Povežite se s nama

U fokusu

“Anticiganizam“: jesu li Romi još uvijek najdiskriminiranija skupina u Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Saborska zastupnica Socijaldemokrata Romana Nikolić održala je u ponedjeljak, 30. listopada, predavanje na Filozofskom fakultetu u Osijeku pod nazivom „Anticiganizam“ u kojem je ukazala na problem diskriminacije i marginalizacije te nedostatka integracije s kojom se susreću Romi u Hrvatskoj.

O lošem socijalnom statusu Roma govori porazna statistika da mjesečna primanja smještaju više od 92% romskih kućanstava u rizik od siromaštva, 85% kućanstava koristi socijalne usluge, a trećina Roma živi u ruševnim i neadekvatnim objektima. 70% njih ujedno živi u segregiranim naseljima bez društvenih sadržaja.

Prema rezultatima nedavnih istraživanja o stavovima i razini svijesti o uočena je negativna promjena da sve više ljudi ima predrasude prema Romima. Oni su najdiskriminiranija skupina prema kojoj su sudionici istraživanja izražavali najveću socijalnu distancu.

Lokalni čelnici otežavaju poboljšanje statusa Roma

– Veliku prepreku unaprjeđenju uvjeta stanovanja Roma pružaju jedinice lokalne samouprave. Jasan primjer takvog ponašanja je stav načelnika Općine Kotoriba Darija Friščića kada je u pitanju legalizacija tamošnjeg romskog naselja. Romska zajednica živi bez vlasništva nad svojim zemljištem, a Općina po pitanju rješavanja te problematike ništa ne poduzima. Takvi primjeri nesavjesnog, a ponekad i diskriminatornog ponašanja čelnika lokalnih samouprava samo otežavaju poboljšanje statusa Roma u Hrvatskoj – naglasila je Nikolić.

Romski učenici suočavaju se i s diskriminacijom i segregacijom u obrazovanju. Pučka pravobraniteljica još 2021. godine preporučila Ministarstvu znanosti i obrazovanja da izradi Akcijski plan desegregacije, no to još nije učinjeno. U međuvremenu se praksa izdvajanja romskih učenika u zasebne razrede i dalje nastavlja, naročito u školama u Međimurju.

Vršnjačko nasilje i segregacija u školama su veliki problem

Također, vršnjačko nasilje je prema romskoj djeci i dalje jedan od gorućih problema u školama o čemu je svjedočio slučaj koji se dogodio u jednoj osnovnoj školi u Slavonskom Brodu kada su učenici petog razreda pretukli vršnjakinju romske nacionalne manjine.

– Taj slučaj vršnjačkog nasilja nam je dokazao da Romi da nemaju isti položaj u društvu, da njihova borba protiv diskriminacije, socijalne isključenosti i segregacije započinje još u ranoj dobi. Oni su nepoželjni, a pokušaj zataškavanja tog slučaja predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava – kaže Nikolić.

Smatra kako je od izrazite važnosti promicanje temeljnih vrijednosti prihvaćanja drugačijih od nas, tolerancije i empatije te da bi inkluzivno obrazovanje omogućilo romskoj djeci da ostvare svoje pune potencijale.

– Vlada je u lipnju 2021. donijela Nacionalni plan za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine za koji se nadam da će biti korak k ostvarenju cilja potpune integracija Roma u društvo i iskorjenjivanju diskriminacije, da će omogućiti da se romska djeca obrazuju u integriranim odgojno–obrazovnim ustanovama, te da će pridonijeti zapošljavanju Roma i omogućiti im da više ne živi u siromaštvu – zaključila je Nikolić.

U fokusu

HBOR projekte u Varaždinskoj županiji podržao s oko 373 milijuna eura  

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Novi Marof i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) bili su u četvrtak, 22. veljače, u prostoru Kulturnog centra Ivan Rabuzin, domaćini radionica u okviru kojih su prezentirane mogućnosti financiranja kapitalnih projekata jedinica lokalne samouprave tijekom 2024. godine.

Na radionici je bilo govora i o mogućnostima financiranja poslovnih subjekata, s naglaskom na financiranje uz snižene troškove kreditnog zaduženja.

Stručni tim HBOR-a predstavio je jamstva Banke iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za financiranje investicija komunalnih društava, a okupljenima je prezentirana i mogućnost subvencioniranja kamatne stope iz fonda NPOO-a. HBOR je u 30 godina poslovanja financirao više od 69.000 projekata u iznosu od gotovo 30 milijardi eura, a velik dio njih upravo na području Varaždinske županije.

– Samo unutar posljednjih deset godina HBOR je na području Varaždinske županije podržao gotovo 1000 projekata u vrijednosti od oko 373 milijuna eura. Smatram da smo dobro krenuli, ali i da trebamo nastaviti još boljim i jačim tempom – u uvodu je poručila Suzana Laušin-Katanec, direktorica Sektora kreditiranja HBOR-a, dodavši da Banka ima itekako što za ponuditi posebno u vremenima viših kamatnih stopa.

– Upravo je HBOR institucija koja će pomoći u pronalasku rješenja za povoljnije financiranje. Naime, jedinicama lokalne, područne i regionalne samouprave na raspolaganju su redovni kreditni programi HBOR-a za financiranje prihvatljivih i neprihvatljivih troškova EU projekata s rokovima otplate do 15 godina, ali i program Investicije javnog sektora. Zatim, NPOO financijski instrumenti, a od 2024. godine i financijski instrumenti u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. – poručila je Laušin-Katanec.

Prezentiran je i model izdavanja jamstva za kredite u okviru NPOO-a.

– Cilj NPOO mjera HBOR-a je potaknuti nove investicije privatnog i javnog sektora u zelenu i digitalnu tranziciju, ali i omogućiti podršku „običnim” projektima jačanja konkurentnosti – rekao je koordinator područnih ureda HBOR-a Tomislav Marković, dodavši da u ciljeve spada i horizontalni pristup mjerama bez ograničenja u veličinama poduzetnika i sektorima.

Proces izdavanja jamstva odvija se u nekoliko koraka, a započinje zahtjevom komunalnog društva u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za odobrenjem investicijskog kredita HBOR-u, nekoj od banaka ili leasing društava. Sva daljnja komunikacija odvija se između financijskih kuća i HBOR-a.

– Kamatnu stopu je moguće subvencionirati do maksimalno 75 posto iznosa, ovisno o vrsti ulaganja i propisima o državnim potporama iz financijskih instrumenata Fonda subvencija iz NPOO-a – dodaje Marković.

A da su ovakve radionice itekako korisne i potrebne, potvrdio je gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač.

– Europska unija trenutno je u situaciji da kamate rastu jer Europska središnja banka na taj način usporava inflaciju. Imali smo krasan period vrlo niskih kamata koje su bile, kažimo to tako, komercijalne kamate u bankama od 1,5 do 2 posto. Sada se to mijenja, ali vjerujem da HBOR ima odgovore i može ponuditi ono što ne mogu komercijalne banke – mišljenja je Jenkač.

Gradonačelnik Novog Marofa pohvalio je i novu praksu HBOR-a koja se u potpunosti otvara prema krajnjim korisnicima.

– Do prije desetak godina do HBOR-a se teško dolazilo, a ako ste u tome i uspjeli, zahtjevi su se sporo rješavali i zapravo ste bili primorani rješenje tražiti putem komercijalnih banaka. U međuvremenu su se neke stvari ipak promijenile, a ovakva okupljanja i želja HBOR-a da postane pristupačan nama na najnižoj razini lokalne samouprave, dokaz su njihove proaktivnosti i promjena u poslovnoj politici. Vjerujem da smo svi dobili mnoštvo informacija o programima i kreditnim linijama, ali i o načinima ostvarivanja povoljnijih uvjeta za financiranje velikih projekata koji će u konačnici služiti našim građanima i podići kvalitetu njihova života – zaključio je gradonačelnik Jenkač.

Nastavite čitati

U fokusu

Za branje visibaba i ostalih proljetnica propisane su drakonske kazne

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

visibaba

Potrebno je dopuštenje Ministarstva, kazne za fizičke osobe kreću se od 900 do 4000 eura, za pravne je to od 3000 do više od 26.500 eura, a istim će se iznosima kažnjavati i berači visibaba, ljubica.

Visibabe, jaglaci, šafrani, proljetni drijemovci, znani i kao zvončići samo su neki od prvih vjesnika proljeća koji su posljednjih dana, dolaskom viših temperatura, prošarali livade. Kako bi svoje domove ispunili njihovim opojnim mirisima i ukrasili stolove volimo ih brati čim počnu nicati, no iz županijske Javne ustanove Zeleni prsten stiglo je upozorenje o kaznama za berače, piše Večernji list.

Za prijestupnike su tako propisane novčane kazne u iznosu nešto većem od 3.318,10 eura, a mogu se popesti čak i do 26.544,56 eura za pravnu osobu, dok će se fizičke osobe kažnjavati iznosima od 929,10 do 3.981,68 eura.

Istim će se iznosima kažnjavati i branje proljetnica poput visibaba, ljubice, pasjeg zuba ili drijemovca, ukoliko se prije, također ne ishodi dopuštenje Ministarstva, a na što je, podsjetimo, Državni inspektorat upozoravao i prijašnjih godina.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje