Povežite se s nama

U fokusu

ANALIZA Vijećnici odbili zadužiti Varaždince, je li referendum rješenje ili bacanje novca u vjetar?

Objavljeno:

- dana

NAKON GRADSKOG VIJEĆA VARAŽDINA

Većina varaždinskih gradskih vijećnika, njih 12 od 22 u četvrtak je odbila dati svoj glas da se Grad Varaždin zaduži za 80-ak milijuna kuna za bale.

Gradonačelnik Goran Habuš stoga je već najavio da će sazvati izvanrednu sjednicu Gradskog vijeća i na njoj predložiti raspisivanje referenduma na kojem bi Varaždinci sami odlučili treba li zadužiti Grad Varaždin.

Takav prijedlog je uputio nezavisni vijećnik Robert Podolnjak, koji je glasovao protiv zaduženja i napomenuo da o tome odlučiti mogu jedino građani.

Međutim, nakon duge i na trenutke burne rasprave na Gradskom vijeću, otvoreno je niz starih i novih dvojbi. Sve te dvojbe otvaraju pitanje treba li doista potrošiti pola ili čak milijun kuna za referendum.

Naime, referendum će biti uzaludan ako je rješenje gradonačelnika Habuša neprovedivo. 

Glavne dvojbe

  1. KREDIT (NI)JE MOGUĆE NI DOBITI: ODVOŽENJE BALA (NI)JE INVESTICIJA

Da bi se Grad Varaždin mogao zadužiti, mora dobiti suglasnost Ministarstva financija.

Pitanje je može li Grad dobiti suglasnost Ministarstva za novi kredit, jer je zaduženje moguće samo zbog investicija. Na odvoženje bala iz Varaždina u Davor se više može gledati kao na sanaciju odlagališta, a ne investiciju. (Otilija Cvetko, HDZ)

  1. KONCESIJSKI UGOVOR (NE)PROVEDIV: ODLAGALIŠTE U DAVORU MOŽE PRIMITI 35.000 DO 40.000 TONA BALA, A PREDMET KONCESIJE JE 96.000 TONA BALA  

Kad bi Grad dobio suglasnost za kredit i potpisao koncesijski ugovor sukladno odluci Gradskog vijeća iz 2013. godine, upitno je bi li izabrani koncesionar (Cezar, Eko Flor Plus i Komunalac Davor) mogli izvršiti taj ugovor.

Naime, prema odluci Gradskog vijeća, koncesionar u roku od 120 dana mora zbrinuti 96.000 otpada. Gradu Varaždinu su još 2013. priložili dva dokumenta: prema jednom, na odlagalištu u Davoru mogu zbrinuti 40.000 tona otpada, a prema drugom u godinu dana mogu prevesti 70.000 tona bala. Iz toga proizlazi da nemaju kapacitete za provođenje koncesije (Željko Bunić, HSLS)

  1. ČIJE SU BALE: POSJEDNIK BALA U BREZJU JE VARKOM, MOŽE LI GRAD S NJIMA RASPOLAGATI?

Ako bi Grad uspio dobiti kredit i uspio potpisati koncesijski ugovor sukladno odluci Gradskog vijeća iz 2013. godine, pitanje je bi li koncesionar uopće mogao doći do bala.

Naime, kao posjednik bala upisan je Varkom, a upravo je to toj tvrtki inspekcija zaštite okoliša još 2007. godine naložila da bale ukloni u Brezju. Stoga je pitanje mogu li bale biti predmet koncesije ako su predmet važećeg inspekcijskog rješenja? (Ljubica Križan, SDP)

Čini se da bi Gradsko vijeće bi prije donošenja odluke o referendumu trebalo pribaviti sljedeća očitovanja:

  1. Očitovanje Ministarstva financija o tome je li moguće dobiti njihovu suglasnost na zaduživanje za premještanje bala.
  2. Očitovanje koncesionara o tome mogu li u 120 dana 96.000 tona otpada prevesti iz Varaždina u Davor.
  3. Očitovanje Agencije za zaštitu okoliša o tome tko se vodi kao posjednik baliranog otpada.
  4. Očitovanje Ministarstva zaštite okoliša o tome je li poništeno rješenje inspekcije zaštite okoliša o hitnom uklanjanju baliranog otpada iz Brezja.

Tek kad se pribave ta ključna očitovanja, Gradsko vijeće može donijeti pravilnu odluku o tome je li referendum potrebno raspisivati.

U nastavku donosimo presjek izlaganja vijećnika sa sjednice Gradskog vijeća o prijedlogu rebalansa proračuna, odnosno o tome treba li u plan prihoda i rashoda uvrstiti zaduženje u iznosu od 70 milijuna kuna za bale na rok od deset godina i uz promjenjivu kamatnu stopu.

Podsjećamo, gradonačelnik Habuš bi tim kreditom osigurao novac za provedbu koncesijskog ugovora, pri čemu je zajednica ponuditelja cijenu s 1.000 kuna, spustila na 725 kuna po toni (uključujući PDV). Da bi se Brezje saniralo u potpunosti, to neće biti dovoljno novca, jer će tamo ostati još i bale iz četiri općine, a uz to je potrebno osigurati i novac za sanaciju zemljišta ispod bala.

Ladislav Ilčić (Hrast)

U Gradskoj vijećnici prvi je za govornicu izašao Ladislav Ilčić iz Hrasta.

– Umjesto da na ovome mjestu raspravljamo kako da povučemo novac iz EU fondova poput Grada Šibenika, mi raspravljamo o tome kako iz proračuna građanima uzeti 70 milijuna kuna da bismo sanirali ruglo Grada. Sklopljen je bio ugovor između VIS-a i Varkoma, Fond za zaštitu okoliša je donio odluku o sufinanciranju i bio je osigurano 40 milijuna kuna. Rješenje je bilo zbrinjavanje otpada u MBO tvornici i to u potpunosti. Gradonačelniče, vi ste taj ugovor stornirali. Uzmimo bivšeg ministra obrane Rončevića koji je bio optužen za kamione, pa oslobođen. Uzmimo kao primjer Podravku. Ta tvrtka nije stornirala ugovore koje je potpisao Damir Polančec, a protiv kojeg je bila podignuta optužnica, pa je oslobođen. Odgovornije su ponašali. Odvjetnik Grada mi je jučer odgovorio da bismo danas mogli odvesti otpad u Piškornicu po cijeni od 300 kuna po toni da nemamo koncesiju. Međutim, koncesiju imamo, pa bismo sad trebali biti sretni i prihvatiti ponudu koja će nas koštati 80-ak milijuna kuna, dvostruko više po toni, samo zato da bismo se izvukli iz tužbe. Činjenica je da nas koncesija nad dovela u teški pravni položaj za koji netko treba snositi političku odgovornost – rekao je vijećnik Hrasta Ladislav Ilčić.

Istaknuo je da ga nije briga je li gradonačelnik Goran Habuš ili Ivan Čehok, nego ga je briga, baš kao i građane, samo za to da se otpad riješi na najbolji mogući način.

– Pitao sam tri-četiri puta gradonačelnika je li sjeo za stol zajedno s Pataftom i Pripuzom, je li pokušao pregovarati i aktivirati ugovor koji je ranije potpisan, a uz koji imamo važeću odluku Fonda da sufinancira zbrinjavanje otpada u MBO tvornici. Mislim da se u MBO tvornici može zbrinuti otpad. Koliko bi na to koštalo? Bilo je ugovoreno 1.280 kuna po toni, ali budući da bi to provodio Varkom, tada ne bismo morali platiti PDV. Dakle, dolazimo opet na oko 1.000 kuna, koliko je dobivena ponuda na koncesijskom natječaju. Ako se moglo razgovarati s Pripuzom, moglo se razgovarati i s Pataftom. U međuvremenu, platili smo odštetu uz iznosu od pet milijuna kuna Biotehnološkom parku. Da smo maknuli bale, u Brezju smo mogli izgraditi tri do četiri tvornice. To su sve propusti. Ostaje tužna činjenica da gradonačelnik Habuš u pet godina nije riješio bale, ali je uspio stopirati rješenje koje je bilo dobro – poručio je Ilčić.

Goran Habuš (HNS)

Gradonačelnik Goran Habuš oštro je odgovorio.

– Ilčić je potvrdio što se događa u Gradu Varaždinu, a to su pritisci i pokušaj rehabilitacije Ivana Čehoka. Mi rehabilitiramo rješenje koje je potvrđeno optužnicom, kriminalno, koruptivno, vraćamo ga među žive. Danas se suočavamo s rješenjem koje je bilo dogovoreno u krčmi ili klijeti za 1.280 kuna po toni, u kojem su ostatak od 60 posto trebali platiti građani iz džepa. Ovim izlaganjem i prizivanjem takvih radnji i ugovora rehabilitirate nešto što je Grad dovelo u tešku poziciju, što rješavam pet godina. Ta ekipa koja rovari ovih dana na sve strane, zna da je njihova sudbina zapečaćena. Raspravljajmo o postojećem rješenju, koje je realno i moguće. Nemojte mi rehabilitirati kriminalce, nemojte lupetati gluposti – rekao je Habuš.

Ilčić je prvo doviknuo da je ovakav govor nepriličan za Gradsko vijeće, a potom replicirao. 

– Gradonačelniče, ostaje činjenica da bi bale bile riješene da vi niste došli na mjesto gradonačelnika. Da ste onda razmišljali o hitnosti, kao što nam sad govorite o hitnosti, onda biste problem već riješili. Umjesto toga ste 2013. išli u koncesiju koja nam je sad mač nad glavom. Uprskali ste stvar – rekao mu je Ilčić.

Gradonačelnika je Željko Bunić (HSLS) podsjetio da optužnica i presuda nisu iste stvari. – Potvrđena optužnica nije presuda. HNS ima pravomoćno osuđenog gradonačelnika, trebali biste to znati. Vi niste sudac i morate shvatiti da postoji pravosuđe – istaknuo je.

Mladen Hižak (HSS)

Mladen Hižak iz HSS-a je govorio kao predsjednik Povjerenstva za bale. U potpunosti je podržao zaduženje Grada.

 – Sinoć smo dobili tužbu zajednice ponuditelja. Danas gradonačelnik nudi jednu od mogućnosti koja vodi rješenju s najbezbolnijim posljedicama. Postoje i druge varijante, no ne vodi tako brzom rješenju. U Brezju je i otpad iz drugih općina, one će morati platiti svoj dio, a mi moramo svoj. Mali dio su građani i platili. Bilo je pokušaja zbrinjavanja putem Fonda za zaštitu okoliša, ali sve to ide preko Ministarstva zaštite okoliša. Prijašnja i sadašnja vlast, nisu pomogle. Bale se ne vide iz Zagreba, smrad do tamo ne dopire. Preuzmite odgovornost za to što ste izabrani od građana, ja ću glasovati „za“. Što bi ljudi mislili da glasam protiv prijedloga? – zapitao se Mladen Hižak, koji je još prošle godine kritizirao gradsku vlast zbog nerješavanja bala. 

Otilija Cvetko (HDZ)

Vijećnici HDZ-a također su se izjasnili protiv, a Otilija Cvetko je objasnila da je to zbog pravnih, ekonomskih i moralnih razloga.

– Prvo, kreditno zaduženje koje predlaže gradonačelnik nije za kapitalnu investiciju, odnosno ulaganje. Laički rečeno, Grad nije nositelj investicije, nego će novac samo proslijediti zajednici ponuditelja. Namjena kredita nije investicija, nego usluga. Čak i da zaduženje prođe na Vijeću, zasigurno neće proći na Vladi, jer ne ispunjava propisane uvjete – navela je Otilija Cvetko iz HDZ-a. 

Napomenula je da prije raspisivanja koncesije, a ni nakon odabira koncesionara u ožujku 2013., u proračunu nisu bila osigurana sredstva, što također nije bilo u skladu sa zakonskim propisima.

– Cijena koju navodi gradonačelnik za odlaganje bala je dvostruko veća od tržišne cijene. Zašto prije pet godina niste predložili ovakvo rješenje? Na što smo izgubili pet godina za vrijeme mandata HNS-a i SDP-a? Forsirate koncesiju iako su dvoje SDP-ovih ministara i jedan Mostov poručili da Grad mora bale riješiti sanacijom, a ne koncesijom. Treći razlog zbog kojeg ne možemo prihvatiti prijedlog gradonačelnika, jest činjenica da nije u redu nekoliko mjeseci prije izbora zadužiti Varaždinke i Varaždince za više od 80 milijuna kuna. Gradonačelnik je igrao igrokaz, osnivao povjerenstva, organizirao prosvjede protiv samog sebe, prebacivao odgovornost. Sad piše pisma sam sebi, ali problem nije riješio. Iz svih navedenih razloga Klub vijećnika HDZ-a ne može prihvatiti da se interes pojedinaca iz redova SDP-a i HNS-a prelamaju na leđima Varaždinki i Varaždinaca i da naši građani to u konačnici plate više od 80 milijuna kuna – istaknula je Otilija Cvetko.

Robert Podolnjak (nezavisni)

Protiv zaduženja izjasnio se i Robert Podolnjak (nezavisni).

 Krajem prošle godine nisam glasovao za proračun i tražio sam vašu ostavku i ostavku vaših zamjenika. Tvrdili ste da imate vlast na razini Grada, Županije i države, a zašto u dvije i pol godine problem bala niste uspjeli riješiti, neće nikad moći objasniti. To je najveće razočarenje – poručio je Habušu. 

Napomenuo je da sad Grad ima novi sudski spor zbog bala. Kad je u pitanju rješenje koje Habuš predlaže, ocijenio je da su „plusovi“ to što bi bale valjda bile riješene u predviđenom roku, a to bi dovelo i do okončanja eventualnog sudskog spora s koncesionarima. Međutim, našao je i puno „minusova“.

– Nemamo nikakvo sufinanciranje od Fonda za zaštitu okoliša, ni 40 niti 60 posto, a nemamo osigurano ni EU sredstva, ono što su drugi gradovi uspjeli. Cijeli iznos se mora rješavati s kreditom. Milijardu kuna je prihodovano u pet godina u gradski proračun i nevjerojatno je da niste bar dio potrebnih sredstava stavili na stranu. Sad ćemo biti na milost i nemilost banke u deset godina. Spustili ste cijenu, ali na kraju bismo platili 80-ak milijuna kuna, ali zbog promjenjive kamate nitko ne isključuje da bi ukupan iznos bio 85 ili 90 milijuna kuna. Na kraju ćemo biti na istom iznosu. To znači da ćemo indirektno morati odustati od mnogih drugih projekata važnih za Grad. Neće građani direktno plaćati, ali svi ćemo platiti indirektno i nećemo sufinancirati mnoge druge stvari. S obzirom na sve to, ponovno javno predlažem da se provede savjetodavni referendum. Ja mandat građana za zaduženje od 80 milijuna kuna za bale nemam, posebno ne odlučivati ovako, na silu. Građani mogu racionalno odlučiti. Plus je što će biti okončan sudski spor i veći dio bala će otići, ali je minus to što neće biti sufinanciranje države i tim kreditom čak ni ne rješavamo kompletno smeće. Ostaje dio smeće od susjednih općina – rekao je Podolnjak.

Habuš je naveo da će podržati referendum ako rebalans i zaduženje ne prođu.

Podolnjak je Habuša podsjetio da koncesijski ugovor 2013., prije nego što su se Fond i Ministarstvo očitovali da je koncesija nezakonita, nije mogao potpisati, jer ni tada u proračunu nije osigurao sredstva za njegovu provedbu. –  Je li tu prisutna odgovornost gradonačelnika koji predlaže Vijeću donošenje odluke za koju nema novaca? Prekršajno možda ne postoji, ali politički postoji – rekao je Podolnjak aludirajući da je Habuš već trebao podnijeti ostavku.

Natalija Martinčević (Reformisti)

Natalija Martinčević je ustvrdila da je samo jedna osoba odgovorna za to što nismo riješili problem smeća.

– Odgovornost je na osobi koja je raspisala koncesiju, koju su odbila sufinancirati dvojica ministara iz oprečnih vlada. Ključ svega je sufinanciranje, hoće li od 40 do 60 posto platiti država ili naši građani. Nismo osigurali sufinanciranje, jer smo raspisali koncesiju koja očito ne zadovoljava. Posebna odgovornost je i na onima koji su odbili da se u državnom proračunu osigura 30 milijuna, jer bi to omogućilo da se građane ne zaduži. Za to čak niste ni vi odgovorni gospodine Habuš, nego vaš stranački šef Predrag Štromar koji je ustvrdio da će osigurati 60 milijuna kuna, a meni je poručio da ne znam računati. I evo što se dogodilo: sad nam predlažete da zadužimo građane, što je neprihvatljivo – istaknula je Natalija Martinčević.

Ljubica Križan (SDP)

Ljubica Križan iz SDP-a je pak istaknula da će podržati rebalans proračuna, ali – koliko se dalo iščitati iz njezinih riječi – ne zbog zaduženja za bale, nego zbog drugih „kvalitetnih prijedloga“

– Podržat ćemo proračun zbog sportskih udruga, kojima se osiguravaju sredstva koja će im omogućiti da pripreme projektnu dokumentaciju za prijavljivanje ne EU projekte. Glasat ću za ovaj prijedlog proračuna i zato što vjerujem da je gradonačelnik sagledao pitanje možemo li se doista zadužiti, ali i to možemo li dobiti suglasnost Ministarstva financija. Trebalo bi sagledati i to postoji li još uvijek rješenje inspekcije zaštite okoliša koja je dala nalog da se uklone bale. Trebali bismo dobiti dodatnu informaciju. Je li Grad uopće ovlašten raspolagati balama? – upitala je Ljubica Križan.

Na to odgovor nije dobila, no od ranije je poznato da je posjednik bala Varkom, a ne Grad Varaždin. Pitanje Ljubice Križan stoga otvara još jedan veliki problem. Ispada da je pitanje bi li – čak i kad bi se uspjelo zaduženje  – Grad uopće mogao zbrinuti bale ako je posjednik tih bala Varkom.

Željko Bunić (HSLS)

Novu dvojbu otvorio je Željko Bunić iz HSLS-a. – Gradsko vijeće je donijelo odluku u ožujku 2013., a mi bi gradonačelniku trebali dopustiti da potpiše taj ugovor – iznenadio je oporbeni vijećnik svojim stavom.

Međutim, ispostavilo se da smatra da, kad bi se koncesijski ugovor potpisao, uopće ne bi mogao biti proveden.

– Očekujem da se gradonačelnik postavi u odnosu prema koncesionarima na način kako mu je to odobrilo Gradsko vijeće. A Gradsko vijeće je to odobrilo da izabrana zajednica ponuditelja se obvezuje da će postupkom D1 (odlaganje, op.a.) zbrinuti 110.000 tona baliranog otpada u 120 dana i za to je priložila dvije dozvole. Jedna je bila da može prevesti u jednoj godini 70.000 tona, to je bilo od Eko Flora, i da Općina Davor ima kapacitet od 40.000 tona baliranog otpada. Za to su imali privremenu odluku, a sad imaju okolišnu dozvolu za 30.000 tona  – naveo je Bunić.

Podsjetio je da je te 2013. godine Grad koncesionaru poslao upit da se očituje kako planira zbrinuti 96.000 tona baliranog otpada u ponuđenom roku na odlagalištu s kapacitetom od 40.000 tona.

– Nikada odgovor nikada nije bio dobiven, a Gradsko vijeće o svemu nikada nije bilo obaviješteno. Ta strana koja nas sada želi tužiti je apsolutno sve ignorirala. Bez obzira na to, kao legalist, očekujem da će gradonačelnik, nakon eventualnog dobivanja kredita – za koji će vjerojatno morati ići u Međugorje – potpiše ugovor u kojem će inzistirati da koncesionar postupi točno onako kao što mu je to bilo predloženo nacrtom ugovor. Posebno treba inzistirati na dva članka, od kojih jedan kaže da će se sav otpad zbrinuti na lokaciji Davor, a drugi da će se u 120 dana to morati napraviti. Još jednom napominjem da su ti članci odluka Gradskog vijeća i sastavni dio odluke o koncesiji – naveo je Bunić.

Istaknuo je da ga je Habuš nazvao „rušiteljem“, no da on i ovaj put nudi dva rješenja.

–  Prvo rješenje je raskid koncesije, jer za to Grad ima argumente. Drugo rješenje je raspsivanje referenduma – poručio je. 

Zlatan Avar (nezavisni)

Zlatan Avar (nezavisni) se pak osvrnuo na Habušev istup da pojedini vijećnici „rehabilitiraju Čehoka“.

– Sjećam se da smo na međustranačkom vijeću rekli da je Čehokov ugovor „kontaminiran“ i da je sve oko toga bilo „kontaminirano“. A onda je bilo rečeno da će se ipak pokušati dobiti novac od Fonda za zaštitu okoliša, i to na temelju ugovora kojeg je taj isti Čehok sklopio! Pa onda vi rehabilitirate Čehoka! – rekao je Avar.

Zapitao se o čemu su sve vijećnici dosad govorili.

– Je li koncesija namještena? Izgleda da je namještena.  Je li zakonita? Ali o tome neka odluči netko drugi. Ajmo reći da je zakonita, no takav model zbrinjavanja otpada se svejedno ne sufinancira iz Fonda za zaštitu okoliša. Hoće li to platiti građani? Hoće. Ivo Andrić je napisao sljedeće: „Svakih 50 godina na ovim prostorima pametni zašute, budale progovore, a fukare se obogate“. Protiv toga sam da navrat-nanos uđemo u 70 milijuna kuna zaduženja. No reći ću da nam je pročelnica Branka Matavulj napokon poslala dio ugovora poslan koncesionaru koji sam mjesecima tražio.  Zato ću zatražiti da gospodin Habuš provede odluku Gradskog vijeća objavljenu u Službenom vjesniku 2013. godine, i to rigorozno – istaknuo je Avar, također aludirajući na to da je koncesija neprovediva prema odluci Gradskog vijeća iz 2013.

Stjepan Cepanec (nezavisni)

Stjepan Cepanec (nezavisni) se pak prvo ispričao.

– Unaprijed se ispričavam na nekoliko riječi koje ću izreći. Shvatio sam da je gradonačelnik majstor da nešto ne prođe. Žalosno, ali to sam primijetio. Kokoši smrde. Bale smrde sto puta više, ali u Gradu Varaždinu smrdi politika. Nažalost, godinama se ništa ne rješava, a svi okreću glavu od toga. I još bolje zalijevaju, da još bolje raste. Bili ste na godišnjem, čini mi se, ovoga ljeta, u vrijeme kad je jedan član Povjerenstva za bale rekao da izlazi van iz tog tijela, da pere obraz. I vi želite naše povjerenje? Nitko od nas nije protiv toga da se bale maknu. Svi bismo zajedno išli na na večeru, platili bismo rundu. Međutim, vi sve prikazujete da smo mi svi protiv, a samo ste vi za. To je žalosno. Vijećnike svoje koalicije dobro ste plaćali u četiri godine kroz odbore, rješavali ste, zapošljavali. Hvala Bogu, ja nisam. Niste trebali cijeniti Cepanca, ali trebali ste cijeniti sljedećih 20 vijećnika. I danas ne bi bilo problema. Pitao vas je gospodin Ilčić kojih to 13 vijećnika imate koji vas podržavaju. Nažalost, niste mogli reći. Meni je žao na kraju što će sve to morati platiti građani, a bojim, ako to ne prođe, da ćemo potonuti u ropstvo tužbi – naveo je Cepanec. 

Marijan Cingula (nezavisni)

Protiv se izjasnio i nezavisni Marijan Cingula.

– Na Povjerenstvu za bale nisam prihvatio prijedlog koji je prezentiran. Više od Varaždina volim Hrvatsku, a više od Hrvatske planetu Zemlju. Ne mogu prihvatiti rješenje koje je štetno za Hrvatsku i planetu Zemlju. Prema koncesiji koju smo raspisali, tražilo se zbrinjavanje otpada. Dobili smo i prihvatili ponudu za premještanje otpada. Fond ne sufinancira se premještanje, nego zbrinjavanje otpada. Kad bi naš plan za bale bio u skladu s ekološkim i etičkim standardima, onda bi mi mogli ishoditi i sufinanciranje iz EU. Pod pritiskom tužbe prihvaćamo jedinog pobjednika ove koncesije, koja je u samom početku bila problematična, jer nije bila usklađena s današnjim standardima. Za 100 milijuna nismo dobili ponudu za zbrinjavanje, nego za odvoz. Sad nam netko za 30 posto skida cijenu i nudi još i zbrinjavanje, pod prijetnjom da moramo potpisati ugovor, jer ima pravo tražiti izgubljenu dobit od 30 milijuna kuna. Pitam vas koji je to posao koji donosi 30 posto profita? Kome mi to možemo prihvatiti da je na nama izgubio 30 milijuna kuna i da mu sad zbog toga damo 60 milijuna kuna? Umjesto da damo nalog Varkomu da bale odveze u MBO tvornicu, a onda ćemo rješavati sudske sporove – rekao je Cingula.

Enriko Parlaj (HNS)

Enriko Parlaj iz HNS-a je bio za zaduženje za bale.

– Na temu hitnosti mogu reći da smo četiri godine čekali i da se u tom razdoblju sa 70.000 tona balirani otpad popeo na 100 tisuća tona. Dakle, ne bi bilo sufinanciranje od 30 milijuna kuna, koliko je bilo onih 40 posto na 70 milijuna, nego bi trebalo gledati koliko je to sufinanciranje na 100 milijuna kuna. 30 milijuna od 100 milijuna je još uvijek 70 milijuna, isti onaj iznos za koji se mi zadužujemo – rekao je Parlaj, na što mu je iz klupe Natalija Martinčević rekla da vjerojatno misli na postotke.

Naime, prema Pravilniku, Fond zbrinjavanje otpada može sufinancirati u iznosu od 40 do 60 posto.

– Ako je gospodin Ilčić u potpunosti razgolio matematiku, onda mogu govoriti o iznosima koji pišu u sporazumu. Dakle, bilo je rečeno da bi dvostruko jeftiniji bio onaj prijedlog koji je obuhvaćao da mi trebamo dati ostatak od 60 posto, da plate građani. Dakle, uz ono što plaćaju državi, uz ono što plaćaju Gradu, još bi dodatno sufinancirali ono rješenje smeća. Ovo rješenje koje je sad ponudio gradonačelnik Habuš, radi se o tome da se iz proračuna, dakle iz onog istog proračuna u koji građani uplaćuju novac, plati zbrinjavanje otpada. Bilo je rečeno da nije ponuđena tržišna cijena. Cijena je dobivena natječajem i to je bila jedina cijena u tom trenutku koju smo mi mogli prihvatiti. Nije u redu zadužiti Varaždince za 80 milijuna nekoliko mjeseci prije izbora? Pa imali smo neke takve odluke, pa smo zadužili Varaždince za deset milijuna kuna za nogometni klub kojeg više nema – rekao je Parlaj.

Podolnjak ga je iz klupa pitao iz koje stranke je bila osoba koja je to predlagala aludirajući da je riječ bila o prijedlogu HNS-a, stranke u kojoj je i Parlaj.  

Vijećnik HNS-a je podsjetio vijećnike da su trojica ministara odbila koncesiju kao rješenje. – Odbili su, ali nisu napisali zbog čega je nelegalno rješenje. Da su napisali zbog čega je nelegalno rješenje, mi u ovom trenutku ne bismo razgovarali o ovom rješenju, jer ga više ne bilo, jer bismo ga morali ukinuti, odnosno maknuti zato jer je nelegalno. Ali niti jedan ministar nije rekao zašto je to nelegalno. Naveli ste da smo ostavljeni na milost i nemilost banke. Mi dižemo kredit kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Skraćeno HBOR. Zar stvarno mislite da će HBOR za dva ili tri postotna poena povećati kamate? Ne vjerujem. Amandman koji je gospođa Natalija podnijela je amandman koji je bio na 30 milijuna kuna. Trenutno u financijskom planu Fonda za 2016. stoji 25 milijuna kuna za smeće u Varaždinu, a u 2017. predviđeno još 45 milijuna kuna. Mislim da je 25 i 45 puno više od duplo više od 30. Za kraj, gospodin Cingula veli da voli Hrvatsku. Ja ne dam nikome da veli da voli Hrvatsku više nego ja. Ali mi nije jasno, zar to znači da oni u Splitu, recimo, ne vole Hrvatsku? Ne vole planetu Zemlju? Jer oni isto tako odlažu komunalni otpad – rekao je Parlaj.

Njegovo izlaganje nije uvjerilo većinu vijećnika da prihvate Habuševo rješenje.

Glasovanje

Zaduženje, točnije rebalans proračuna sa zaduženjem, podržalo je desetero vijećnika, dok je njih 12 bilo protiv.

Protiv su glasovali: Zlatan Avar (nezavisni), Željko Bunić (HSLS), Stjepan Cepanec (nezavisni), Marijan Cingula (nezavisni), Saša Crnčić (HDZ), Otilija Cvetko (HDZ), Ladislav Iličić (Hrast), Anđelko Koprek (HDZ), Natalija Martinčević (Reformisti), Laura Musliu (HDZ), Miodrag Pap (HSLS) i Robert Podolnjak (nezavisni).

Za su glasovali: Danijela Benkus (bivši SDP), Katica Darabuš (HSU), Josip Dreven (HSU), Branko Godinić (HNS), Josip Hehet (SDP), Mladen Hižak (HSS), Ljubica Križan (SDP), Jadranka Lukavečki (Laburisti), Enriko Parlaj (HNS) i Dražen Vincek (bivši SDP).

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Čehok traži hitnu ostavku Istera i razrješenje Nadzornoga odbora Varkoma

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Iz Nezavisne liste Ivana Čehoka u srijedu su poručili platformi Budimo grad da prijave mjerodavnima gradonačelnika Nevena Bosilja za zloporabu položaja i pogodovanje pri zapošljavanju Brune Istera (SDP) na mjesto direktora tvrtke Varkom d.d.

Na konferenciji za medije Ivan Čehok je ustvrdio da je Ister postavljen protivno Zakonu o vodnim uslugama. To je potkrijepio i navodima iz pisma četrnaestero načelnika koji traže od Uprave, Skupštine te Nadzornog odbora Varkoma informaciju o načinu izbora direktora.

– Upozoravali smo na jednu pogubnu klijentističku, stranačku strukturu koja se zapošljava, koja koristi institucije gradskih sustava kako bi stranačku klijentelu zaposlila. Tu prije svega mislim na SDP i Reformiste, ali svemu tome sekundiraju članovi platforme Budimo grad. Nisu nas slušali i sad imamo nezakonito postavljenog direktora Varkoma – izjavio je Čehok.

Napomenuo je da Varkom podliježe Zakonu o vodnim uslugama, u kojem je precizno naznačeno kako se bira direktor, i to bilo kojeg isporučitelja vodnih usluga.

– Direktora bira Skupština, to nije ovlast Nadzornog odbora. To je ovlast Skupštine i to sa dvostrukim pravom glasa. Svi članovi Skupštine imaju pravo glasa sukladno udjelima u društvu, ali im ostaje i pravo glasa kao članovima Skupštine. Većina svih članova Skupštine mora glasati za kandidata kako bi on bio izabran. Znajući da to nikada neće uspjeti postići, gradonačelnik Neven Bosilj je prevario i uskratio pravo svih članova Skupštine (gradonačelnika i načelnika) te preko Nadzornog odbora imenovao Brunu Istera za direktora – istaknuo je Čehok.

Potom je obrazložio članak 28. Zakona o vodnim uslugama.

– U njemu je propisano da sva zapošljavanja u isporučitelju vodnih usluga moraju ići putem javnog natječaja. Pritom nekakvo pozivanje na Statut Varkoma ne znači ništa jer je Zakon donesen 2019. godine iznad Statuta. Umjesto da promijene statut i podrede se zakonskim odredbama, oni su potjerali bivšeg direktora Željka Bunića te preko noći sazvali sjednicu i postavili Istera. U svemu je ključnu ulogu odigrao predsjednik Nadzornog odbora Robert Vugrin (NS Reformisti) – podsjeća Čehok koji smatra da je takva odluka pogubna iz više razloga.

Po njemu, stranačko i klijentističko namještanje je loše, a problem je i ugrožavanje EU projekata koje provodi Varkom.

– Varkom ih ima najviše u Hrvatskoj, ponajprije zaslugom Željka Bunića i Marijana Cesarca te drugih tvrtkinih vrijednih djelatnika, ali i zahvaljujući bivšoj vlasti koja je projekte između ostalog osmišljavala. Nažalost, ako se pokaže da je Bruno Ister postavljen nezakonito na mjesto direktora, svi njegovi potpisi bit će nezakoniti i nevažeći. A onda slijedi penalizacija koja će nas skupo koštati. To sada više nije igra Bosilja i njegovog stranačkog pijuna, ovo su preozbiljna pitanja za građane Varaždina – rezolutan je Čehok.

Na kraju konferencije za medije izjavio je da ga čudi što se Damir Habijan (HDZ) ne oglašava oko spomenute teme. Potom je otkrio i da očekuju da platforma Budimo grad prijavi Nevena Bosilja.

–  Tu je riječ o čistoj zloporabi položaja i pogodovanju. Ova situacija zahtjeva žurno razrješenje Istera i Nadzornog odbora. Nužno je hitno sazivanje Skupštine, usklađivanje Statuta i raspisivanje javnog natječaja za mjesto direktora Varkoma – zaključio je Ivan Čehok.  

Nastavite čitati

U fokusu

Neplodnost je “tihi” problem: može li se obiteljima u Varaždinu i Čakovcu pomoći da lakše dođu do roditeljstva?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U nekoliko hrvatskih gradova, kao što su Osijek i Makarska, početkom ove godine započela je provedba nove demografske mjere – financijskih potpora mladim obiteljima za medicinski pomognutu oplodnju (MPO). Trebaju li takvu mjeru uvesti i gradovi na sjeveru Hrvatske, Varaždin i Čakovec, provjerili smo kod nekoliko sugovornika s ovog područja.

Pozitivan primjer

Naime, Grad Makarska osigurao je u svom proračunu 150.000 kuna kako bi bračni ili izvanbračni parovi u ovoj godini, počevši s 1. siječnja, mogli ostvariti pravo na sufinanciranje troškova za najviše dva pokušaja medicinski pomognute oplodnje. Odluku je u prosincu prošle godine usvojilo njihovo Gradsko vijeće, a gradonačelnik Makarske Zoran Paunović tom je prilikom rekao da društvo ovaj problem više ne može ignorirati.

– Neplodnost je problem o kojem se tiho i nedovoljno govori, iako je u Hrvatskoj, kao i globalno, u neprestanom porastu. Predviđa se da će za 10 godina u većem dijelu svijeta neplodno biti oko 30 % parova. Žene u Hrvatskoj rađaju prvo dijete s prosječno 29,4 godine, sve češće tek nakon 30, čak i 35 godina starosti, a neplodnost je gotovo jednako prisutna kod oba spola. Za one koji žele postati roditelji neplodnost je velika trauma, često popraćena osjećajem krivnje i tuge. Ne možemo kao društvo samo okretati glavu, vrijeme je da Grad napravi važan iskorak i osigura financijsku potporu Makarankama i Makaranima koji se nose s ovim problemom – naglasio je gradonačelnik Makarske.

Objasnio je da pravo na sufinanciranje, između ostaloga, ostvaruje podnositelj zahtjeva koji je prethodno iscrpio sve mogućnosti koje su ostvarive na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, sukladno važećem zakonu kojim je uređeno pitanje pomognute oplodnje.

Na sjeveru

A da je sadašnji Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji, koji datira iz 2012. godine, nakon 10 godina potrebno unaprijediti, tvrdi i saborska zastupnica iz Čakovca prim. dr. sc. Andreja Marić, dr. med. Ističe da zakonski okvir u prvom redu treba mijenjati zbog nekoliko razloga: kako bi se akceptirao desetogodišnji napredak medicinske znanosti na tom području te omogućilo proširenje prava na medicinski pomognutu oplodnju.

– Tragično je da ova Vlada izmišlja neke demografske mjere koje će dati slabe ili nikakve rezultate, a onu koja dokazano dovodi do većeg broja rođene djece, a MPO to jest, stigmatizira – smatra saborska zastupnica Andreja Marić.

Navodi da jedan od važnih ciljeva zdravstvenog sustava, ali i drugih javnih sektora, mora biti poboljšanje demografske situacije u Republici Hrvatskoj te oštro upire prstom u državu koja, navodi naša sugovornica, “još uvijek ne zna ili ne želi prionuti rješavanju ovog problema”. Pozdravlja mjeru koju je uveo Grad Makarska kada je riječ o financijskim potporama svojim sugrađanima, konkretno mladim obiteljima po pitanju medicinski pomognute oplodnje, te se slaže da bi se po tom pitanju trebale iskazati i ostale županije, gradovi i općine.

– I druge jedinice lokalne (regionalne) samouprave, pa tako i Grad Čakovec, trebale bi se, u okviru svojih financijskih mogućnosti, uključiti u sufinanciranje medicinski pomognute oplodnje kada su iscrpljene ostvarive mogućnosti na teret HZZO-a, no svakako je na potezu i država – izjavila je saborska zastupnica, napomenuvši da Vlada RH također nije pokazala dovoljno sluha za ublažavanje menstrualnog siromaštva, odbivši smanjiti porez na menstrualne potrepštine.
U Gradu Čakovcu, na čelu s gradonačelnicom Ljerkom Cividini, također pozdravljaju demografsku mjeru Grada Makarske navodeći da je hvalevrijedna te rezultat višegodišnjeg promišljanja i osluškivanja potreba njihovih građana.

– Kako u ovom trenutku u Gradu Čakovcu nismo upoznati s činjenicom da bi našim građanima ovakva mjera bila potrebna, svjesni da HZZO plaća troškove pomognute oplodnje do određene razine, dosad nismo razmišljali o ovakvoj mjeri. Dakako da svaki dobar primjer, posebice kada se pokaže pozitivnim u praksi, valja slijediti. Samim tim ćemo s veseljem pratiti rezultate i demografske promjene u Makarskoj i ostalim gradovima ako uvedu mjere ovakvog tipa te s našim građanima uvidjeti potrebu za uvođenjem iste i u Čakovcu – tvrde iz Grada Čakovca te dodaju:

– Svaki vid potpore mladim obiteljima vidimo kao ključan za naš grad i Međimurje općenito jer nam je cilj zadržati i pomagati naše mlade te ih poticati da ostanu u svom rodnom kraju. Ono o čemu jesmo razmišljali, i gdje su napravljeni prvi koraci uz istraživanja i komunikaciju sa srodnim udrugama, je potpomaganje parova koji se odluče na usvajanje, što donosi višestruku korist za zajednicu. Međutim, to je program koji je još u povojima te se o mogućnostima još diskutira – otkrivaju iz središta Međimurske županije.

Zbog sve više prisutnih negativnih demografskih trendova, i Grad Varaždin bi se trebao uključiti u sufinanciranje medicinski pomognute oplodnje kod mladih parova, smatra vijećnica Gradskog vijeća Grada Varaždina Silvija Cupar.

– Pružanje financijske potpore obiteljima zbog visokih troškova medicinski pomognute oplodnje stvara poticajnu okolinu za planiranje potomstva te ostvarivanje težnje za roditeljstvom. Naravno da postoje ograničeni fiskalni kapaciteti, no oni moraju prvenstveno pratiti potrebe stanovnika. Uz ovu inicijativu, smatram da bi Grad Varaždin u skoroj budućnosti trebao pružiti potporu i posvojiteljima te uvesti mjere besplatnog vrtića za drugo ili treće dijete, za što ću se kao gradska vijećnica zalagati – izjavila je vijećnica Silvija Cupar te zaključila da su mlade obitelji stup svakog društva, stoga podupire ovu demografsku mjeru “jer ne doprinosi samo demografskom razvoju već i stvaranju kvalitetne i zadovoljne zajednice u cjelini”.

FOTO: Udruga RODA

IZAZOVI NEPLODNOSTI

Parovima ili pojedincima koji se žele ostvariti kao roditelji, a pritom se suočavaju s izazovima koje donosi neplodnost, dobro je poznata informacija da na području Varaždinske i Međimurske županije nema ugovorenih ustanova koje provode postupke medicinski pomognute oplodnje.

Prema podacima iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, to mogu učiniti u KBC-u Rijeka, KBC-u Zagreb, KBC-u Sestre milosrdnice, KBC-u Split, KBC-u Osijek, KB Merkur i KB Sveti Duh te ugovorenim privatnim poliklinikama: Poliklinikom BetaPlus, Poliklinikom Škvorc i Poliklinikom IVF.

No, dobra je vijest da ne postoji lista čekanja za medicinski pomognutu oplodnju, budući da je ugovoreno više postupaka nego što ih je obavljeno, navode iz HZZO-a.

U jednoj godini obavljeno oko 4000 postupaka

Prema procjenama, s neplodnošću se danas u Hrvatskoj suočava čak 17 % parova, a cijeli proces medicinski pomognute oplodnje iznimno je stresan i financijski iscrpljujući.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, do studenoga prošle godine u Hrvatskoj je broj obavljenih postupaka medicinski pomognute oplodnje iznosio 3910, a 2020. godine 3758, pri čemu broj postupaka ne znači i broj osiguranih osoba jer, na primjer, jedna osoba može imati jedan, dva ili tri postupka.

U slučaju Grada Makarske priznavat će se do 50 % troškova, maksimalno u iznosu do 7500 kuna, za do dva pokušaja medicinski pomognute oplodnje u jednoj kalendarskoj godini. U proračunu su predviđena sredstva na godišnjoj razini, a zahtjevi će se odobravati po redu prijave, sve do iskorištenja sredstava planiranih u tekućoj godini.

Kako stoji u novoj Odluci o socijalnoj skrbi Grada Makarske, pravo na sufinanciranje troškova medicinski pomognute oplodnje može se priznati podnositelju zahtjeva koji je iscrpio sve mogućnosti koje su, sukladno Zakonu, ostvarive na teret HZZO-a, i to za najviše dva pokušaja medicinski pomognute oplodnje u jednoj kalendarskoj godini.

Pravo na sufinanciranje medicinski pomognute oplodnje priznaje se i ženi nakon navršene 42. godine života ako nije mogla ostvariti mogućnosti za postupke pomognute oplodnje na teret HZZO-a.

Hoće li takvu demografsku mjeru slijediti Varaždin ili Čakovec, gradovi u kojima se gotovo uvijek ističe važnost podizanja nataliteta, zadržavanja stanovništva, ali i dolazaka mladih obitelji?

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje