Povežite se s nama

Život i društvo

Primalja Erika iz Varaždina porodila 15.000 beba: Porod ne smije biti trauma nijednoj ženi

Objavljeno:

- dana

DOBITNICA UNICEF-OVOG PRIZNANJA

Iako u mirovini već nekoliko mjeseci, varaždinska primalja Erika Spirić ovih je dana postala tražena medijska zvijezda.

U razmaku od samo nekoliko dana primila je dvije vrijedne nagrade za svoj dugogodišnji rad u varaždinskom rodilištu gdje se godinama zalagala za prava i dostojanstvo rodilja, humanizaciju poroda te važnost prirodnog poroda.

Prvo je prošloga tjedna dobila nagradu Grada Varaždina, javno priznanje koje se uručuje zaslužnim Varaždincima povodom proslave Dana Grada, a zatim je u nedjelju dobila i posebno priznanje Unicefa. Povodom proslave 70. godina djelovanja u Hrvatskoj, Unicef je izabrao petero ljudi koji su se istaknuli u radu s djecom i mladima te ih proglasio Prijateljima generacija djece. Među petero dobitnika tog velikog priznanja čak su dvije Varaždinke, Erika Spirić, donedavno glavna primalja Opće bolnice Varaždin i psihologinja Stana Vereš, također u mirovini, a nekada djelatnica Centra za socijalnu skrb Varaždin gdje je radila u timu za udomiteljstva.

Još je uvijek pomalo u šoku od svega, kaže nam Erika Spirić i odmah ističe kako je vrlo važno da je priznanje Unicefa dobila jedna primalja jer to znači da je konačno prepoznat njihov rad.

Najljepši trenutak

“Ja to tako doživljavam jer smo se godinama u Varaždinu zalagali da pored titule Bolnica prijatelj djece dobijemo i naslov Bolnice prijatelj majki, jer nam je cilj bio pružiti rodiljama sve što one i zaslužuju”, govori nam Erika Spirić koja je u varaždinskoj bolnici počela raditi 1974. godine, a od 1983. postaje glavna primalja rodilišta. U 42. godine staža porodila je više od 15.000 djece ili, kako u šali kaže, cijeli jedan grad, a najljepši trenutak u rodilištu bilo joj je rađanje njezina unuka.

“Ali svaka primalja ima takve rezultate. Bilo je dana bez ijednog poroda, ali su takvi bili rijetki, a sljedećeg bi ih već bilo petnaest, tako da bi sve nadoknadili”, prisjeća se ona.

Kroz svakodnevni rad u rodilištu, ali i kroz Hrvatsku udrugu primalja dugi niz godina zalagala se za sve ono što danas polako postaje stvarnost – prirodni porod, prisustvo bliske osobe na porodu, mogućnost da rodilje biraju položaj u kojem će rađati i dakako, da joj tijekom rađanja glavna pomoć bude primalja.

“Ginekolozi su prirodni čin poroda pretvorili u medicinski slučaj. Da žena nije sposobna roditi, ne bi niti rađala. Rodilja mora biti u centru pažnje jer mi smo tu radi nje, a ne ona radi nas. Ona treba biti centar svijeta jer to je njezin porod. U svemu tome i primalje su marginalizirane. Trebalo je puno vremena i truda da bismo vratile važnost primalja”, govori naša sugovornica o stvarima koje su dugo godina bile svojevrsni tabu dok razne udruge žena, roditelja, ali i primalje nisu pokrenule priču o humanizaciji odnosa prema rodiljama u hrvatskim rodilištima.

Svojevrsno je i udruga roditelja Roda napravila opsežno istraživanje o “kvaliteti” hrvatskih rodilišta gdje se, između ostalog, na temelju iskustava žena vrednovao odnos prema rodiljama u bolnicama i varaždinsko je rodilište dobilo visoke ocjene, ističe naša sugovornica.

Kuća za porode

Danas joj, kaže, ne nedostaje toliko rodilište koliko rad sa ženama. Godinama joj je želja bila da se i u Hrvatskoj zakonski omogući otvaranje porodnih centara ili kuće za porode po uzoru na slične centre koje, primjerice, postoje u Austriji ili Sloveniji.

“To bi bio korak prema porodu kod kuće i u porodne centre bi dolazile trudnice s niskorizičnim trudnoćama. Idealno bi bilo da se takvi centri mogu organizirati unutar zdravstvenog sustava. Imamo dovoljno kvalitetnih i iskusnih primalja koje bi mogle pomagati ženama tijekom poroda. Puno je žena kojima je porod bio trauma i mnoge ne žele rađati u bolnicama. Ja bih se zbog toga zabrinula jer ne možemo se pohvaliti velikim prirodnim priraštajem”, zaključuje naša sugovornica.

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Život i društvo

FOTO Ministrica Vučković u novomarofskom Dječjem vrtiću: Ovo je projekt po najvišim standardima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Novi Marof u dogradnju i energetsku obnovu svojeg Dječjeg vrtića uložio je 13 milijuna kuna.

Dogradnja Dječjeg vrtića sufinancirana je bespovratnim sredstvima Europske unije putem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a u subotu je vrtić posjetila ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Obišavši u društvu gradonačelnika Siniše Jenkača obnovljeni i dograđeni vrtić, ministrica Vučković je naglasila da je riječ o projektu koji se financira iz  programa ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede.

– Mi imamo niz takvih projekata u Varaždinskoj županiji, a i diljem Hrvatske je gotovo dvjesto vrtića izgrađeno ili rekonstruirano ili pak je u tijeku izgradnja i rekonstrukcija u organizaciji Ministarstva poljoprivrede. Naše ministarstvo jest zaduženo za poljoprivredu, ali ima i širu funkciju za ruralni razvoj. Osnovni nam je cilj, kojem smo prilično privrženi, podizanje produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, no s tim u vezi je demografska obnova Hrvatske, preuzimanje gospodarstava od strane mladih. Da bi ti mladi ostajali u ruralnom prostoru, bavili se poljoprivredom, preuzimali nova znanja i vještine i zadržali interes, da bi nam ovaj prostor bio atraktivan, mora imati sve funkcije kao najbolje u odnosu na urbanije sredine u Hrvatskoj. Zato mi imamo i ovu mjeru u programu ruralnog razvoja i naša potpora vrtićima vrjednija je od milijardu kuna. Novomarofski vrtić je sjajan projekt po najvišim standardima, a naša je potpora gotovo 7 milijuna kuna – rekla je ministrica Vučković.

Gradonačelnik Jenkač je rekao da ova dva projekta doprinose većem standardu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Novom Marofu te zahvalio svima koji su sudjelovali u sufinanciranju ova dva projekta.

– Mogu samo izraziti zadovoljstvo što smo realizirali ovaj veliki projekt dogradnje i energetske obnove Dječjeg vrtića u Novom Marofu, sveukupno 13 milijuna kuna. Podignuti su standardi i povećani su kapaciteti. Zahvaljujem Ministarstvu poljoprivrede i Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, kao i Ministarstvu za demografiju jer su svi oni sudjelovali u sufinanciranju uz naše vlastito učešće. Ovo je veliki projekt za Novi Marof, a posebno je važno da smo ga većinom financirali europskim novcem – naglasio je Jenkač.

Projekt energetske obnove bio je vrijedan gotovo 3 milijuna kuna, a sufinanciran je putem Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku s 850 tisuća kuna.

Rekonstrukcija i dogradnja vrtića, „teška“ više od 9 milijuna kuna, sufinancirana je 85 posto sredstvima Europske unije.

Dječji vrtić je dograđen za četiri odgojne skupine u koje su smještena djeca jasličke dobi, što je itekako potrebno s obzirom na to da je natalitet u Novom Marofu u porastu.

Kapacitet vrtića je povećan gotovo dvostruko, a uz postojeće privatne vrtiće, u Novom Marofu su zadovoljene potrebe smještaja djece za sljedećih deset godina.

Inače, Dječji vrtić Novi Marof je započeo s radom 8. listopada 1972. godine, kada je u vrtić krenulo 36-ero djece o kojima je skrbilo pet djelatnika. Sada ima 188 mališana o kojima brine 36 djelatnika.

Nastavite čitati

Život i društvo

Grad Varaždin poziva građane na prijavu štete od mraza

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Područje Grada Varaždina je u periodu od 7. do 9. travnja bilo zahvaćeno mrazom pa je uslijed niskih temperatura došlo do oštećenja i propadanja cvjetova i plodova u dugogodišnjim nasadima.

Kako bi se utvrdili uvjeti za proglašenje prirodne nepogode od mraza, Gradsko povjerenstvo Grada Varaždina za procjenu šteta od prirodnih nepogoda poziva oštećenike na čijoj je imovini nastala šteta uslijed mraza na području Grada Varaždina, da se jave na Prethodni poziv koji je objavljen na stranicima Grada Varaždina.

Upiti u vezi prijava radnim danom od 11 do 13 sati na telefon: 042/402-523 ili putem e-pošte: [email protected]

Nastavite čitati