Bibliobus novomarofske knjižnice je nedavno predstavljen u Splitu na osebujnom festivalu bibliobusa.

Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za pokretne knjižnice i Komisija za narodne knjižnice u suradnji s Društvom knjižničara u Splitu te Gradskom knjižnicom Marka Marulića kao domaćinom, organizirali su 16. okrugli stol o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i 10. festival hrvatskih bibliobusa pod nazivom „Pokretna knjižnica u službi promicanja kulture čitanja“, koji je u Splitu održan posljednjega svibanjskog vikenda.

Povod ovome događaju bilo je osnivanje Bibliobusne službe Gradske knjižnice Marka Marulića Split putem prijave na EU natječaj „Čitanjem do uključivog društva“.

Kako je i novomarofska knjižnica uz pomoć istog natječaja osnovala svoju bibliobusnu službu, na događanju su razmijenjena dosadašnja iskustva i saslušani vrijedni savjeti od knjižnica koje već duže vrijeme imaju bibliobusnu službu. U navedena dva dana održana su izlaganja, što domaćih, to i inozemnih gostiju i njihovih bibliobusnih službi te razgledavanje svih prisutnih bibliobusa. Ovogodišnji festival bibliobusa okupio je knjižničare iz 9 hrvatskih bibliobusnih službi (Križevci, Rijeka, Virovitica, Bjelovar, Zadar, Zagreb, Split, Novi Marof), Pečuha, Mađarska te goste iz Bosne i Hercegovine, Finske, Nizozemske, Slovenije i Srbije.

Novomarofski bibliokombi i dalje će aktivno sudjelovati na promotivnim događanjima, pogotovo onima koji slijede u sklopu projekta „Čitanje na kotačima“.

U povodu Međunarodnog tjedna arhiva, u dvorani Državnog arhiva u Varaždinu u utorak, 6. lipnja, kulturnoj javnosti predstavljena je izložba “Književno stvaralaštvo Ivana Kukuljevića Sakcinskog“.

Izložba koju svi zainteresirani mogu razgledati do 14. srpnja, ukazuje  na značaj Kukuljevićevog rada na polju književnosti, a njezin cilj je potaknuti nastavak istraživanja ovog segmenta golemog Kukuljevicevog stvaralačkog opusa i rad na objavljivanju dosad neobjavljenih radova.

U svojem osvrtu na arhivski fond HR-DAVŽ-532. obitelji Kukuljević, ravnatelj Arhiva prof. Damir Hrelja, objasnio je okupljenima na otvorenju izložbe da se u njemu između ostaloga čuvaju rukopisi objavljenih, ali i dosad neobjavljenih literarnih radova lvana Kukuljevića Sakcinskog.

– Posebnost izložbe predstavlja činjenica da su na njoj izložena i dva likovna djela, koja se tematski vezuju uz obitelj Kukuljević. Riječ je o radovima prof. dr. sc. Krešimira Frankića, odnosno o portretu Radovana Kukuljevića (ulje na platnu) i dvorcu obitelji Kukuljević u Ivancu (ulje na dasc) – rekao je Hrelja o likovnim djelima koja je Arhivu 1. lipnja 2023. godine darovala Dubravka Kukuljević, praunuka lvana Kukuljevića Sakcinskog.

Nastavak istraživanja

Dodajmo da izložba „Književno stvaralaštvo lvana Kukuljevića Sakcinskog” donosi pregled najvažnijih sačuvanih Kukuljevićevih književnih rukopisa iz spomenutog fonda. Uz originalne Kukuljevićeve rukopise koji su objavljeni, izloženi su i tiskani primjerci.

– U pojedinim slučajevima Kukuljević će zabilježiti da je nezadovoljan izmjenama koje su urednici, bez njegovog znanja, unijeli u njegove radove. Posebnu pak vrijednost i zanimljivost izložbe predstavljaju dosad neobjavljeni ili pak u potpunosti nepoznati književni radovi lvana Kukuljevića Sakcinskog – naglašava Hrelja.

I dok su u izdanju Državnog arhiva u Varaždinu 2018. i 2019. godine objavljene četiri dotad neobjavljene Kukuljevićeve drame (Beg Bele, Nenadani sastanak, Skenderbeg, Ženit se ili ne ženit se), u Obiteljskom fondu Kukuljević čuva se i određeni broj neobjavljenih Kukuljevićevih pjesama. Neke od njih se ljubavnom tematikom uklapaju u prvo razdoblje Kukuljevićevog književnog stvaralaštva, dok će dio njih prema političkom naboju i porukama pripadati samom kraju drugog ili u treće kronološko razdoblje njegovog pisanja.

– Među navedenim se rukopisima, značajem i opsegom, posebno ističe epska pjesma Bezmir spjevana 1844., a koju spominje kao „dio eposa” i Tadija Smičiklas u govoru održanom na sjednici filologičko – historičkog razreda JAZU održanom 27. siječnja 1892. godine – zaključio je Damir Hrelja.