Povežite se s nama

U fokusu

Buča je rodila odlično, kvaliteta koštica je izvrsna, a zanimanje za „crnim zlatom“ nikad nije bilo veće

Objavljeno:

- dana

BUČINO ULJE

Mraz, tuča i suša još su jednom zagorčali poljoprivrednu sezonu brojnim ratarima, voćarima, vinogradarima i povrćarima.

Rijetki su oni koji mogu biti zadovoljni urodom, kojima vremenske (ne)prilike nisu pokvarile planove oko zacrtanih prinosa. Među tim rijetkima su uzgajivači buča.

Izašli iz sjene

– Na početku sezone nije izgledalo dobro, no, kako je vrijeme odmicalo, pokazalo se da vremenske prilike idu na ruku uzgajivačima buča. Možemo biti zadovoljni i količinom buča i bučinih sjemenki, a još više njihovom kvalitetom – otkrio nam je na početku razgovora Ivan Patrčević, dugogodišnji uzgajivač buča i jedan od najvećih varaždinskih prerađivača bučinog ulja.

Prilikom kupnje bučinog ulja obratite pozornost na registrirane i provjerene proizvođače

Ovog trenutka u Varaždinskoj županiji pod uljaricama se nalazi oko 3000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Najviše su zastupljene upravo buče, koje pokrivaju više od 1500 hektara. Uz nekoliko većih proizvođača i prerađivača koji bučino ulje plasiraju na tržište, cijeli je niz malih domaćinstava koji proizvode za vlastite potrebe.

– Površine pod bučama se svake godine povećavaju, što je dokaz porasta interesa za bučinim uljem. Definitivno se može reći kako bučino ulje više nije u sjeni maslinovom. Redovitom medijskom promocijom bučino je ulje napokon zasjelo na mjesto koje mu i pripada. Ljudi su upoznati s brojnim ljekovitim svojstvima i blagotvornim djelovanjem na ukupno zdravlje ljudskog tijela – komentira Patrčević, u čijoj je uslužnoj uljari u Strmcu Podravskom raspored prerade bučinih koštica popunjen mjesec dana unaprijed.

Jamstveni žig

– Dolaze ljudi iz svih krajeva Hrvatske kod nas preraditi koštice. Zagreb, Osijek, Istra… Gotovo da nema grada i županije koji nas nisu „posjetili“ u zadnja dva mjeseca. Veseli činjenica da korisnici naše uslužne uljare nisu više samo uzgajivači sa sjeverozapada Hrvatske, da buča postaje obvezna kultura i u drugim dijelovima Lijepe Naše – zadovoljan je uljar Patrčević, koji ovog trenutka pod bučama ima 220 hektara, što u vlastitoj obradi, što u suradnji s kooperantima.
Iako na tržištu ima dovoljnih količina domaćega bučinog ulja, niti ovaj prehrambeni proizvod nije zaštićen od konkurencije u obliku jeftinoga uvoznog ulja nedokazane kvalitete.

U Varaždinskoj županiji je oko 30 proizvođača s količinama dovoljnima za prodaju na tržištu

Patrčević stoga savjetuje:
– Kupujte od registriranih i provjerenih proizvođača. Ozbiljni proizvođači iz Varaždinske županije nositelji su jamstvenog žiga „Varaždinsko bučino ulje“, zaštićenoga pri Zavodu za intelektualno vlasništvo. Obratite pozornost na deklaraciju. Postoje četiri vrste bučinog ulja. Jedno je hladno prešano, ulje dobiveno hladnim prešanjem koštica, i ono je najveće kvalitete. Slijedi čisto bučino ulje, gdje se koštice termički obrađuju i koje u svom sastavu nema primjesa drugih ulja. 
Domaće bučino ulje sadrži 80 posto bučinog i 20 posto suncokretovog ulja, dok salatno ulje ima obrnuti omjer. Ovisno o vrsti ulja definira se i njegova cijena na tržištu.

Modernizacija

Varaždinski proizvođači imaju sreću što ih u njihovom razvoju, brendiranju, kao i pozicioniranju na tržištu u velikoj mjeri prate stručne službe Varaždinske županije. Kroz sustav poticaja Županija redovito sufinancira modernizaciju proizvodnje, nastupe na sajmovima, promidžbene materijale…
– Sve to pomaže da se lakše probijemo na tržištu. Primat u proizvodnji bučinog ulja drže Austrijanci. U stopu ih prate Slovenci, a uz bok njima mogu se smjestiti i hrvatski proizvođači. Uzgoj i prerada posljednjih je godina u velikoj mjeri modernizirana, pratimo sve svjetske trendove. Mi smo među prvima, još 1996. godine, započeli uzgojem kroz plodorede, kupili smo kombajn… Bučino ulje je naše „crno zlato“ koje moramo znati iskoristiti – zaključuje Ivan Patrčević.

7. Izložba bučinih ulja sjeverozapadne Hrvatske

Na 7. Izložbi bučinih ulja sjeverozapadne Hrvatske, koja je održana u Ivanić Gradu, sudjelovalo je 24 proizvođača, koji su se predstavili s 28 uzoraka. Predani uzorci ocjienjivali su se u dvije kategorije: hladno prešana i nerafinirana bučina ulja proizvedena prema tradicionalnom postupku. Među izlagačima bili su i predstavnici Varaždinske županije, koji su se predstavili sa sedam uzoraka.
– Veseli me što se nastavlja s daljnjim aktivnostima na promociji i valorizaciji bučinog ulja. Čestitam svim nagrađenima, ali isto tako i onima koji možda i ne osvajaju prva tri mjesta, ali su pozadinski igrači koji podržavaju ovakve projekte. Jedino kao kolektiv možemo i moramo raditi na prepoznatljivosti našeg kraja, u ovom primjeru kroz bučino ulje. Moramo biti svjesni da baštinimo izrazito dugu tradiciju i u proizvodnji i upotrebi bučinog ulja – rekao je u ime Varaždinske županije privremeni pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Dragutin Vincek.
U ime Varaždinske županije u kategoriji nerafiniranih bučinih ulja proizvedenih tradicionalnim postupkom (uz prženje), srebrnu medalju osvojili su OPG Stjepana Kolenka i OPG Ivice Pozdera, dok su brončane medalje osvojili OPG Jurice Cafuka, OPG Karmele Županić, OPG Mirka Lastavca, Uslužna uljara Županić i OPG Andreje Petrović.

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezovic/privatna arhiva

U fokusu

Plenković kaže da nikad nismo živjeli bolje. Podaci govore da više od 70 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.

Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.

U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.

Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.

Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.

Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!

Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.

Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.

Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.

Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.

U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.

Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.

Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Jedan je trgovački lanac opet povisio plaće svojih zaposlenika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon velikog povećanja bruto plaća od 12,5 % u prosjeku početkom ove godine, Kaufland Hrvatska k.d svojim će zaposlenicima od 1. listopada još jednom povećati plaće, i to svim zaposlenicima na nerukovodećim radnim mjestima u trgovinama za 7 % u prosjeku te u logističko-distributivnom centru za 6 % u prosjeku, što uključuje i povećanje neto dodatka za prehranu koji će od 1. listopada za sve zaposlenike Kauflanda iznositi 100 eura.

– Ljetna sezona za naše je zaposlenike bila izuzetno zahtjevna, ali u konačnici i uspješna. U Kauflandu smatramo da samo zadovoljan zaposlenik može ostvariti pozitivne rezultate, stoga smo donijeli odluku o povećanju plaća i dodataka kojom zaposlenicima želimo pružiti podršku u ionako dovoljno izazovnim vremenima. Osim toga redovito ulažemo u stvaranje poticajnog radnog okruženja u kojem se cijeni trud i predanost naših zaposlenika – pojasnio je Hrvoje Bulić, direktor Sektora ljudskih potencijala Kauflanda. Podsjećamo kako se Kaufland prema istraživanju portala MojPosao već godinama nalazi u Top 10 najpoželjnijih poslodavaca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje