Međimurske Toplice Sveti Martin potiho su promijenile vlasnika
Međimurske Toplice Sveti Martin potiho su promijenile vlasnika – sada je to investicijska kuća Sallina sa sjedištem u Austriji koja...
PROSVJED NA JUGU VARAŽDINA
– Imamo balirani otpad, imamo Univerzal koji se bavi smećem unatoč tome što smo prikupili 300 primjedbi, a sad nam još u MBO tvornicu želite dovesti smeće iz drugih županija. Mi smeće više ne želimo, ne samo u Brezju i Biškupcu, ne želimo ga nigdje u Varaždinu! – poručila je Aurelija Šemiga, jedna od stanovnica varaždinskog 7. mjesnog odbora i predsjednica udruge Eko Breza, na prosvjednom zboru građana u Biškupcu u utorak popodne.
Na prosvjednom zboru, koji je organizirao predsjednik 7. MO-a Juraj Rožić (Reformisti), okupilo se 50-ak građana, a održan je dva dana prije sjednice Gradskog vijeća Varaždina na kojoj su vijećnici indirektno trebali omogućiti da tvrtka C.I.O.S. MBO proda MBO tvornicu, i to Piškornici – sanacijskom odlagalištu iz Koprivničkog Ivanca.
– Ne želimo da se sav komunalni otpad s područja sjeverozapadne Hrvatske dovozi u MBO tvornicu u Brezju. Bojimo se da bi mirno rješavanje spora s trgovačkim društvom C.I.O.S. MBO-om omogućilo tvrtki Piškornica da upravo ovdje obrađuje otpad iz Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije. Nužna je opsežnija javna rasprava i zbog toga tražimo da se ta točka skine s dnevnog reda – zatražio je Rožić.
Predložio je da se MBO tvornica preseli u – Piškornicu.
– Budući da je MBO tvornica montažna, može se rastaviti i neka se preseli u Piškornicu. Nemojmo zaboraviti, kada se MBO postrojenje gradilo, građanima je rečeno da će se u njemu obrađivati isključivo otpad Grada Varaždina. Ova gradska vlast je dobila izbore upravo na temelju obećanja da će spriječiti da Varaždin postane regionalni centar za obradu otpada – istaknuo je predsjednik 7. MO.
Ova tema objedinila je oporbu. U Biškupec su stigli gradski vijećnici Natalija Martinčević (Reformisti), Zlatan Avar (nezavisni), Željko Bunić (HSLS), Stjepan Cepanec (nezavisni) i Robert Podolnjak (nezavisni), a i predsjednik varaždinskog HDZ-a Damir Habijan, bivši gradonačelnik Ivan Čehok, direktor Čistoće Davor Skroza.
Stigao je i aktualni gradonačelnik Goran Habuš, koji je napomenuo da balirani otpad neće završiti u MBO tvornici.
– Ovdje se radi o mirnom rješavanju spora. Ne prodajemo mi tvornicu, Grad Varaždin samo želi prodati zemljište na kojem se ona nalazi. Ako mi ne prodamo to zemljište, to ne znači da Piškornica neće kupiti MBO tvornicu. Piškornica je u vlasništvu četiri županije i, postane li ona vlasnik, imali bismo veću kontrolu nad tvornicom, koja je sada u privatnom vlasništvu. Ovdje bi se samo privremeno obrađivao otpad. Čim se izgradi regionalni centar, tvornica bi se zatvorila, a oprema prodala. Direktor Piškornice Jozinović i župan Štromar ističu da je to način da se izbjegne plaćanje penala Europskoj uniji. Dakle, osobno smatram da ćemo imati veću kontrolu nad tvornicom ako će biti u vlasništvu Piškornice – rekao je Habuš, koji je dočekan s uzvicima negodovanja nakon što je na prosvjedni zbor zakasnio 25 minuta.
Međutim, u dobre namjere nije uspio nikoga uvjeriti.
– 7. mjesni odbor je sedmo prase. Nas bedake iz Biškupca opet uvjeravate da će smeće ovdje biti samo privremeno. S četiri autobusa ćemo vam doći pred Gradsku vijećnicu i nećemo vam dati da donesete odluku, na koljenima ćemo moliti vijećnike da to ne izglasaju! – poručio je jedan od stanovnika Biškupca gradonačelniku Goranu Habušu.
Gradska vijećnica Natalija Martinčević (Reformisti) je pak primijetila da je Habuš jako važnu točku na sjednicu Gradskog vijeća stavio bez ikakvog obrazloženja, i to između Božića i Nove godine.
– Nisu to čista posla. Govorite da će se otpad ovdje obrađivati „privremeno“. Već se 12 godina koristi riječ „privremeno“, pa vas molim da tu riječ izbacite iz rječnika. Bez rasprave, bez obrazloženja ste to uvrstili na sjednicu, što je, blago rečeno, obični bezobrazluk. Cijeli 7. mjesni odbor već sad ima ovdje balirani otpad, imaju Univerzal, a dođe li ovamo Piškornica, kroz Gospodarsku ulicu bi prolazilo tisuće kamiona punih otpada. Prvo maknite 130.000 tona bala! – rekla je Martinčević.
Dr. Mirjana Kolarek Karakaš (HSSK), vijećnica u 7. MO-u i Županijskoj skupštini, ustvrdila je da svi koji žive u južnom dijelu Varaždina osjećaju da im je ugroženo zdravlje.
– Zbrinjavanje većih količina otpada u Varaždinu znači i veće ugrožavanje zdravlja stanovništva, posebno djece. Kad je u pitanju pobolijevanje od malignih bolesti, Varaždinska županija je u hrvatskom vrhu. U slučaju obolijevanja muškaraca smo drugi, iza Virovitičko-podravske županije, a kod žena treći, također iza Virovitičko-podravske županije i Grada Zagreba. To nešto govori. Ne može se gledati samo na profit, Varaždin ne možemo pretvoriti u grad otpada – upozorila je.
Gradski vijećnik Zlatan Avar (nezavisni) je istaknuo da je činjenica da Varaždinska županija može utjecati na sudbinu MBO tvornice, a što je i učinila time što im je izdala dozvolu na temelju koje imaju veći kapacitet na temelju kojeg i mogu obrađivati otpad iz četiri županije.
– I Grad Varaždin itekako može utjecati na tvrtke koje se bave gospodarenjem otpada tako što će putem naknada penalizirati tu djelatnost. Kad ih lupimo po džepu, neće imati interes biti ovdje. Osobno sam protiv prljave industrije u Varaždinu. I ja ću tražiti skidanje točke o rješavanju spora s C.I.O.S.-om s dnevnog reda. Gradska vlast je prikrivala podatke, dala je tek krnje – poručio je.
I nezavisni vijećnik Robert Podolnjak je rekao da neće podržati u odluku. – C.I.O.S. bi time imao čistu situaciju i išao bi u prodaju, vjerojatno Piškornici. Direktor Piškornice Jozinović je biznismen, a župan Štromar ne živi u Varaždinu. Više nas nitko ne može uvjeriti da će ovo biti samo privremeno, MBO tvornica bi time postala regionalni centar. Ja sam za to da tu točku odmah skinemo s dnevnog reda, mislim da je za to dovoljno vijećnika. Ako to neće biti prihvaćeno, tada možemo napustiti sjednicu – predložio je Podolnjak.
Na prosvjednom zboru građana 7. MO-a jednoglasno je odlučeno da će službeno zatražiti od gradonačelnika Habuša da prijedlog mirnog rješavanja spora oko zemljišta sa C.I.O.S. MBO-om skine s dnevnog reda.
Habuš je najavio da će u srijedu održati sastanak s članovima HNS-a, svoje stranke, kao i s koalicijskim partnerima iz SDP-a, te istaknuo da je moguće i da on sam povuče prijedlog s dnevnog reda.
Inače, u Biškupec nije stigao predsjednik varaždinskog SDP-a Alen Kišić, ali je došla SDP-ova predsjednica MO-a Gornji Kučan Tamara Šabić koja se izjasnila protiv bilo kakvog dovoza novog otpada u Brezje.
Izvor: Foto: Ivan Agnezović
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.