DOBITNICA UNICEF-OVOG PRIZNANJA
Iako u mirovini već nekoliko mjeseci, varaždinska primalja Erika Spirić ovih je dana postala tražena medijska zvijezda.
U razmaku od samo nekoliko dana primila je dvije vrijedne nagrade za svoj dugogodišnji rad u varaždinskom rodilištu gdje se godinama zalagala za prava i dostojanstvo rodilja, humanizaciju poroda te važnost prirodnog poroda.
Prvo je prošloga tjedna dobila nagradu Grada Varaždina, javno priznanje koje se uručuje zaslužnim Varaždincima povodom proslave Dana Grada, a zatim je u nedjelju dobila i posebno priznanje Unicefa. Povodom proslave 70. godina djelovanja u Hrvatskoj, Unicef je izabrao petero ljudi koji su se istaknuli u radu s djecom i mladima te ih proglasio Prijateljima generacija djece. Među petero dobitnika tog velikog priznanja čak su dvije Varaždinke, Erika Spirić, donedavno glavna primalja Opće bolnice Varaždin i psihologinja Stana Vereš, također u mirovini, a nekada djelatnica Centra za socijalnu skrb Varaždin gdje je radila u timu za udomiteljstva.
Još je uvijek pomalo u šoku od svega, kaže nam Erika Spirić i odmah ističe kako je vrlo važno da je priznanje Unicefa dobila jedna primalja jer to znači da je konačno prepoznat njihov rad.
“Ja to tako doživljavam jer smo se godinama u Varaždinu zalagali da pored titule Bolnica prijatelj djece dobijemo i naslov Bolnice prijatelj majki, jer nam je cilj bio pružiti rodiljama sve što one i zaslužuju”, govori nam Erika Spirić koja je u varaždinskoj bolnici počela raditi 1974. godine, a od 1983. postaje glavna primalja rodilišta. U 42. godine staža porodila je više od 15.000 djece ili, kako u šali kaže, cijeli jedan grad, a najljepši trenutak u rodilištu bilo joj je rađanje njezina unuka.
“Ali svaka primalja ima takve rezultate. Bilo je dana bez ijednog poroda, ali su takvi bili rijetki, a sljedećeg bi ih već bilo petnaest, tako da bi sve nadoknadili”, prisjeća se ona.
Kroz svakodnevni rad u rodilištu, ali i kroz Hrvatsku udrugu primalja dugi niz godina zalagala se za sve ono što danas polako postaje stvarnost – prirodni porod, prisustvo bliske osobe na porodu, mogućnost da rodilje biraju položaj u kojem će rađati i dakako, da joj tijekom rađanja glavna pomoć bude primalja.
“Ginekolozi su prirodni čin poroda pretvorili u medicinski slučaj. Da žena nije sposobna roditi, ne bi niti rađala. Rodilja mora biti u centru pažnje jer mi smo tu radi nje, a ne ona radi nas. Ona treba biti centar svijeta jer to je njezin porod. U svemu tome i primalje su marginalizirane. Trebalo je puno vremena i truda da bismo vratile važnost primalja”, govori naša sugovornica o stvarima koje su dugo godina bile svojevrsni tabu dok razne udruge žena, roditelja, ali i primalje nisu pokrenule priču o humanizaciji odnosa prema rodiljama u hrvatskim rodilištima.
Svojevrsno je i udruga roditelja Roda napravila opsežno istraživanje o “kvaliteti” hrvatskih rodilišta gdje se, između ostalog, na temelju iskustava žena vrednovao odnos prema rodiljama u bolnicama i varaždinsko je rodilište dobilo visoke ocjene, ističe naša sugovornica.
Danas joj, kaže, ne nedostaje toliko rodilište koliko rad sa ženama. Godinama joj je želja bila da se i u Hrvatskoj zakonski omogući otvaranje porodnih centara ili kuće za porode po uzoru na slične centre koje, primjerice, postoje u Austriji ili Sloveniji.
“To bi bio korak prema porodu kod kuće i u porodne centre bi dolazile trudnice s niskorizičnim trudnoćama. Idealno bi bilo da se takvi centri mogu organizirati unutar zdravstvenog sustava. Imamo dovoljno kvalitetnih i iskusnih primalja koje bi mogle pomagati ženama tijekom poroda. Puno je žena kojima je porod bio trauma i mnoge ne žele rađati u bolnicama. Ja bih se zbog toga zabrinula jer ne možemo se pohvaliti velikim prirodnim priraštajem”, zaključuje naša sugovornica.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
U Vinkovcima okupili su se LiDraNovci, ljubitelji lijepe hrvatske riječi, literarnog, novinarskog, dramskog i radijskog stvaralaštva iz cijele Hrvatske.
Državni LiDraNo za osnovnoškolce trajao je od 22. do 24. travnja, a Varaždinska županija imala je svoje predstavnike u svim izrazima. Iva Farkaš iz I. osnovne škole Varaždin i Vid Brajković iz OŠ Petrijanec, predstavili su svoje uratke na okruglom stolu za literarne radove.
Njihove su mentorice Marija Hublin i Željka Rabuzin. U kategoriji dramskog stvaralaštva svoj su pojedinačni scenski nastup izvele Ema Štrlek iz OŠ Vidovec i Tonka Tkalec iz II. osnovne škole Varaždin. Do državne razine smotre pratile su ih i usmjeravale mentorice Kristinka Štefan i Maja Šmic.
U novinarskom izrazu imali smo najviše predstavnika. Poziv na državni LiDraNo svojim je samostalnim novinarskim radom izborio Aleksandar Fic iz OŠ Novi Marof sa svojom mentoricom Sunčicom Križan Kadi. Varaždinska županija imala je čak 2 školska lista na državnoj razini, to su Klen iz OŠ Klenovnik te Šemica iz OŠ Šemovec, a redakcije su u Vinkovcima predstavljale urednice Marta Rogina i Nina Ajhler sa svojim mentoricama, Marijom Konjević i Valentinom Barulek Boltižar.
U kategoriji radijskog stvaralaštva emisijom Utapanje županiju su predstavljali David Telebar i Ante Kovačić iz OŠ Petrijanec, njihova je mentorica Željka Rabuzin. Učenici iz naše županije na svim su okruglim stolovima pohvaljeni od strane državnih povjerenstava koja čine eminentni stručnjaci i umjetnici iz područja stvaralaštva koje procjenjuju i vrednuju na ovoj razini smotre, koja sve do završnice ima natjecateljski karakter.
Učenici su potaknuti na daljnje stvaranje jer se iz njihovih uradaka iščitava visoka motiviranost i kreativnost, a to je ono, što uz, naravno, ljubav prema hrvatskome jeziku, svaki LiDraNovac mora imati. Za svoj rad priznanje i zahvalu primile su i njihove mentorice kojima se na zatvaranju smotre upravo riječju hvala, obratila glavna tajnica smotre LiDraNo i viša savjetnica iz Agencije za odgoj i obrazovanje, dr. sc. Marijana Češi.
Učenici su imali priliku predstaviti se u jednoj od najljepših knjižnica Hrvatske, nastupati u Kazalištu Joze Ivakića, prošetati starom jezgrom i kušati slavonske slastice. Kad požele se ravnice, neki će se od njih sigurno vratiti u Vinkovce jer široka je duša slavonska u gradu Josipa Runjanina, Ivana i Josipa Kozarca, bana Šokčevića i mnogih drugih poznatih Vinkovčana.
Niske temperature i mraz koji je posljednjeg vikenda, u noći sa subote na nedjelju i s nedjelje na ponedjeljak, 21. i 22. travnja, zahvatio područje općine Cestica učinio je velike štete u voćnjacima i vinogradima te povrtlarskim kulturama.
>>FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije
Prema riječima Marijana Županića, predsjednika Udruge vinogradara i podrumara Sveti Martin Cestica, podaci o nastalim štetama su još uvijek prikupljaju, a najviše su stradali vinogradi na nižim nadmorskim visinama.
Nažalost, na pojedinim lokacijama cestičkog vinogradarskog područja od mraza stradali su kompletni vinogradi. Preporuka je prihraniti mladice koje su djelomično zahvaćene mrazom aminokiselinama, a osušene maknuti da se formiraju novi izbojci.
Kako to izgleda na terenu pšogledajte u galeriji fotografija:
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
