Pokojnici – dijamanti
Varaždin je prvi grad u Hrvatskoj gdje umjesto klasičnih oblika pogreba, obitelj pokojnika može naručiti izradu dijamanta od pepela preminule osobe.
Konkretnije, zastupništvo švicarske tvrtke Algordanza čiji su znanstvenici osmislili ovaj proces, dobilo je velikogoričko Pogrebno poduzeće Miraj koje je potom svoj prvi ugovor sklopilo s varaždinskim Pogrebnim poduzećem Plantak. – Mnogo je ljudi koji se ne žele zauvijek rastati od voljene osobe, a na ovaj način to neće morati, uvijek će sa sobom moći imati trajnu, sentimentalnu uspomenu, smatra Velimir Plantak. Na njega se, tijekom predstavljanja ovog, u nas inovativnog procesa, nadovezao Zoran Žic iz Miraja – Dijamant je simbol neprolaznosti, uspomene i neraskidive čvrste povezanosti. Omogućuje da uspomenu na voljene osobe saćuvate zauvijek, kazao je Žic.
Nakon kremiranja ostaje oko 2,5 kilograma pepela, sastavljenog od grafita koji se kemijskom reakcijom pretvara u dijamant.
Riječ je o dijamantu, nastalom isključivo od ljudskog pepela, bez primjesa i jedinstvenog načina obrade. Nakon kremiranja ostaje oko 2,5 kilograma pepela, sastavljenog od grafita koji se kemijskom reakcijom pretvara u dijamant.
Dijamanti različitih ljudi različitih su boja. Variraju od bijele preko plave do modre boje. Boja dijamanta zavisi od sastava prirodnih elemenata u pepelu i kostima pokojnika. Obzirom da svaki dijamant raste u zemlji bez dodataka, na njegovu je boju nemoguće utjecati. Znanstvenici još uvijek nisu otkrili koje životne navike rezultiraju kojom bojom dijamanta. – Oblik i veličina dijamanta zavisi o želji naručitelja. Uobičajeno je da se za jedan dijamant utroši pola kilograma pepela što znači da još uvijek ostaje velika količina za klasičan pogreb. Dostupni dijamanti za uspomenu veličine su od 0,3 do 1,0 karata, rekao je Plantak.
Riječ je o dijamantu, nastalom isključivo od ljudskog pepela
Izrada dijamanta od pepela preminule osobe minimalno košta 30 tisuća kuna i Hrvatska je 23. svjetska zemlja koja je uvela ovu praksu. Obzirom da je u Hrvatskoj riječ o zabranjenom naćinu pokopa, tijelo će se kremirati kod nas, potom prevesti u Švicarsku gdje će se obraditi u dijamant. S ostatkom pepela obitelj može raspolagati prema vlastitim željama. – Vrijednost ovog dijamanta jednaka je vrijednosti klasičnog dijamanta kupljenog u draguljarnici, govori Plantak.
Hrvatska je 23. svjetska zemlja koja je uvela ovu praksu
Osim zabrane bilo kojeg oblika ukopa osim kremacije i klasičnog pogreba mnogo je nelogičnosti u domaćem pogrebničkom sustavu. Primjerice, pogrebne službe punih 12 godina bezuspješno lobiraju da država donese Zakon o pogrebnim uslugama. Zahvaljujući tome obitelj pokojnika ovisi o komunalnim poduzećima pa riječ „monopol“ ne bi bila prejudicirana kad se spominju pogrebi.
Konkretno, hrvatski građanin za cijenu (pre)skupog sprovoda ne može imati sprovod kakav želi. Jedan primjer je dovoljan – u Hrvatskoj se urna zapečati i pepeo se ne može rasuti gdje poželite već ga ili morate držati doma ili klasićno pokopati na groblju.
No, da građani ne žele da komunalne službe odlučuju kako će i gdje oni pokopati svoje mrtve, dokaz je i to što u Miraj već stižu prve narudžbe za dijamante. – Ako se zna da je cijena prosjećnog ukopa, ako nemate grobno mjesto, nešto manje od desetak tisuća kuna dok grobna mjesta vrijede pravo bogatstvo, tada cijena dijamanta nešto malo premašuje klasiku. S tim da vam uvijek ostaje vrijedan dijamant i uspomena na vaše najmilije koja se ničim ne može platiti. Koliko ljudi se odseli pa ne može više posjećivati svoje drage,. Na ovaj naćin, oni su uvijek sa njima, kazao je Velimir Plantak.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Za dobru organizaciju potrebno je malo motivacije, dobre volje, nešto vremena, ali puno zajedništva. Govore nam tako u Udruzi Slobodnjaki iz Novog Sela Podravskog, mjesta u sastavu Općine Mali Bukovec.
Oni su se nedavno primili organizacije jedinstvene manifestacije ˝Rikićevo proljeće˝, koja je posvećena hrvatskom glumcu Rikardu Brzeski, rodom upravo iz tog mjesta.
On je ostvario zapažene uloge u Mejašima, Gruntovčanima te u filmu legendarnog Žnidaršića Tko pjeva zlo ne misli.
Stoga su Slobodnjaki odlučili, ne samo odati počast svom poznatom sumještaninu, već očuvati taj dio kulture i stvaralaštva od zaborava.
– Riki Brzeska ostvario je značajne uloge u našim legendarnim filmovima, a želja nam je da i mlađe generacije upoznaju taj dio naše kulture – kažu nam u Udruzi.
Manifestaciji je prisustvovao i župan Anđelko Stričak.
– Novo Selo Podravsko, koje se nalazi u Općini Mali Bukovec je poznato po proizvodnji ruža. Međutim, sad je bogatije i za jednu manifestaciju “Rikićevo proljeće” u spomen na glumca Rikarda Brzesku. Pretpostavljam da se svi ili barem mi stariji sjećamo nezaboravnih Gruntovčana, a on je u njima utjelovio lik Gabera Požgaja. Scene bakice koja je umrla pa se predomislila, proslave obljetnice vatrogasnog društva, licitaža trstike, Dudeka uposlenog u HŽ-u, njihovog pjevanja “… tihe noći moje zlato spava….” ostaju nezaboravne. Uvijek ih je ponovo lijepo gledati. To su scene koje uz seriju Velo misto zasigurno ulaze u najbolja djela hrvatske kinematografije. Ali, osim podsjetnika na njih potrebno je i prisjetiti se svih tih velikana hrvatske povijesti – rekao je Stričak.
Pritom je dao podršku Udruzi Slobodnjaki, njihovom predsjedniku Daliboru Horvatu i načelniku Malog Bukovca Darku Markoviću da Novo Selo Podravsko brendiraju kao hrvatsko ˝Selo ruža˝.
– Udruga je zaista aktivna, članovi organiziraju predstave, mnogobrojne sportske aktivnosti i izlete, uređuju i održavaju vanjske prostore poput igrališta i prostora oko društvenoga doma, pomažu i uveseljavaju malim gestama one kojima je to potrebno – rekao je načelnik Marković te dodao kako uz sve to Novo Selo Podravsko ima najveći rasadnik ruža u Republici Hrvatskoj pa je želja da se kompletni centar naselja zasadi sa stotinama sadnica ruža te da se mjesto pretvori u hrvatsko ˝Selo ruža”.
Što se pak tiče ostalih aktivnosti, Slobodnjaci imaju puno planova.
– U lipnju je planirano obilježavanje obljetnice izgradnju društvenog doma u Novom Selu Podravskom, potom je u planu Seoski mali nogometni turnir i druženje mještana Novog Sela Podravskog. Također, planiramo sadnju drvoreda-parka na jesen. Spremamo se i na edukacijski izlet u Volčji Potok radi projekta sadnje spomenutog parka u Novom Selu Podravskom – kažu nam u Udruzi. Naravno, pred kraj godine pripremaju i Adventsko druženje.
U srijedu, 24. travnja, održana je vježba operativnih vatrogasaca u organizaciji Vatrogasne zajednice Općine Gornji Kneginec, na ribnjacima ŠRD Ostriž u Knegincu Gornjem.
Cilj vježbe bila je simulacija obrane od poplava postavljanjem barijera za vodu, izradom zečjeg nasipa te prepumpavanjem većih količina vode.
Ujedno je tom prigodom obavljena provjera ispravnosti opreme te je procijenjeno koju količinu vode se može prepumpati s pumpama i vozilima koju posjeduju društva iz Vatrogasne zajednice Općine Gornji Kneginec.
Vježba je podijeljena na više sektora rada i uz komunikaciju voditelja vježbe s vatrogasnim odjeljenjima radi koordinacije same vježbe.
U vježbi su sudjelovali članovi DVD-a Gornji Kneginec, Donji Kneginec, Varaždinbreg i Lužan Biškupečki koji su vršili prepumpavanje vode pomoću motornih i potopnih pumpi.
Vježbi su prisustvovala 34 operativna vatrogasca VZO-a Gornji Kneginec te načelnik Općine Gornji Kneginec Goran Kaniški, predsjednik Općinskog vijeća Marko Brezovec, načelnik stožera Civilne zaštite Općine Gornji Kneginec Robert Đuranec, predsjednik VZO Gornji Kneginec Mihael Magdić te zapovjednik VZO Gornji Kneginec Igor Kišiček.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
