Povežite se s nama

Život i društvo

Primalja Erika iz Varaždina porodila 15.000 beba: Porod ne smije biti trauma nijednoj ženi

Objavljeno:

- dana

DOBITNICA UNICEF-OVOG PRIZNANJA

Iako u mirovini već nekoliko mjeseci, varaždinska primalja Erika Spirić ovih je dana postala tražena medijska zvijezda.

U razmaku od samo nekoliko dana primila je dvije vrijedne nagrade za svoj dugogodišnji rad u varaždinskom rodilištu gdje se godinama zalagala za prava i dostojanstvo rodilja, humanizaciju poroda te važnost prirodnog poroda.

Prvo je prošloga tjedna dobila nagradu Grada Varaždina, javno priznanje koje se uručuje zaslužnim Varaždincima povodom proslave Dana Grada, a zatim je u nedjelju dobila i posebno priznanje Unicefa. Povodom proslave 70. godina djelovanja u Hrvatskoj, Unicef je izabrao petero ljudi koji su se istaknuli u radu s djecom i mladima te ih proglasio Prijateljima generacija djece. Među petero dobitnika tog velikog priznanja čak su dvije Varaždinke, Erika Spirić, donedavno glavna primalja Opće bolnice Varaždin i psihologinja Stana Vereš, također u mirovini, a nekada djelatnica Centra za socijalnu skrb Varaždin gdje je radila u timu za udomiteljstva.

Još je uvijek pomalo u šoku od svega, kaže nam Erika Spirić i odmah ističe kako je vrlo važno da je priznanje Unicefa dobila jedna primalja jer to znači da je konačno prepoznat njihov rad.

Najljepši trenutak

“Ja to tako doživljavam jer smo se godinama u Varaždinu zalagali da pored titule Bolnica prijatelj djece dobijemo i naslov Bolnice prijatelj majki, jer nam je cilj bio pružiti rodiljama sve što one i zaslužuju”, govori nam Erika Spirić koja je u varaždinskoj bolnici počela raditi 1974. godine, a od 1983. postaje glavna primalja rodilišta. U 42. godine staža porodila je više od 15.000 djece ili, kako u šali kaže, cijeli jedan grad, a najljepši trenutak u rodilištu bilo joj je rađanje njezina unuka.

“Ali svaka primalja ima takve rezultate. Bilo je dana bez ijednog poroda, ali su takvi bili rijetki, a sljedećeg bi ih već bilo petnaest, tako da bi sve nadoknadili”, prisjeća se ona.

Kroz svakodnevni rad u rodilištu, ali i kroz Hrvatsku udrugu primalja dugi niz godina zalagala se za sve ono što danas polako postaje stvarnost – prirodni porod, prisustvo bliske osobe na porodu, mogućnost da rodilje biraju položaj u kojem će rađati i dakako, da joj tijekom rađanja glavna pomoć bude primalja.

“Ginekolozi su prirodni čin poroda pretvorili u medicinski slučaj. Da žena nije sposobna roditi, ne bi niti rađala. Rodilja mora biti u centru pažnje jer mi smo tu radi nje, a ne ona radi nas. Ona treba biti centar svijeta jer to je njezin porod. U svemu tome i primalje su marginalizirane. Trebalo je puno vremena i truda da bismo vratile važnost primalja”, govori naša sugovornica o stvarima koje su dugo godina bile svojevrsni tabu dok razne udruge žena, roditelja, ali i primalje nisu pokrenule priču o humanizaciji odnosa prema rodiljama u hrvatskim rodilištima.

Svojevrsno je i udruga roditelja Roda napravila opsežno istraživanje o “kvaliteti” hrvatskih rodilišta gdje se, između ostalog, na temelju iskustava žena vrednovao odnos prema rodiljama u bolnicama i varaždinsko je rodilište dobilo visoke ocjene, ističe naša sugovornica.

Kuća za porode

Danas joj, kaže, ne nedostaje toliko rodilište koliko rad sa ženama. Godinama joj je želja bila da se i u Hrvatskoj zakonski omogući otvaranje porodnih centara ili kuće za porode po uzoru na slične centre koje, primjerice, postoje u Austriji ili Sloveniji.

“To bi bio korak prema porodu kod kuće i u porodne centre bi dolazile trudnice s niskorizičnim trudnoćama. Idealno bi bilo da se takvi centri mogu organizirati unutar zdravstvenog sustava. Imamo dovoljno kvalitetnih i iskusnih primalja koje bi mogle pomagati ženama tijekom poroda. Puno je žena kojima je porod bio trauma i mnoge ne žele rađati u bolnicama. Ja bih se zbog toga zabrinula jer ne možemo se pohvaliti velikim prirodnim priraštajem”, zaključuje naša sugovornica.

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Život i društvo

Malu maturu položili u OŠ Babinec iz 1974. godine, a nakon 50 godina prisjetili se dogodovština iz školskih dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Cestica

Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.

Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.

Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.

U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.

Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.

Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.

Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.

Nastavite čitati

Život i društvo

Mladi kuhari u Varaždinu učit će u novom Kuharskom praktikumu vrijednom 100.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. godine partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8.851.720,47 eura.

Za vrijeme trajanja projekta kroz projektne aktivnosti realizirale su se brojne radionice za učenike i nastavnike, natjecanja učenika na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini, studijska putovanja iz područja turizma i ugostiteljstva te su razvijeni standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i kurikuluma za nove programe.

U okviru projekta Gospodarska škola Varaždin dobila je profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti od 100.000 eura, a upravo je to bila prilika za prigodnu svečanost na kojoj su se okupili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije mr.sc. Marija Šćulac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, kao i mnogobrojni ravnatelji srednjoškolskih ustanova s područja Varaždinske županije.

Uvodno pozdravljajući sve okupljene ravnateljica Gospodarske škole Jasenka Kelemen je istaknula kako je uključivanje škole u ovaj projekt od izuzetne važnosti te kako će učenici imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti.

– Profesori i nastavnici će prenositi stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike kako bi naši učenici izrasli u poznate i uspješne šefove. Ovaj novi Kuharski praktikum je jedan lijepi poklon za Dan škole. Hvala svima na podršci i pomoći, poglavito našem osnivaču, Varaždinskoj županiji – rekla je ravnateljica Kelemen.

Čestitajući ravnateljici i djelatnicima škole na uspješno provedenome projektu, župan Anđelko Stričak je rekao kako su za današnji razvoj društva važni sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.

– Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, a u njima se obrazuje 75 % učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 %ih pohađa gimnazijske programe i pet posto ih pohađa umjetničke programe. Sama ta činjenica najbolje govori o tome da je naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti da li idu na tržište rada, da li nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neku od svojih privatnih inicijativa. Osim što smo osnivač 13 srednjih škola, Varaždinska županija je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja te različitih prekvalifikacija. Recimo, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle godine 321 osoba, a u ovoj godini već sada imamo 190 polaznika. Zahvaljujući našim ravnateljima, profesorima, nastavnicima i pročelnicima, odrađujemo dobar posao za sve – zaključio je župan Stričak.

Damir Habijan

Otvarajući novi Kuharski praktikum, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo kako je Varaždinska županija lider u Republici Hrvatskoj po pitanju ulaganja u područje obrazovanja.

– Što se tiče radne snage, kada govorimo o strukovnim zanimanjima, po tom smo pitanju doista deficitarni, ali to nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku. Pogledamo li zapadno europske zemlje, odnosno zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku, čak 70 % učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada. Po pitanju obrtništva, nekoliko brojki: u zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj skočio je sa 75.000 na 116.000, dakle imamo 55.000, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika – 15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena imamo porast broja upisa u strukovne škole i to nas veseli – rekao je ministar Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje