Povežite se s nama

U fokusu

Bizarno: Ivan Topolnjak je odbio vratiti novac za preplaćene račune i ne da financijske izvještaje

Objavljeno:

- dana

OTKRIVAMO

Direktor Termoplina Ivan Topolnjak će najvjerojatnije biti smijenjen.

Grad će ga smijeniti zbog toga što ne poštuje odluke vlasnika tvrtke u kojoj radi.
Puno je toga što iz Grada zamjeraju Ivanu Topolnjaku, ali sad je, može se čuti, prešao sve granice: odbio je poslušati jednoglasnu odluku Gradskog vijeća ili, kako kaže dogradonačelnik Zlatan Avar, “praktički nas je otpilio“. Direktor je, naime, odbio vratiti 1,5 milijuna kuna gradskim tvrtkama i ustanovama za preplaćene račune u 2014. i 2015. godini.

Tako su odnosi na relaciji Grad Varaždin – Ivan Topolnjak upali u bizarnu situaciju. Bit će to rijedak slučaj da dioničar s 42,19 posto mora otići, ali sigurno je još veći raritet da zaposlenik odbije ispoštovati odluku vlasnika. – Koliko god dionica u Termoplinu imao Ivan Topolnjak, činjenica je da je vlasnik tvrtke Grad Varaždin – rezolutan je Zlatan Avar.

Ivan Topolnjak nije stao na toj odbijenici. Nakon što se izjasnio da nema vraćanja novaca, dogradonačelnik Avar ga je u ime izvršne vlasti zatražio uvid u financije zadnjih pet godina, ali on ih je odbio dostaviti. To je pravdao nedostatkom zakonske osnove.

I što sad?

Daljnji hodogram je sljedeći. Vlasnik, dakle Grad, mora sazvati izvanrednu Skupštinu Termoplina, pa tamo službeno zatražiti te podatke. Ako Ivan Topolnjak ostane pri svome i odbije dati dokumente, Grad će ih tražiti sudskom tužbom. Oni koji poznaju Ivana Topolnjaka vjeruju da on neće odustati i da je sudski proces izvjestan. Iz Grada kažu kako Topoljnak misli da može raditi svašta, a Zlatan Avar dodaje: – Može raditi svašta, ali ovisi do kad. E sad je tome došao kraj.
– Kad netko odbije vlasniku dati dokumente, što je već samo po sebi neobjašnjivo, očigledno je da nešto skriva. Nemam što drugo misliti nego da je radio mimo pravila – kaže Zlatan Avar i najavljuje dubinsku analizu novčanog poslovanja Temoplina.

U Parkove je stigla revizija koja istražuje je li Marin Bašić poslovao po zakonu

– Vjerujem da će se tu jasno vidjeti kako je varao gradske tvrtke i javne ustanove – kaže. On će tako napokon dobiti priliku direktno istražiti svoje sumnje koje je kao nezavisan vijećnik 2016. napisao u prijavi protiv Ivana Topolnjaka. On je tada prvi upozorio da je Termoplin ugovorom ponudio jednu cijenu, a zaračunavao čak 30 do 50 posto skuplje. Otkrio je 1.080 računa s 1,5 milijuna kuna, izvučenih iz gradskog proračuna. S obzirom na tako velik broj, Zlatan Avar je odmah upozorio na “svjesnu krađu”.

Bilo je to za vrijeme gradonačelnika Gorana Habuša – čija vlast je problem minorizirala. Zato je to – nakon pobjede Ivana Čehoka na proljetnim izborima i postavljanje Zlatana Avara na mjesto dogradonačelnika – bila jedna od tema prve sjednice Gradskog vijeća u novom sazivu. Vijećnici nisu dugo raspravljali: jednoglasno su odlučili da Termoplin novac mora vratiti.

“Kad netko odbije vlasniku dati dokumente, što je već samo po sebi neobjašnjivo, očigledno je da nešto skriva.”
Zlatan Avar

Budući da je on to odbio učiniti, o njegovoj sudbini će vijećnici sigurno je, mimo dnevnog reda, raspravljati na sjednici u četvrtak.
Na sjednici se neće govoriti samo o Termoplinu. Pred vijećnicima će se naći izvješća o poslovanju trgovačkih društava Grada Varaždina.

Direktor Varkoma

Još od početka ljeta se zna kako je tko radio, pa brojke neće biti novost. Štoviše, zbog bilanci je u međuvremenu došlo do rošada u nekim društvima. Ostavka Vlade Vlašića na mjesto direktora Varkoma već je stara stvar. Nakon njegova odlaska su se normalizirali odnosi Čistoće i Varkoma, koji su bili zatrovani sudskom tužbom. Čistoća je od Varkoma tražila 2,1 milijun kuna iz diobene bilance, direktor Vlašić novac nije dao i stvar je završila na sudu. Odlaskom Vlade Vlašića stvar je riješena: v. d. ravnatelja Marijan Cesarec je dobio od Grada ovlasti za mirno rješavanje spora i sve je dogovoreno.

Kandidati za direktora Varkoma: gradski vijećnik Željko Bunić, aktualni v. d. Varkoma Marijan Cesarec i menadžer Predrag Šegović

S Vlašićem je u Varkomu smijenjen i Nadzorni odbor, a isto se dogodilo i u Čistoći.
Trenutno najaktualnije pitanje je tko će biti novi direktor Varkoma. Gradom kruže imena samo trojice kandidata za Vlašićevog nasljednika: gradski vijećnik Željko Bunić, aktualni v. d. Marijan Cesarec i Predrag Šegović.
Sad je na redu javni natječaj, a iz Grada najavljuju da će Varkom u novu godinu ući s novim direktorom.

S dolaskom Ivana Čehoka na vlast i kritikama na račun Parkova, jedno se vrijeme spekuliralo o smjeni direktora Marina Bašića. Marin Bašić nije otišao, ali je u Parkove stigla revizija. Novčano poslovanje, saznajemo, nije sporno. Postoje sumnje da je direktor na službena putovanja u Dubai o trošku firme vodio i treću osobu, ali i da su poslovi na uređenju groblja dodjeljivani bez natječaja po stranačkoj, SDP-ovoj liniji. Je li riječ o tračevima kojima se pokušava diskreditirati Marina Bašića, sad bi se trebalo utvrditi. Zlatan Avar sve to ne želi komentirati jer, veli, ne voli spekulirati niti se baviti tračevima.

S kim je Bašić bio u Dubaiju?

Parkovi su ove godine suzbijali ambroziju na znatno većoj površini nego ranije jer im je Grad napokon dao konkretan popis svojih parcela i više novaca.
S Tehnološkim parkom nema nikakvih problema. Oni su zajedno s Agencijom Sjever – Dan povukli 16 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europe za dogradnju. To je prvi veliki novac nakon dugo vremena koji dolazi u Grad.

Što se tiče Aquatehnike, radi se na definiranju (ne)zakonitosti javljanja tvrtke na natječaje Varkoma. Sve direktive još nisu jasne i nitko iz resornog Ministarstva i Hrvatskih voda ne daje konkretan odgovor. To je zasad samo pretpostavka, pa je veliki strah od eventualnih penala ako bi se nakon odrađenog posla za Varkom saznalo da se to nije smjelo. Pokaže li se da ne postoji zakonska mogućnost za javljanje Aquatehnike na natječaje Varkoma, Grad neće imati izbora nego prodati tvrtku, procijenjenu na 22 milijuna kuna.

Aquacity je u sanaciji, JUGS -ova bilanca je “počišćena”, pa se sprema nastavak projektom POS-a.

Svi ovi izvještaji padaju u drugi plan zbog situacije u Termoplinu. Zbog toga se očekuje burna sjednica Gradskog vijeća, na koju će stići i Ivan Topolnjak.

Izvor:
Foto: privatna arhiva

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

U fokusu

Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska Vlada u rujnu bi mogla proširiti energetski paket pomoći koji je na snazi od 1. travnja, a na razmatra se opcija izdavanja vaučera za gorivo socijalno najugroženijima, piše Jutarnji list.

O toj temi danas je govorio i premijer Andrej Plenković u HRT-ovoj emisiji “A sada Vlada”. Rekao je kako je Vlada i dosad intervenirala prema ugroženim skupinama te da će takav obrazac i dalje nastaviti koristiti, moguće i kroz vaučere za gorivo.

Mjera vaučera za gorivo vjerojatno bi funkcionirala kao i ona za ugrožene kupce energenata. Vlada je od 1. travnja povećala postojeći mjesečni vaučer za struju s 200 na 400 kuna, koji se može koristiti i za plin, a obuhvat korisnika povećao se za više od 20.000, na preko 82.000.

Većina država članica EU nije se odlučila za vaučere za gorivo, uz iznimku Portugala koji je svim građanima dijelio “autovaučere” od 20 eura, ali je ta mjera ukinuta i okrenuli su se mjerama kojima su i drugi pribjegli.

To je snižavanje trošarina, a u nekim državama i privremeno snižavanje PDV-a. Njemačka je tako od 1. lipnja odlučila smanjiti poreze za 35,2 centi za litru benzina i 16,7 centi za litru dizela. Mjera će biti na snazi tri mjeseca, a istodobno subvencioniraju i cijenu javnog prijevoza, pa se Nijemci za devet eura mogu voziti svim javno dostupnim prijevoznim sredstvima. Austrija će od listopada svim punoljetnim građanima dati 500 eura kroz “klimatski bonus”, ne uvjetujući socijalne kriterije, a novac služi za podmirenje troškova života, među ostalim i visokih cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje