Povežite se s nama

Život i društvo

U skladu s prirodom: Biovrt zimi – kreativni “nered” za očuvanje bioraznolikosti

Objavljeno:

- dana

Piše: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”

I dok je većina vrtlara “sravnala” svoje vrtove s zemljom, počistila svaki travku, preorala i preštihala svoj vrt za iduću sezonu, kod mene je ostala prava džungla. U čemu je razlika? Treba li nam stvarno red i urednost i kakve veze ima s bioraznolikosti oko nas?

U sterilnim i prekopanim čistim parcelama, mnoštvo ptica i korisnih kukaca ne može naći ni sklonište, ni hranu. Ovakvom praksom “čišćenja” – bilo u malim vrtovima, bilo na velikim parcelama – potpuno smo onemogućili preživljavanje bioraznolikosti te smo dio poražavajućih trendova smanjenja populacije korisnih kukaca i ptica oko nas. Stoga koliko se oni koji rade po “staroj školi” zgražali, u usporedbi s praznim ogoljelim površinama, ipak činim pravu stvar za očuvanje bioraznolikosti.

Strah od korova

Mnogi se boje korova i misle da sve moraju počistiti iz vrta, da će inače iduće godine sve niknuti… no, sjemenke brojnih korova su hrana pticama zimi i zato su bitni dio bioraznolikosti, a ljeti ga možete suzbiti malčiranjem površina. Tako ja radim u biovrtu i nemam velikih problema s korovima. U svakoj zemlji, također, postoji mnoštvo sjemenki koje čekaju pravi trenutak za nicanje, neke čak i više od 100 godina, neke donese vjetar, pa nije ni presudno ono što ostavite na svojoj zemlji kad vjetar može donijeti svašta s raznih strana – ali hoće li one niknuti, ovisi o tome kako postupate s zemljom. Ako orete i štihate, upravo potičete pionirske korove na rast, i to upravo one uskolisne koji su najuporniji. To govorim iz iskustva jer sam pratila parcele nakon oranja i bez oranja – razlika je ogromna. Čim prestanete štihati i orati i počnete malčirati, smanjit će se rast uskolistnih korova na toj površini. Još jedna velika prednost ovakvih “zaraštenih” površina je što bilje zimi zadrži snijeg koji padne, vjetrovi ga ne mogu otpuhati, pa tlo ostane bolje natopljeno.

Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge Biovrt FOTO: Lucija Trupković

Stoga, ako želite pomoći živom svijetu oko vas da preživi, upamtite da su gole površine tijekom zime najgora stvar koju možete napraviti. Suhe trave, sjemenke cvijeća i “korova” jako su bitne za preživljavanje brojnih ptica tijekom zime, a “kreativni nered” ustvari je prirodni red koji pomaže bioraznolikosti. Pustimo prirodi da odradi svoje, jer će tako sve ispuniti svoju funkciju: neko bilje će se razgraditi i nahraniti zemlju, sjemenke će nahraniti ptice, suha trava i bilje bit će zaklon brojnim malim životinjicama, a korijenje i bilje na tlu će štititi tlo od erozije, nabijanja kiše, prevelikih hladnoća, zadržati dobru strukturu i vlagu.

To za nas znači – puno manje nepotrebnog posla. Stoga, ostavljam tako vrt do proljeća.

Život i društvo

Učenici iz Varaždinske županije sudjelovali na državnom LiDraNo-u

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Vinkovcima okupili su se LiDraNovci, ljubitelji lijepe hrvatske riječi, literarnog, novinarskog, dramskog i radijskog stvaralaštva iz cijele Hrvatske.

Državni LiDraNo za osnovnoškolce trajao je od 22. do 24. travnja, a Varaždinska županija imala je svoje predstavnike u svim izrazima. Iva Farkaš iz I. osnovne škole Varaždin i Vid Brajković iz OŠ Petrijanec, predstavili su svoje uratke na okruglom stolu za literarne radove.

Njihove su mentorice Marija Hublin i Željka Rabuzin. U kategoriji dramskog stvaralaštva svoj su pojedinačni scenski nastup izvele Ema Štrlek iz OŠ Vidovec i Tonka Tkalec iz II. osnovne škole Varaždin. Do državne razine smotre pratile su ih i usmjeravale mentorice Kristinka Štefan i Maja Šmic.

U novinarskom izrazu imali smo najviše predstavnika. Poziv na državni LiDraNo svojim je samostalnim novinarskim radom izborio Aleksandar Fic iz OŠ Novi Marof sa svojom mentoricom Sunčicom Križan Kadi. Varaždinska županija imala je čak 2 školska lista na državnoj razini, to su Klen iz OŠ Klenovnik te Šemica iz OŠ Šemovec, a redakcije su u Vinkovcima predstavljale urednice Marta Rogina i Nina Ajhler sa svojim mentoricama, Marijom Konjević i Valentinom Barulek Boltižar.

U kategoriji radijskog stvaralaštva emisijom Utapanje županiju su predstavljali David Telebar i Ante Kovačić iz OŠ Petrijanec, njihova je mentorica Željka Rabuzin. Učenici iz naše županije na svim su okruglim stolovima pohvaljeni od strane državnih povjerenstava koja čine eminentni stručnjaci i umjetnici iz područja stvaralaštva koje procjenjuju i vrednuju na ovoj razini smotre, koja sve do završnice ima natjecateljski karakter.

Učenici su potaknuti na daljnje stvaranje jer se iz njihovih uradaka iščitava visoka motiviranost i kreativnost, a to je ono, što uz, naravno, ljubav prema hrvatskome jeziku, svaki LiDraNovac mora imati. Za svoj rad priznanje i zahvalu primile su i njihove mentorice kojima se na zatvaranju smotre upravo riječju hvala, obratila glavna tajnica smotre LiDraNo i viša savjetnica iz Agencije za odgoj i obrazovanje, dr. sc. Marijana Češi.

Učenici su imali priliku predstaviti se u jednoj od najljepših knjižnica Hrvatske, nastupati u Kazalištu Joze Ivakića, prošetati starom jezgrom i kušati slavonske slastice. Kad požele se ravnice, neki će se od njih sigurno vratiti u Vinkovce jer široka je duša slavonska u gradu Josipa Runjanina, Ivana i Josipa Kozarca, bana Šokčevića i mnogih drugih poznatih Vinkovčana.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO U općini Cestica mraz “obrao“ vinograde, spas se traži s prihranom mladica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Niske temperature i mraz koji je posljednjeg vikenda, u noći sa subote na nedjelju i s nedjelje na ponedjeljak, 21. i 22. travnja, zahvatio područje općine Cestica učinio je velike štete u voćnjacima i vinogradima te povrtlarskim kulturama.

>>FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije

Prema riječima Marijana Županića, predsjednika Udruge vinogradara i podrumara Sveti Martin Cestica, podaci o nastalim štetama su još uvijek prikupljaju, a  najviše su stradali vinogradi na nižim nadmorskim visinama.

Nažalost, na pojedinim lokacijama cestičkog vinogradarskog područja od mraza stradali su kompletni vinogradi. Preporuka je prihraniti mladice koje su djelomično zahvaćene mrazom aminokiselinama, a osušene maknuti da se formiraju novi izbojci.

Kako to izgleda na terenu pšogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje