Porezne izmjene 1. siječnja

S prvim danom siječnja na snagu stupaju i nove porezne promjene, pa tako građani mogu očekivati nešto veće plaće, ali će plaćati i porez na dohodak koji ostvare od kamata na štednju. Od 1. siječnja iduće godine iznos osnovnog osobnog odbitka povećava se s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike osobni odbitak povećava se s 3.400 kuna na 3.800 kuna mjesečno.

Ovom izmjenom Zakona o porezu na dohodak povećat će se neoporezivi dio plaće odnosno osobni odbitak, što znači da će osnovica za porez biti manja i da će po novom izračunu za istu plaću biti obračunat manji porez. Navedenim izmjenama minimalne plaće u Hrvatskoj (3.017,61 kuna bruto za 2014. godinu) ne bi bile oporezivane.

Porezni razredi

Prema najavljenim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, porezne stope ostaju iste, ali će se mijenjati porezni razredi. Stopa poreza od 12 posto rezervirana je za osnovice plaća od 2.200 kuna, do 25 posto za osnovicu od 10.600 do 13.200 kuna, dok se prag za oporezivanje dohotka s najvišom stopom od 40 posto podiže s dosadašnjih 8.800 na 13.200 kuna. Prema tim izmjenama, nešto više od milijun zaposlenih Hrvata trebalo bi dobiti veće plaće u siječnju.
Prema izračunima, za one koji primaju najniže neto plaće od oko 3.000 kuna, povećanje bi iznosilo oko 40 kuna, a za one s najvišim prosječnim neto plaćama koje su oko 10 tisuća kuna, povećanje bi bilo oko 300 kuna. Najviše bi, prema tom izračunu, za više od 950 kuna, trebale rasti neto plaće veće od 11 tisuća kuna.

Građani koji imaju štednju u bankama, plaćat će porez na kamate na štednju

Izmjene poreza na dohodak već su izazvale burne reakcije općina, gradova i županija, koje ostaju bez dobrog dijela prihoda. Udruga gradova stoga je zatražila ocjenu ustavnosti tih izmjena te zatražila privremenu suspenziju zakona do okončanja postupka konzultiranja s lokalnom samoupravom i iznalaženja obostrano prihvatljivog rješenja.
– Što se tiče naše županije, tu će, s ovim izmjenama,  biti više štete nego koristi, jer su naše plaće među najnižima u zemlji, pa će i povećanje plaće biti malo. S druge strane, općine i gradovi izgubit će dosta novca, pa će to pokušati nadoknaditi i to uglavnom poskupljenjem komunalnih usluga, što je opet udar na građane – smatra sindikalist Siniša Miličić. 
Novost od iduće godine je naplata poreza na kamate, pa će tako građani koji imaju štednju u bankama plaćati porez na kamate na štednju od 12 posto, a taj bi se novac trebao uplaćivati u lokalne proračune.
I za obrtnike ima novosti, pa tako izmjenama Zakona o porezu na dobit za obrtnike najvažnija je novost da se mijenja trenutak kada poduzetnik, fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, obvezno prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit i vođenja dvojnog knjigovodstva.

Tri kriterija

Tako fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti obvezno prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od tri milijuna kuna, a ne dva milijuna, kao što je to bilo dosad. 
– To je dobra stvar za velike obrtnike, no za nas male obrtnike, ovim se izmjenama ne mijenja ništa. Nas stalno muči nelikvidnost – kaže novomarofski obrtnik Mario Milak. 
Pored spomenutog kriterija, fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti obvezno prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit ako ispuni još neka dva od tri kriterija, a to su da mu je vrijednost dugotrajne imovine veća od dva milijuna kuna, da u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika ili da je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila dohodak veći od 400 tisuća kuna. 

Izmjene

Povećat će se neoporezivi dio plaće odnosno osobni odbitak, što znači da će osnovica za porez biti manja i da će, po novom izračunu, za istu plaću biti obračunat manji porez. Minimalne plaće u Hrvatskoj (3.017,16 kn bruto za prošlu godinu) ne bi bile oporezivane.

Izvor:
Foto: