Povežite se s nama

U fokusu

“Anticiganizam“: jesu li Romi još uvijek najdiskriminiranija skupina u Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Saborska zastupnica Socijaldemokrata Romana Nikolić održala je u ponedjeljak, 30. listopada, predavanje na Filozofskom fakultetu u Osijeku pod nazivom „Anticiganizam“ u kojem je ukazala na problem diskriminacije i marginalizacije te nedostatka integracije s kojom se susreću Romi u Hrvatskoj.

O lošem socijalnom statusu Roma govori porazna statistika da mjesečna primanja smještaju više od 92% romskih kućanstava u rizik od siromaštva, 85% kućanstava koristi socijalne usluge, a trećina Roma živi u ruševnim i neadekvatnim objektima. 70% njih ujedno živi u segregiranim naseljima bez društvenih sadržaja.

Prema rezultatima nedavnih istraživanja o stavovima i razini svijesti o uočena je negativna promjena da sve više ljudi ima predrasude prema Romima. Oni su najdiskriminiranija skupina prema kojoj su sudionici istraživanja izražavali najveću socijalnu distancu.

Lokalni čelnici otežavaju poboljšanje statusa Roma

– Veliku prepreku unaprjeđenju uvjeta stanovanja Roma pružaju jedinice lokalne samouprave. Jasan primjer takvog ponašanja je stav načelnika Općine Kotoriba Darija Friščića kada je u pitanju legalizacija tamošnjeg romskog naselja. Romska zajednica živi bez vlasništva nad svojim zemljištem, a Općina po pitanju rješavanja te problematike ništa ne poduzima. Takvi primjeri nesavjesnog, a ponekad i diskriminatornog ponašanja čelnika lokalnih samouprava samo otežavaju poboljšanje statusa Roma u Hrvatskoj – naglasila je Nikolić.

Romski učenici suočavaju se i s diskriminacijom i segregacijom u obrazovanju. Pučka pravobraniteljica još 2021. godine preporučila Ministarstvu znanosti i obrazovanja da izradi Akcijski plan desegregacije, no to još nije učinjeno. U međuvremenu se praksa izdvajanja romskih učenika u zasebne razrede i dalje nastavlja, naročito u školama u Međimurju.

Vršnjačko nasilje i segregacija u školama su veliki problem

Također, vršnjačko nasilje je prema romskoj djeci i dalje jedan od gorućih problema u školama o čemu je svjedočio slučaj koji se dogodio u jednoj osnovnoj školi u Slavonskom Brodu kada su učenici petog razreda pretukli vršnjakinju romske nacionalne manjine.

– Taj slučaj vršnjačkog nasilja nam je dokazao da Romi da nemaju isti položaj u društvu, da njihova borba protiv diskriminacije, socijalne isključenosti i segregacije započinje još u ranoj dobi. Oni su nepoželjni, a pokušaj zataškavanja tog slučaja predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava – kaže Nikolić.

Smatra kako je od izrazite važnosti promicanje temeljnih vrijednosti prihvaćanja drugačijih od nas, tolerancije i empatije te da bi inkluzivno obrazovanje omogućilo romskoj djeci da ostvare svoje pune potencijale.

– Vlada je u lipnju 2021. donijela Nacionalni plan za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine za koji se nadam da će biti korak k ostvarenju cilja potpune integracija Roma u društvo i iskorjenjivanju diskriminacije, da će omogućiti da se romska djeca obrazuju u integriranim odgojno–obrazovnim ustanovama, te da će pridonijeti zapošljavanju Roma i omogućiti im da više ne živi u siromaštvu – zaključila je Nikolić.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje