Izbijanjem pandemije koronavirusa i svi problemi koji su proizašli iz mjera za njezino suzbijanje, jasno su ukazali na neodgovoran odnos ljudi prema prirodi. Upravo stoga su brojne okolišne udruge i aktivisti pohvalili plan Europske komisije za paket mjera vezanih uz održive politike za bioraznolikost, hranu i poljoprivredu tijekom sljedećih 10 godina, koji je objavljen 20. svibnja.

Dvije strategije, „Od polja do stola“ i „Bioraznolikost do 2030.“, predlažu čitav set neophodnih ciljeva koji su se odavno trebali ispuniti vezano uz zaštićena područja, obnovu prirode, organsku poljoprivredu i smanjenje uporabe pesticida u poljoprivredi.

Preuzimanje obveze Europske komisije da 2021. predstavi obvezujuće ciljeve obnove prirode, jedno je od glavnih postignuća Strategije o bioraznolikosti jer je jasno da ciljevi obnove na dobrovoljnoj osnovi iz aktualne strategije nisu ispunjeni. Obnavljanjem ekosustava na kopnu i u moru neće se samo pridonijeti rješavanju krize u vezi s bioraznolikošću, već je to nužno za ublažavanje posljedica klimatske krize.

Strategije “Od polja do stola” i “Bioraznolikost do 2030.”

– Europska komisija je predlaganjem niza mjera pokazala spremnost u zaokretu odnosa prema prirodi. No, to se mora dodatno ojačati paketom mjera zelenog oporavka već ovih dana. Tražimo da se 50 posto mjera namijeni za klimu i okoliš da bi se izgradila jača i otpornija gospodarstva, ali i društva u cjelini – rekla je Ester Asin, direktorica WWF-ova ureda za europske politike.

U strategiji „Od polja do stola“ organizacija WWF pozdravlja prijedlog novih propisa do 2021. godine kojima bi se spriječilo plasiranje neodrživih proizvoda, povezanih s nekontroliranim krčenjem šuma, na tržište Europske unije.

– Nažalost, ta strategija ne obuhvaća prenamjenu drugih ekosustava u svrhu intenzivne poljoprivrede, koja je jedan od glavnih uzroka gubitka prirodnih ekosustava i bioraznolikosti. Stoga organizacije civilnog društva, među kojima je i WWF, kao i zastupnici Europskog parlamenta, traže puno veći angažman Europske komisije – ističu iz WWF-a.

Strategije „Od polja do stola“ i „Bioraznolikost do 2030.“ ukazuju na predanost rješavanju ključnih uzroka gubitka bioraznolikosti i postavljanju onog što bi trebalo postati „novo normalno“.

Budući da rješavanje ekološke krize traži sveobuhvatni pristup koji uključuje sve sektore, u WWF-u izražavaju zabrinutost jer je Europska komisija, unatoč pozitivnim zaključcima dvogodišnje procjene, nije uspjela sačuvati Okvirnu direktivu o vodama od potencijalnih izmjena i usmjeriti države članice na dosljednu provedbu.

– Usvajanjem strategija Komisija je pokazala sposobnost vodstva, no sada je red na državama članicama da podupru strategije kroz aktivne mjere provedbe. Time bi Europski zeleni plan doista zaživio i omogućio kvalitetniji život građankama i građanima. Hrvatska bi zasigurno mogla učiniti puno više po tom pitanju i biti primjer kako drugim zemljama članicama tako i zemljama regije – zaključila je Andrea Solić, voditeljica programa divljih vrsta u WWF Adriji.

Komentari

Komentara