POVEZIVANJEM OPĆINA DO UŠTEDA

Najava smanjenja poreza na dohodak na noge je digla župane, načelnike i gradonačelnike. Ističu kako će im to smanjiti prihode, a time i investicije koje imaju na svojim područjima. Njima se, pak, prigovara da se bune, jer žele zadržati svoje fotelje i pozicije, budući da velik broj općina ne može samostalno opstati, previše koštaju i nisu funkcionalne.

– Kao predstavnik načelnika općina u Udruzi općina i kao član Odbora regija u EU, smatram da su općine u zadnjih 20 godina itekako pokazale svoju učinkovitost. U bivšoj se državi 45 godina nije napravilo toliko koliko se napravilo u ovih 20 godina u svim općinama, bez obzira na veličinu proračuna. Općine ne predstavljaju tako veliki trošak s obzirom na masu plaća u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Vrlo mali broj općina je i zadužen, najveći dijelom su zaduženi gradovi i županije. Mislim da možemo govoriti i o svega jedan ili dva posto općina koje bi se mogle ukinuti, jer nemaju vlastitih sredstava i država ih uvelike potpomaže.

Načelnici iz županije jasni: Ne borimo se za svoje fotelje, nego za standard svojih mještana

S obzirom na investicije i projekte, svaka općina u Varaždinskoj županiji opravdala je svoje postojanje – ističe vidovečki načelnik Bruno Hranić.

Smanjenje troškova moglo bi se postići i ako se ne ukidaju općine, a iz redova županijskih općinskih načelnika stiže i rješenje i to povezivanjem službi. Smatraju da nema potrebe da svaka općina ima svog komunalnog redara, poljočuvara i prometnog redara. Tu bi se smanjili troškovi i što se tiče samog zapošljavanja.

Plaće ispod prosjeka

– Mislim da nema potrebe da se zakonima nameće da svaka općina mora imati svog komunalnog redara, poljočuvara, prometnog redara i tu razgovaramo na razini županje. Povezivanje općina ne bi bilo samo preko komunalnih redara i poljočuvara, već i na zajedničkim komunalnim poslovima, poput održavanja groblja i takvih stvari, tu se možemo povezati zajedničkim komunalnim poduzećima. Pokušavamo pronaći model na razini županije, odnosno pojedinim regijama da se povežemo. Da li će to biti zajedničko komunalno poduzeće, zajednički upravni odjel i slično, ne znamo još, no radimo na prijedlogu zakona kako bi to funkcioniralo – kaže Hranić.

 

Bruno Hranić, načelnik Vidovca: “Financiramo prijevoz osnovaca, vrtić i rodiljne naknade. Ne štitimo svoje fotelje, nego standard mještana.”

Božidar Novoselec, načelnik Sračinca: “Hoćemo li zbog ovih poreznih promjena morati prestati davati novac za vrtić ili školsku prehranu?”

Marijan Horvat, načelnik Martijanca: “Općine bi trebale opstati, jer se bave malim, ali životno važnim projektima kao što je asfaltiranje cesta.”

 

Plaće djelatnika u našim općinama su ispod prosjeka u plaćama lokalne samouprave

Ideju podržava i načelnik Sračinca Božidar Novoselec (HNS), koji također smatra da im država ne bi trebala nametati da svaka općina mora imati komunalnog redara, poljočuvara i slične zaposlenike.- Govori nam zakon i da bismo trebali imati samo čovjeka za poštu! Pa tko će to sve platiti?

Ideja oko povezivanja općina na komunalnim poslovima nije loša, no ako se povežu, recimo, četiri općine, moglo bi doći do toga da svaka općina traži da baš njezin mještanin bude zaposlen. Treba vidjeti kako bi se to moglo riješiti na zadovoljstvo svih – kaže Novoselec.
Njegova bi općina ovim poreznim promjenama mogla ostati bez 300.000 kuna, dok bi Vidovec, kaže Hranić, ostao bez 600.000 kuna.

Neka i država da

– Često se zna reći da štitimo svoje fotelje i interese, što nije istina. Plaće djelatnika u našim općinama su ispod prosjeka u plaćama lokalne i regionalne samouprave.
Mi tu ne štitimo svoje fotelje i funkcije, nego standard građana, jer s tim smanjenjem prihoda jedna općina kao što je Vidovec imala bi 600.000 kuna manje, a financiramo osnovnoškolski prijevoz, vrtić, rodiljne naknade, što nije naša obveza, već dobra volja. Mi jesmo za to da se porezna presija koja postoji na plaćama smanji, ali neka izdvoji onda centralna država dio sredstava – kaže Hranić.
I Novoselec se pita hoće li zbog najavljenih poreznih promjena morati prestati davati novac za vrtić ili školsku prehranu. – Već smo sada mađioničari kod izrade proračuna – ističe.

 

Povezivanje već dogovaraju općine Martijanec, Sveti Đurđ te Veliki i Mali Bukovec i Grad Ludbreg

U razgovore oko povezivanja spomenutih službi krenuli su i na ludbreškom području, doznali smo od načelnika Martijanca Marijana Horvata (HNS).

– S Gradom Ludbregom i općinama Sveti Đurđ te Veliki i Mali Bukovec razgovaramo po pitanju komunalnih redara, poljočuvara i komunalnih redara. Tu su moguće uštede – kaže Horvat.

Općina Martijanec, kaže, ovim bi poreznim promjenama mogla ostati bez 15 do 20 posto proračuna, čiji izvorni prihod iznosi oko tri milijuna kuna.
Horvat se nada da je Vlada našla model kojim će amortizirati nedostatak tog novca u proračunima općina i gradova.
Smatra i kako bi općine trebale opstati, jer se u njima radi vrlo mnogo malih projekata, koji su životno važni za mještane.
– Tu su vodovodi, asfaltiranje cesta, kanalizacija… Ako nećemo imati novca, nastat će veliki problemi u komunalnom dijelu. Eto, mi već sad imamo loša iskustva s poplavama – rekao je Horvat.

PRIJETNJA

Zbog najavljenog smanjenja poreza na dohodak, pojedine općine iz Varaždinske županije godišnje bi mogle ostati bez čak dva milijuna kuna. U Općini Martijanec procjenjuju da će proračun biti “tanji” 15 do 20 posto, u Općini Sračinec ostali bez 300.000 kuna, a u Općini Vidovec bez 600.000 kuna.

Puno radimo!

Načelnici se slažu da su općine generatori razvoja sela i nije točno da se u njima ništa ne radi. Poduzetnici, kažu, u općinama imaju najmanje prepreka za ulaganje. Primjer je Općina Vidovec gdje su svi ulagači u potpunosti oslobođeni plaćanja komunalnog doprinosa kod izgradnje poslovnih objekata, a to se odnosi i na OPG-ove.

– Nažalost, nemamo državnog zemljišta koje bi nam država mogla darovati. Da imamo, sigurno bismo ga dali na raspolaganje i po jednu kunu samo da se investira. Treba gledati dugoročno na razvoj općine, a ne da se na brzinu od ulagača pokupi novac. Svako takvo ulaganje nosi nova zaposlenja, plaće ljudima, veću potrošnju, a time i veći standard žitelja cijele općine – kaže Hranić.

Izvor:
Foto: