroz Newton učinioce i upoznala s planovima samog centra.

– Varaždinska županija na korak je do dobivanja statusa prijatelja djece. Ovim putem zahvaljujem svima koji rade s našim najmlađim sugrađanima, čineći brojne iskorake da Varaždinska županija bude predvodnik u obrazovanju. Često nismo ni sami svjesni koliko toga imamo i koliko toga znamo i radimo, a ovakve nas situacije uvijek na to podsjete i što je još važnije, motiviraju da budemo još bolji. Stoga pozivam sve gradove i općine s područja Varaždinske županije koji nemaju taj status da krenu u njegovo ostvarivanje – rekao je župan Stričak.

A da je kandidatura Varaždinske županije za dobivanje statusa “Županija – prijatelj djece” opravdana slaže se i glavna tajnica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske Snježana Krpes.

– Županija je zadovoljila sve preduvjete za kandidaturu, što uključuje trogodišnji strateški plan kroz koji su obuhvaćeni svi obavezni kriteriji projekta “Županija-prijatelj djece”. Osim toga, kroz realizaciju plana vidi se da je Županija u nekoliko zadnjih godina, ne samo ostvarila, već i postigla nadstandarde u nekim važnim područjima kvalitete života djece u suradnji s odgojno-obrazovnim, socijalnim, zdravstvenim, kulturnim, sportskim, javnim ustanovama na širem županijskom području, posebice na području obrazovanja, inovacija, regionalnog razvoja, u čemu prednjači u Hrvatskoj. Izdvajamo centre izvrsnosti, znanstvene centre za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području, centar za mentalno zdravlje, jaku mrežu osnovnih škola, visok postotak osnovnih škola u jednoj smjeni, kvalitetni preventivni programi, građanski odgoj, obnavljanje i stavljanje u funkciju dvoraca na području Županije, kao i impresivan postotak županijskog proračuna koji se izdvaja za obrazovanje i dostupnost usluga za djecu i mlade u zajednicama u kojima oni i žive. Kako je program “Županija – prijatelj djece” upravo prilika da se međusektorski povežu svi dionici koji skrbe za djecu, drago nam je da je to prepoznato u Varaždinskoj županiji, koja je razvila dobre modele upravljanja i praksi – rekla je Snježana Krpes dodavši kako u sljedećih nekoliko mjeseci, pred županijskim koordinacijskim odborom slijedi da sve što se kroz strateški plan realiziralo u zadnje tri godine, da se izvijesti u završnom izvještaju, nakon čega će uslijediti i samo ocjenjivanje i izvid komisije na teren.

– Ukoliko Županija ispuni svih 80% kriterija i uspješno prođe ocjenjivanje, ostvarit će sve preduvjete za dobivanje prestižnog, ali ujedno i obvezujućeg javnog priznanja “Županija – prijatelj djece”, kojeg dodjeljuju Savez društava “Naša djeca” Hrvatske i Hrvatska zajednica županija – zaključila je Krpes.

Nastavite čitati

Život i društvo

Proslavili Praznik rada i ispratili voćanske branitelje na hod do Vukovara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svetom misom kod kapelice sv. Josipa u zaseoku Kraljsko/Martani u Donjoj Voći mještani Općine Donja Voća odali počast bratu, sinu, suborcu i sumještaninu Josipu Martan, ali prisjetili se i svih poginulih i nestalih hrvatskih branitelja koji su dali svoje živote za ono u što su vjerovali.

Nakon mise, za sve sumještane, Udruga branitelja „Voća“ organizirala druženje i podjelu graha na Sportskom Parku Hrvatskih branitelja u Donjoj Voći. Zajedničkim druženjem mještani su obilježili Praznik rada, ali i ispraćaj voćanskih branitelja koji su krenuli pješke put Vukovara.

Ovim zahtjevnim pothvatom odaju počast svim braniteljima s područja bivše Općine Ivanec poginulima u Domovinskom ratu, to više što je i njihov rođak Josip Martan, pripadnik Specijalne policije PU varaždinske „Roda“, i sam smrtno stradao 1991. godine u Hrvatskoj Kostajnici.

Tom prilikom, načelnica Općine Donja Voća Kočet staknula je sljedeće: „Naša obaveza je da nove generacije ne zaborave njihovu žrtvu, trud i suze jer nemamo se pravo kititi ordenjem prošlosti ako ne djelujemo sada za budućnost i zajedno težimo istom cilju za koji su se svi oni borili. Stoga, težimo svi zajedno da kreiramo zajednicu u kojoj nitko nije manje vrijedan, zaboravljen i potlačen jer je drugačiji. Dužni smo im to, svi zajedno. Danas poneki olako daju savjete koje ni sami ne bi prihvatili. Drže prodike bez imalo odgovornosti, a da i sami ne rade to isto. Licemjerno i ravnodušno! Neka nam naši sumještani, Slavko i Marijan Martan, budu vodilja da krenete od sebe i da svojim dijelima pokažete kako bi se i drugi trebali ponašati. Naši dragi Marijan i Slavko Martan, na ponos svih nas, sutra kreću na put od Ivanca do Vukovara i time će odati počast svim braniteljima s područja bivše Općine Ivanec. Neka ih na tom putu prati Božji blagoslov!“

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje