Piše: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”

I dok je većina vrtlara “sravnala” svoje vrtove s zemljom, počistila svaki travku, preorala i preštihala svoj vrt za iduću sezonu, kod mene je ostala prava džungla. U čemu je razlika? Treba li nam stvarno red i urednost i kakve veze ima s bioraznolikosti oko nas?

U sterilnim i prekopanim čistim parcelama, mnoštvo ptica i korisnih kukaca ne može naći ni sklonište, ni hranu. Ovakvom praksom “čišćenja” – bilo u malim vrtovima, bilo na velikim parcelama – potpuno smo onemogućili preživljavanje bioraznolikosti te smo dio poražavajućih trendova smanjenja populacije korisnih kukaca i ptica oko nas. Stoga koliko se oni koji rade po “staroj školi” zgražali, u usporedbi s praznim ogoljelim površinama, ipak činim pravu stvar za očuvanje bioraznolikosti.

Strah od korova

Mnogi se boje korova i misle da sve moraju počistiti iz vrta, da će inače iduće godine sve niknuti… no, sjemenke brojnih korova su hrana pticama zimi i zato su bitni dio bioraznolikosti, a ljeti ga možete suzbiti malčiranjem površina. Tako ja radim u biovrtu i nemam velikih problema s korovima. U svakoj zemlji, također, postoji mnoštvo sjemenki koje čekaju pravi trenutak za nicanje, neke čak i više od 100 godina, neke donese vjetar, pa nije ni presudno ono što ostavite na svojoj zemlji kad vjetar može donijeti svašta s raznih strana – ali hoće li one niknuti, ovisi o tome kako postupate s zemljom. Ako orete i štihate, upravo potičete pionirske korove na rast, i to upravo one uskolisne koji su najuporniji. To govorim iz iskustva jer sam pratila parcele nakon oranja i bez oranja – razlika je ogromna. Čim prestanete štihati i orati i počnete malčirati, smanjit će se rast uskolistnih korova na toj površini. Još jedna velika prednost ovakvih “zaraštenih” površina je što bilje zimi zadrži snijeg koji padne, vjetrovi ga ne mogu otpuhati, pa tlo ostane bolje natopljeno.

Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge Biovrt FOTO: Lucija Trupković

Stoga, ako želite pomoći živom svijetu oko vas da preživi, upamtite da su gole površine tijekom zime najgora stvar koju možete napraviti. Suhe trave, sjemenke cvijeća i “korova” jako su bitne za preživljavanje brojnih ptica tijekom zime, a “kreativni nered” ustvari je prirodni red koji pomaže bioraznolikosti. Pustimo prirodi da odradi svoje, jer će tako sve ispuniti svoju funkciju: neko bilje će se razgraditi i nahraniti zemlju, sjemenke će nahraniti ptice, suha trava i bilje bit će zaklon brojnim malim životinjicama, a korijenje i bilje na tlu će štititi tlo od erozije, nabijanja kiše, prevelikih hladnoća, zadržati dobru strukturu i vlagu.

To za nas znači – puno manje nepotrebnog posla. Stoga, ostavljam tako vrt do proljeća.

Komentari

Komentara