Ovo su imena ljudi na HDZ-ovoj listi u našoj izbornoj jedinici
Nakon sastanka stranačkih tijela, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je izborni program "Za sve izazove" kao i izborne...
SVEČANO U VARAŽDINU
– Danas je stvarno za mene veliki dan i danas je moje srce veliko kao i ovaj dom.
Samo prije 18 mjeseci ovdje je bila ledina, a sada su studenti, Grad Varaždin, Varaždinska županija, sveučilišna zajednica i cijela Hrvatska dobili jedan od najmodernijih objekata u regiji – rekao je Nenad Milijaš, ravnatelj SC-a Varaždin na početku današnje svečanosti otvorenja Studentskog kampusa – faze III s pratećim sadržajima, na kojem je bio i predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Studentski dom koristi najmodernije tehnologije i čuva okoliš. Na krovu zgrade novog doma nalazi se solarna elektrana, grijanje i hlađenje je riješeno putem dizalica voda – voda, kišnica se koristi kao sanitarna voda, a studenti su uz moderne sobe u vanjskom dijelu dobili ograđeno igralište, sprave za vježbanje na pet poligona, trg, podzemnu garažu s dva punjača za električne automobile, spremište za bicikle, praonicu i sušionicu rublja na kartice te studentski klub.
Umjesto 141 milijun kuna, projekt je na kraju koštao 127 milijuna kuna – rekao je Milijaš
– Na pet katova nalazi se 12 učionica, šest dnevnih boravaka, šest čajnih kuhinja, 243 sobe i 600 kreveta. U svakoj sobi su kupaonica i toalet, odvojeni, dakle, jedan doista najviši standard. Ispred doma studenti su dobili park sa solarnim klupama i pametnim drvom, te podzemne spremnike za smeće – rekao je Milijaš te se zahvalio Gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji koji su sredili svu potrebnu dokumentaciju i suglasnosti, Studentskom centru, Sveučilištu u Zagrebu, Ministarstvu znanosti i obrazovanja te mnogim drugima koji su uspjeli dobrom voljom i pozitivnim stavom postići da se realizira ovaj projekt.
Iako je Studentski dom trebao koštati 141 milijun kuna, pri čemu je 85% osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija i 15% iz nacionalne kontribucije, Milijaš je na današnjoj svečanosti obznanio da je koštao 127 milijuna kuna zahvaljujući javnoj nabavi.
– Ostalo je 14,5 milijuna kuna za druge projekte u državi – rekao je ravnatelj SC-a.
Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok istaknuo je kako je projekt Studentskog kampusa – faza III važan i za Vladu RH.
– Ovo nije dom, ovo je jedan grad u gradu, ali i primjer kako bivše vojne komplekse treba dati jedinicama lokalne samouprave, koji će ih prenamijeniti – istaknuo je Čehok koji se osvrnuo na informatički kampus FOI-ja, projekt koji, nažalost, do sada nije realiziran.
– Nama treba informatički kampus – poručio je danas Čehok.
Da su na projekte informatičkog kampusa FOI-ja potrošeni milijuni podsjetila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
– Još 2012. godine pripremali su se projekti i drugi materijali za fazu II, informatičkog kampusa FOI-ja koji, nažalost, do dana današnjeg nije izgrađen. Zašto? O tome danas možemo puno pričati. No, činjenica jest da Hrvatska, kada je pregovarala o prioritetima za EU fondove, nije ispregovarala visoko obrazovanje kao prioritet u smislu gradnje kampusa. To je nešto što sada moramo ispraviti jer nema studentskog grada ako nema kvalitetnih fakulteta i relevantnih studentkih programa te stručnih kadrova. Mi ćemo visokoobrazovanje u Varaždinu zaokružiti tek kada realiziramo informatički kampus FOI-a – poručila je danas u Varaždinu ministrica Divjak, koja je i sama radila na tom projektu.
– S ovim domom profitirat će Varaždin, ali i cijela Hrvatska – poručio je premijer
Studentski dom svečano je otvorio premijer.
– Ovo je izniman doprinos za Varaždin kao sveučilišno središte u Hrvatskoj. Ono što me posebno veseli u ovom projektu je ne samo to što smo transformirali imovinu Ministarstva obrane u suradnji s Gradom Varaždinom, nego smo stvorili dodanu vrijednost za grad. Siguran sam da će ovaj dom omogućiti dolazak mladosti u Varaždin i omogućiti razvoj sjevera i sjeverozapada Hrvatske. S ovim domom dugoročno profitirat će Varaždin i cijela Hrvatska – istaknuo je Plenković koji je dom otvorio predajom ključeva – točnije, kartice za ulazak u sobu – studentici Lauri Barbir.
Nakon svečanosti varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak blagoslovio je dom, a potom je predsjednik Vlade Plenković, u pratnji svojih suradnika, obišao novi dom.
Na otvorenju doma bili su brojni uzvanici. Uz ministricu Divjak i rektora Zagrebačkog sveučilišta Damira Borasa, svečanosti su prisustvovali potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, župan Varaždinske županije Radimir Čačić, saborski zastupnici Anđelko Stričak, Josip Križanić, Mario Habek i Milorad Batinić, predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan, predsjednik Županijske skupštine Alen Runac, predsjednik Upravnog vijeća Studentskog centra Josip Mesec i brojni drugi.
Kako je bilo na današnjoj svečanosti pogledajte u fotogaleriji.
Izvor:
Foto: Marta Konjačić
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.
Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.
Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.
Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.
U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.
Izvor: Danica