Povežite se s nama

Život i društvo

Bioenergetičare Slavka i Borisa u radu podržava prof. dr. sc. prim. Darko Ropac

Objavljeno:

- dana

OTVORENO

Priznati i poznati bioenergetičari Slavko Sambolec i Boris Buden stalno se usavršavaju u svojim znanjima, pa su tako prvi u Hrvatskoj postali “vlasnici” cetifikata iz osnova predkliničke i kliničke medicine, bez kojeg u budućnosti u Hrvatskoj više neće moći raditi nitko tko se bavi bioenergijom, hipnozom i drugim alternativnim načinima liječenja!

Certifikate su dobili nakon uspješno završene edukacije iz osnova predkliničke i kliničke medicine za terapeute alternativne medicine, koju je vodio ugledni liječnik prof. dr. sc. prim. Darko Ropac, dr. med., inače rođeni Varaždinac.

– Ugledni profesor dr. sc. prim. Darko Ropac, dr. med. sam je, na licu mjesta, vidio kako provodimo terapije i kojim tehnikama radimo te je podržao naš način rada – istaknuli su Slavko i Boris.

Ugledni profesor rođen je u Varaždinu 1947. godine. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1970. godine, a potom i poslijediplomski studij i 1976. godine obranio je magistarski rad. Specijalizaciju iz epidemiologije završio je 1978. godine, a potom i drugi poslijediplomski studij (iz epidemiologije i javnog zdravstva) na kojem je doktorirao 1983. Godine 1990. završio je edukaciju ih homeopatije u Berlinu. Za docenta iz epidemiologije je izabran 1987. godine, a za izvanrednog profesora 1995. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, za potrebe posijediplomskog studija iz epidemiologije. Za redovitog člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske izabran je 1993. godine. Primarius postaje 2002. godine.

Za redovitog profesora izabran je u rujnu 2003. godine na Medicinskom fakultetu u Splitu. Za znanstvenog savjetnika izabran je 2005. godine, a za profesora visoke škole 2012. godine. Član je Znanstvenog odbora za zdravstvenu ispravnost hrane Hrvatske agencije za hranu. U razdoblju od 1996. do 2003. godine nalazi se na dužnosti ravnatelja Instituta pomorske medicine u Splitu u činu aktivnog brigadira Hrvatske vojske. Od 2003. do 2005. godine pomoćnik je za znanstveno-istraživački rad ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo u Splitu, a od 2005. do 2007. godine u radnom je odnosu na Medicinskom fakultetu, gdje je kao redoviti sveučilišni profesor pročelnik Katedre za javno zdravstvo (od osnutka Fakulteta 1997.). Od 2009. godine radi kao ordinarius u homeopatskoj ordinaciji u Zagrebu.
Realizirao je više znanstvenih projekata. Objavio je više od 150 stručnih i znanstvenih radova u domaćoj i stranoj literaturi te stotinjak stručno-popularnih članaka u raznim časopisima. Organizirao je više stručnih i znanstvenih skupova iz područja epidemiologije te podvodne i hiperbarične medicine, kao i edukaciju iz ovih područja. Urednik je jedne znanstvene monografije. Do sada je objavio deset sveučilišnih udžbenika iz epidemiologije, pomorske medicine, zdravstvenog zakonodavstva i javnog zdravstva. Naklada Ljevak objavila je 2011. godine njegov ilustrirani priručnik iz homeopatije “Homepatijom do zdravlja”, koji je izazvao veliko zanimanje javnosti. U brojnim časopisima objavio je veći broj popularnih priloga iz područja homeopatije te je nastupao u brojnim radio i TV emisijama.

Iskustvo i znanje

Organizator edukacije bilo je Hrvatsko udruženje za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu (HUPED), čiji su dugogodišnji članovi upravo Slavko i Boris. Jer, poznati i priznati bioenergetičari postižu vrhunske rezultate u kratkom vremenu bioenergijom, akupresurom, hipnozom, kiropraktikom, EFT-metodom te indijsko-turskom metodom, koju jedino oni rade na ovom području.

– Najbolje je da se ljudi prvo jave za pomoć liječnicima klasične medicine, a ukoliko klasična medicina ne uspijeva u liječenju pojedinih bolesti, obratite se nama – savjetuju Slavko i Boris, koji su sposobnostima koje su im date i metodama koje su naučili kroz stručne edukacije dosad pomogli mnogima tamo gdje je klasična medicina bila nemoćna.

Slavko i Boris prošli su i sve postojeće stručne edukacije iz alternativne medicine i stekli velika iskustva u liječenju mnogih bolesti, a za bavljenje bioenergijom dosad su dobili niz zahvalnica i priznanja. Članovi su National board of hypnosis (Američkog saveza za hipnoterapiju), a stručni naziv koji su stekli glasi board certified hypnotist. Trenutno su jedini vlasnici toga važnog priznanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zahvaljujući sposobnostima i dugogodišnjoj edukaciji Slavko i Boris pomažu kod bolesti kralježnice, glavobolje, išijasa, migrene, psihičkih poteškoća, cirkularnih problema, bronhitisa, astme, alkoholizma, pretilosti, mucanja, strahova, depresije, škripanja zubima, grickanja noktiju, mokrenja u krevet, pušenja i niza drugih problema. 

– Ne možemo pomoći kod epilepsije, šizofrenije, Alzheimerove bolesti, raka, leukemije i paralize – ističu Slavko i Boris koji su bioenergijom nadareni od rođenja, a dosadašnji rezultati u području liječenja pokazuju da su izuzetno dobar tim.

Slavko i Boris provjeravaju i stanje čakri te rade njihovo balansiranje i otvaranje, bioenergetskim tretmanima pomažu kod fizičkih i duhovnih tegoba i problema, rade radiestezijsku dijagnostiku osoba i prostora u kojem se živi i radi te blokiraju životni i radni prostor od geopatogenih i tehničkih zračenja.Dosad su pomogli mnogim ljudima u cijeloj Hrvatskoj, a među njima je i  42-godišnji Nenad Vidmar iz Zagreba. Polovicu svog života 42-godinji Zagrepčanin proveo je na gradištima radeći teške fizičke poslove.
– Zadnjih 20 godina naporno radim na gradilištu, zbog čega mi je stradala kralježnica. U posljednje vrijeme bolovi u leđima postali su toliko jaki da više nisam mogao normalno se kretati, a kamoli raditi. Probao sam svoje probleme riješiti akupunkturom, no nije pomoglo. Bio sam kod liječnika, koji mi je propisao fizikalne terapije, ali ni to mi nije pomoglo. Žena me masirala najskupljim preparatima, no i to je bilo uzaludno – ispričao je Nenad Vidmar.

Izgubio je nadu da će se ikad riješiti bolova, no tada mu je prijatelj iz Velike Gorice ispričao za Slavka i Borisa.
– Mog prijatelja, u kojeg imam potpuno povjerenje, je “preseklo” ispred tramvaja na Kvaternikovom trgu. Ostao je paraliziran. Kad je stigla Hitna pomoć, liječnici su mu dali injekciju, no bolovi nisu prestajali. Kad je izlazio iz ordinacije medicinska sestra mu je dala broj od bioenergetičara Slavka i Borisa s kojima ima dobra iskustva. Pomislio je da nema što izgubiti, pa ih je nazvao. Nakon šest terapija bolovi su mu potpuno nestali! Kad sam to čuo, odlučio sam i ja pokušati – rekao je Vidmar.
Građevinac iz Zagreba okrenuo je Slavkov i Borisov broj telefona i naručio se za terapiju.

– Pitao sam ih mogu li mi pomoći, a oni su mi rekli da će vidjeti. Ništa nisu obećavali, kao što to mnogi drugi rade, pa sam odlučio pokušati – ispričao je 42-godišnjak. 
Nakon samo dvije terapije bolovi su se smanjili za 70 posto.

– Nakon šest terapija osjećao sam se da su svi tereti koje sam mjesecima nosio sa sobom nestali. Kad sam vidio kako ta dva čovjeka rade, ostao sam zadivljen – ispričao je i dodao kako Slavka i Borisa sada preporučuje svima.

Potražite nas na novoj adresi, na Vidovskom trgu u Varaždinu ili Kozjaku u Zagrebu i već danas rezervirajte svoj termin.
Nazovite nas na brojeve telefona 091/723-79-40 (Slavko) i 099/506-04-09 (Boris).


Nenad Vidmar (42): “Nakon šest terapija osjećao sam se kao da su svi tereti nestali. Kad sam vidio kako ta dva čovjeka rade, ostao sam zadivljen!”

Izvor:
Foto:

Međimurje

Izmjene Zakona: dopuštena razina alkohola u krvi zasad se neće mijenjati, no regulirat će se pitanje električnih romobila

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na međimurskim i hrvatskim cestama proteklih su tjedana zaredale prometne nesreće.

Početkom travnja na Krku je došlo do slijetanja automobila u provaliju, pri čemu su poginula dvojica mladića. U srijedu, 21. travnja, na autocesti Goričan – Zagreb u visini mjesta Komin smrtno je stradao muškarac. Početkom travnja u Merhatovcu maloljetnik je teško ozlijeđen nakon što su on i mladi vozač s kojim je bio u automobilu vozilom sletjeli u odvodni kanal, a nedavno je automobil pokosio drveće i završio na plugu...

Pogledamo li statistiku poginulih na hrvatskim cestama za prva tri mjeseca i dio travnja 2021. godine i usporedimo li te rezultate s onima iz 2019. i 2020. godine, primijetit ćemo da je lani do velikoga pada došlo upravo u travnju. Nameće se logičan zaključak da je do toga došlo zbog prvog lockdowna u kojem veći dio stanovništva nije sudjelovao u prometu na uobičajenoj razini. No, zato u travnju ove godine u odnosu na prošlogodišnji bilježimo porast broja poginulih od 142,9 posto – sa 7 na 17. Druge razlike koje možemo primijetiti pad je u siječnju ove godine u odnosu na prošle dvije, ali i blagi porast u ožujku. Što se tiče epidemiološke situacije, ona nije najbolja s obzirom na činjenicu da dnevno bilježimo i više od 3000 slučajeva, dok je po 35.000 ljudi u samoizolaciji. Unatoč tomu, nesreće i broj poginulih nisu se značajno smanjili.

Izmjena dopuštene razine alkohola?

Hrvatsko zakonodavstvo na razne je načine pokušalo doskočiti rješavanju problema smrtnosti i velikoga broja nesreća. Nedavno se kao jedno od rješenja počelo spominjati ponovno uvođenje nulte tolerancije na alkohol. Doduše, radi se samo o novome Nacionalnome planu sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

– Brzina i alkohol predviđeni su kao predmet istraživanja u prvom razdoblju (2021.-2023.) provođenja programa Nacionalnoga plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine te je do završetka istraživanja nepotrebno spekulirati o eventualnoj implementaciji nepostojećih rezultata. U tom smislu nisu predviđene novosti u predstojećim izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama u koje će se ići.

Također možemo reći kako je određen broj vozača koji su prouzrokovali prometnu nesreću bio pod utjecajem alkohola, odnosno imao određenu koncentracije alkohola u krvi, te se alkohol u krvi ne kvalificira kao uzrok prometne nesreće. Razlog tome je što ista koncentracija alkohola u krvi ne djeluje na svakog čovjeka jednako pa se zato svaka od utvrđenih koncentracija alkohola u krvi, u slučajevima teških prometnih nesreća, dodatnim vještačenjima individualizira kako bi se točno utvrdilo kolika je mogućnost da je alkohol, odnosno njegova koncentracija bila uzrok nesreće – odgovorili su nam iz MUP-a.

Dakle, do 2023. godine provodit će se istraživanje te će se tek na temelju tih rezultata možda poduzimati kakve zakonske mjere. Podsjećamo, u Hrvatskoj je odredba o nula promila bila na snazi tijekom 3 i pol godine prvoga mandata Vlade Ive Sanadera. Ukinuta je sredinom 2008. godine, ali je ostala za kategorije mladih vozača.

Što se tiče drugih europskih zemalja, Mađarska, Češka i Slovačka već duže imaju nultu toleranciju na alkohol za upravljačem. U Norveškoj, Poljskoj i Švedskoj vozači u krvi smiju imati 0,2 promila, dok je 0,5 promila dopušteno u mnogim državama, poput Austrije, Francuske, Njemačke, Slovenije, Škotske, Španjolske, Švicarske… Zanimljivo je da se u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj tolerira čak 0,8 promila. Naravno, većina spomenutih zemalja ima dodatna ograničenja za mlade i profesionalne vozače ili neke druge kategorije.

O najavljenim izmjenama i dopunama razgovarali smo s prometnim stručnjakom Dinom Posavcem, mag. ing. Posavec je u prošlom sazivu Hrvatskoga sabora bio i vanjski član Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu te je autor priručnika „Učim prometna pravila i pravilno se ponašati u prometu“ namijenjenog svim hrvatskim vozačima, ali i kandidatima za vozače koji se osposobljavaju u autoškolama. Bavi se problematikom povećanja sigurnosti svih sudionika u cestovnom prometu na području Republike Hrvatske.

– Svaka je pozitivna mjera koja doprinosi povećanju sigurnosti cestovnog prometa i smanjenju stradavanja dobrodošla. Međutim, ad hoc nešto napisati u Nacionalnome planu sigurnosti cestovnog prometa bez znanstvenog uporišta i provedbe raznih istraživanja je bespredmetno.
Republika Hrvatska je prije svega srednjoeuropska i mediteranska zemlja te bi iz perspektive gospodarstva i turizma smanjenje ili ukidanje tolerancije od 0,5 promila predstavljalo štetnu odluku, posebice ako želimo razvijati domaću enogastronomsku ponudu. Jedna od kvalitetnih preventivnih mjera bila bi, naprimjer, da vam kada posjetite vinsku kuću, pojedini vinski podrum, restoran ili disko klub, oni osiguraju prijevoz do kuće.

To bi uvelike doprinijelo povećanju sigurnosti cestovnog prometa, posebno u dane vikenda u kasnim noćnim satima. Ne smije se zanemariti i činjenica koju su potvrdila strana istraživanja da je mala količina alkohola u kombinaciji s drugim opojnim sredstvima itekako opasnija kod pojedinih osoba, a o tome se baš i ne priča. Svjedoci smo činjenice da mladi vozači u dane vikenda stradavaju u prometnim nesrećama upravo zbog konzumacija droga, lijekova i sl.

Ono na čemu je potrebno raditi su edukacija i prevencija, to jest promjena svijesti kod svih sudionika cestovnog prometa: ako vozač nije duševno i tjelesno sposoban za upravljanje vozilom, da ne sjedne u vozilo i kreće se u prometu na cesti, bez obzira je li popio čašu vina ili piva. U Švedskoj je, primjerice, svijest na visokoj razini, tako da će osoba koja je tijekom večeri konzumirala alkoholna pića uzeti taksi ili koristiti drugi javni prijevoz kući. Kod nas je sasvim druga situacija: većina nas razmišlja samo da izbjegne plaćanje kazne prilikom nadzora u prometu. Upravo takvo razmišljanje dovodi nas do potencijalnih prometnih nesreća.

Problematika konzumiranja alkohola kod vozača se rješava jedino edukacijom i prevencijom i započinje od obiteljskog doma, odgojno-obrazovnih ustanova, autoškola i kasnije cjeloživotnim obrazovanjem – ističe Posavec.

Romobili i autonomna vozila

Uz izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama uredit će se i statusi nekih dosad neuređenih prometala kao što su električni romobili, segwayjevi, hoverboardovi i (polu)autonomna vozila.

U HRT-ovoj emisiji „Otvoreno“ od 7. travnja govorilo se i o temi autonomnih vozila. Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija tada je rekao da će uvesti kaznu za vozače poluautomatiziranih vozila koji nisu za upravljačem.

– Ako je vozilo u potpunosti automatizirano, to je druga situacija. Međutim, nismo još u toj fazi. U toj fazi nije ni Europa, to još nije potpuno definirano – dodao je. Iz MUP-a su nam poslali obavijest povezanu i s tim dijelovima Zakona. Kažu da se predstojećim izmjenama i dopunama predlaže reguliranje kategorija prijevoznih sredstava koja trenutačno nisu regulirana zakonom – romobila i raznih drugih naprava na električni pogon, kako bi mogla sudjelovati u prometu na cestama. Dodaju da žele propisati tko njima smije upravljati, kako i pod kojim uvjetima.

– Prema našem sadašnjem prijedlogu vozači električnih romobila neće se smjeti kretati po kolniku već po biciklističkim stazama, odnosno trakama. Tamo gdje one ne postoje, moći će se kretati nogostupima, odnosno zonama kojima se kreću pješaci, ali će svakako morati voditi računa o pješacima te se neće smjeti kretati brže od pješačkog hoda.

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama predviđeno je i uvođenje novog pojma koji označava potpuno automatizirano vozilo (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača), kako bi se u praksi mogla prepoznati razlika od vozila koja imaju ugrađene sustave za pomoć vozaču (djelomično autonomna vozila) te se propisuje sankcija za vozače koji koriste djelomično autonomna vozila na način da za vrijeme vožnje nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima.

Naime, u prometu na cesti su se pojavili vozači koji upravljaju vozilima više i visoke klase, s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču za upravljanje vozilom bez korištenja upravljača, koji zloupotrebljavaju ugrađene sustave tako da tijekom vožnje ne sjede za upravljačem vozila te nisu u mogućnosti reagirati, odnosno preuzeti kontrolu nad vozilom u slučajevima nepredviđenih, odnosno incidentnih situacija. S obzirom na to kako na ovaj način može doći do prometnih nesreća s najtežim posljedicama, ovakva vrsta prekršaja smatra se izrazito teškim prekršajem počinjenim s izravnom namjerom te se stoga predlaže propisivanje sankcije u iznosu od 3000 do 7000 kuna – naglasili su iz MUP-a.

Na kraju su napomenuli i da se radi tek o prijedlozima za predstojeće izmjene i dopune Zakona kojima predstoji postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i daljnja procedura do konačnog usvajanja i donošenja. Svi su njihovi prijedlozi podložni promjenama pa odgovori na pitanja koja smo im postavili ne znače najavu konačnih odredbi Zakona.

Kako kaže ing. Posavec, u prošlome sazivu Hrvatskog sabora politička stranka Glas unutar Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu pokrenula je inicijativu za uređivanje statusa električnih romobila u zakonskoj formi.

– Navedeni prijedlozi nisu dobili zeleno svjetlo i vraćeni su na doradu te je dogovoreno da će MUP u 2021. pripremiti izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama te urediti to pitanje. Moje mišljenje, a i prijedlozi MUP-a, idu u tome smjeru da je električnim romobilima i sličnim vozilima prije svega mjesto na biciklističkoj stazi ili traci, a nikako ne na nogostupu ili kolniku.

Međutim, ukoliko ne postoji izgrađena biciklistička infrastruktura, električni romobili će se smjeti kretati nogostupom, odnosno pješačkom stazom, ali uz ograničenje brzine pješačkog hoda. Pritom će biti potrebno obratiti posebnu pozornost na najugroženije sudionike prometa: pješake, djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom. Naravno, postavlja se ključno pitanje: tko će kontrolirati brzinu električnog romobila na nogostupu? Opet se vraćamo na svijest i edukaciju, odnosno na razvijenu prometnu kulturu – zaključuje Posavec.

Nastavite čitati

Život i društvo

“Nepotrebno nametanje dodatnih troškova poljoprivrednicima je nedopustivo!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo” koja predstavlja više od 32.000 poljoprivrednika, građana, udruga i predstavnika akademske zajednice, u utorak, 4. svibnja, u sklopu istoimenog projekta, organizirala je okrugli stol „Zakon o sjemenu – zajedničko rješenje (Članak 16.)“

Suorganizator okruglog stola bio je Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora. Cilj je bio prezentirati mišljenje različitih dionika u procesu donošenja zakona i utvrditi mogućnosti za postizanje konsenzusa oko spornih ograničenja u Članku 16. koji u svom originalnom sadržaju uvodi brojne restrikcije, koje bi značile udar na bioraznolikost i konkurentnost poljoprivrede u RH.

Zakon o sjemenu kao i ostali zakoni iz područja poljoprivrede definiraju život u ruralnom prostoru, stoga je od presudne važnosti da poljoprivrednici aktivno sudjeluju u njihovom donošenju i da njihovo mišljenje bude uvaženo.

– Poljoprivrednicima treba pomoći, izbjeći rast troškova proizvodnje, a posljedično i rast cijena hrane. Saborski odbor za poljoprivredu zatražio je izmjene Članka 16. – izjavila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir.

Značajni troškovi

Prvotni prijedlog Zakona, pa i predložene izmjene, i dalje generiraju značajne troškove za proizvođače. Obavezna dorada kod ovlaštenih dorađivača za gospodarstva veća od 3 ha ukupne površine ili obavezna nabavka strojeva za doradu na gospodarstvu i registracija takve dorade učinila bi proizvodnju neisplativom. Marija Cafuk, proizvođačica krumpira i autohtone sorte varaždinskoga zelja, prikazala je kako to praktično izgleda na jednom gospodarstvu. Cijena 1 kg sjemenskog krumpira je 10 kn, a od njega je moguće proizvesti oko 33 kg merkantilnog. Uz trenutačnu cijenu otkupa od 0,3 kn/kg, gospodarstvo za ta 33 kg dobije 9,9 kn i ne pokrije ni cijenu sjemena, a kamoli sav dodatni rad i ulaganja.

Zbog poremećaja na tržištu, da bi proizvođači maksimalno smanjili troškove i otvorili mogućnost nastavka proizvodnje, 80 % krumpira koji se sadi (prema podacima Ministarstva) sadi se od krumpira s gospodarstva. Za nikakve dodatne troškove jednostavno nema prostora ako želimo da proizvođači opstanu.

Uzgoj sjemena s poljoprivrednog gospodarstva predstavlja legitimnu praksu u mnogim državama Europe i vrlo je značajno unutar proizvodnih sustava. Primjerice, u Francuskoj 50% površina zasijanih žitaricama zasijano je sjemenom s poljoprivrednoga gospodarstva. To je površina od 2,5 milijuna hektara, što je gotovo ukupna površina poljoprivrednog zemljišta Hrvatske. Takav uzgoj prema mišljenju Antonija Onoratija, talijanskog poljoprivrednika i predstavnika svjetske mreže malih gospodarstava “Via Campesina”, ne predstavlja ni neformalni sustav, jer se odvija prema jasnim pravilima, često i u suradnji sa stručnjacima i znanstvenicima. Oba modela – tržišni i seljački – imaju svoje mjesto i svoju primjenu te ih treba takvima priznati i jasno definirati.

Dr. sc. Christophe Golay, predstavnik ženevske Academy of International Humanitarian Law and Human Rights naglasio je obvezu država u poštivanju prava poljoprivrednika na sjeme u donošenju zakona, koje je potvrđeno u Međunarodnom ugovoru o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu te u Deklaraciji Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima.

– Uzgoj sjemena na gospodarstvu ima prednosti koje nikako ne treba zanemariti – naglasila je Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača. Pored ušteda, tu su i smanjenje otpada i opterećenja okoliša jer nema potrebe za pakiranjem, transportom, a rizik od širenja bolesti je manji jer sjeme praktički ne prelazi prag gospodarstva. Sjeme u rukama proizvođača je dio sigurnosne politike jer doprinosi otpornosti prehrambenog sustava u slučaju krize i temelj je prehrambenog suvereniteta.

Robert Hadžić iz Udruge OPG-a Hrvatske “Život” predstavio je analizu učinaka zakona i rezultate anketnog istraživanja koje je Inicijativa u travnju provela među poljoprivrednicima Hrvatske. Zakon ima izravan učinak na 64.373 poljoprivredna gospodarstva koja su podnijela zahtjev za izravna plaćanja u 2020. Na primjeru pšenice upozorio je na troškove dorade koji će opteretiti proizvođače, ali i na problem dostupnosti dorade na određenim područjima. Šest županija nema nijednoga registriranog dorađivača sjemena. Prema istraživanju, 88% proizvođača koristi sve ili dio sjemena s poljoprivrednog gospodarstva i 90 % smatra takav uzgoj isplativim.

Nije realno da svu proizvodnju treba prebaciti na tradicijske sorte i sjeme s poljoprivrednoga gospodarstva, ali isto tako je štetno ograničavati slobodan uzgoj lokalnih populacija usjeva i u tome dijeliti gospodarstva na velike i male, prepuštati brigu o genetskim izvorima isključivo ekološkim proizvođačima i amaterskim uzgajivačima, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Pejić, voditelj Odsjeka za biljne znanosti i predstojnik Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Lokalne populacije su genetski vrlo raznolike i to im u većini slučajeva (iako nije pravilo), daje otpornost na promjene u okolišu, a to je u kontekstu klimatskih promjena značajno.

Silvija Kolar-Fodor iz Udruge Biovrt iznijela je podatak da je 75% ukupne genetske raznolikosti izgubljeno u posljednjih 100 godina:

– Dok se nekad u svijetu uzgajalo više od 2000 sorata krumpira, danas na tržištu prevladavaju svega četiri, a to se odražava i na raznolikost i kvalitetu naše prehrane!

Samodostatnost u proizvodnji sjemena

Potpredsjednik HPK Matija Brlošić u svom je izlaganju istaknuo da sjemenarstvo u Hrvatskoj ne prima nikakve potpore. Smatra važnim da bi trebalo početi razmišljati o samodostatnosti u proizvodnji sjemena. To potkrepljuje činjenicom da je u vrijeme koronakrize nedostajalo sjemena na tržištu.
Ministarstvo poljoprivrede intenzivno radi na izmjenama prvotnog teksta i prema riječima ministrice Marije Vučković, otvoreni su za suradnju i konstruktivne prijedloge izmjena.

Zato je inicijativa odmah nakon okruglog stola uputila Ministarstvu poljoprivrede upit za termin sastanka za daljnje rasprave oko teksta Članka 16. Europske direktive iz područja sjemenarstva otvaraju brojne mogućnosti da se s jedne strane jasno regulira tržište sjemenom, a s druge prepozna osnovno ljudsko pravo svakog poljoprivrednika na sjeme, kao i pravo na slobodan izbor vrsta i sorata na kojima temelji svoju proizvodnju. Odgovornost zakonodavca jest da te mogućnosti prepozna.

Kontakt osobe:

Silvija Kolar Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”
e-mail: [email protected]

Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača
e-mail: [email protected]

Robert Hadžić,
član izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske “Život”; član HPK Odbora za zakonodavstvo i Odbora za voćarstvo

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!