Ožujak je na varaždinskom području bio iznadprosječno kišan
U većini Hrvatske je tijekom ožujka zabilježeno više oborine u odnosu na prosjek, a u Zadru je ožujak 2024. bio...
Povijest domaće prostitucije u Novom Marofu
Zagrebačke prostitutke nekad su imale svoje legitimacije i nisu smjele biti mlađe od 17 godina. Poslodavci su im smjele biti isključivo žene i to starije od 30 godina, a javne kuće nisu smjeli posjećivati mlađi od 16 godina. Sve to i puno više uredno je bilo regulirano Bludilišnim pravilnikom iz 1899. godine. Sličan pravilnik su imali i svi ostali, veći hrvatski gradovi.
Sve to se moglo saznati na zanimljivom predavanju o prostituciji Udruge Mladi za Marof.
Ova vječita tema pala im je na pamet nakon što je njihova članica, profesorica povijesti Lucija Pofuk, napisala rad o prostituciji. Uz prezentaciju tog rada odlučili su i debatirati pa je sve skupa bilo vrlo živo.
U predavanju Javne kuće u Zagrebu tijekom 19. stoljeća – za koje se autorica poslužila podacima Državnog arhiva u Zagrebu – moglo se saznati sve o povijesti zanata, o zabrani i legalizaciji.
U Zagrebu je 1899. godine djelovalo šest javnih kuća sa 73 prostitutke. Kako bi zaštitili javni moral i spriječili širenje spolnih bolesti, gradske vlasti su ih na određeni način nadzirale, preko mjesnog redarstva, a pravno uređivale zakonima i pravilnicima. Bludilišni pravilnik su imali i svi drugi veći hrvatski gradovi. Možda ga je imao i Varaždin, što bi , rekla je autorica, trebalo tek istražiti.
Javne kuće su morale biti okružene visokim ogradama, a svi su prozori trebali biti zatamnjeni. Bludnice su morale tri puta mjesečno obaviti zdravstveni pregled.
Život u bludilištu nije bio nimalo lak. Prostitutkama bi često veći dio zarade uzela vlasnica, bile su zlostavljane, a bilo im je i zabranjeno izlaziti na ulicu te na bilo kakva javna mjesta. Bile su obespravljene.
Zbog toga je dio njih radio ilegalno. To se kažnjavalo ali i bilo problematično zbog nemogućnosti nadzora širenja spolnih bolesti.
Spolne bolesti bile su tada iznimno učestale, osobito sifilis koji se teško liječio.
Mnoge djevojke nisu u javnu kuću došle dobrovoljno. Trgovina ženama je bila česta. Namamljene su obećavajućim oglasima o poštenom poslu pa prisilno dovođene u javne kuće. Zbog svega toga su 1922. Godine zatvorene javne kuće, a od 1934. prostitucija je zabranjena na području hrvatskih zemalja.
Nakon ovog zanimljivog predavanja profesorice Pofuk, otvorena je debata, bez namjere zauzimanja za ili protiv strane.
U živom razgovoru – pod koordinacijom Ivana Pikija i Dorotee Neuberg – gostima su ukratko predočeni hrvatski zakoni o prostituciji. Čim su čuli zakone, svi su se složili kako su oni prepuni manjkavosti. Zagovarali su se australski i nordijski model, kojima je prostitucija legalna. Ipak, brzo su uvidjeli kako bi u Hrvatskoj bilo teško primijeniti takve modele. Jer Hrvatska nije, moglo se čuti, niti gospodarskim razvojem niti mentalitetom slična tim zemljama.
Bilo je tu i žestine u raspravi, oprečnih stavova… da bi na kraju jednoglasno bilo zaključeno kako ne postoji idealno rješenje. – Rješenje treba tražiti u već postojećim modelima pri čemu treba u obzir uzeti društveni kontekst – zaključeno je.
– Ovo nije bila debata p moralu jer svatko ima pravo na osobni stav. To je bio objektivan razgovor o pitanju prostitucije u Hrvatskoj i kako ju regulirati. Bilo nam je bitno da svatko kaže svoj osobni stav, budući da je tema vrlo delikatna i da se jako rijetko priča o njoj u javnosti, posebice među mladima – rekla je Dorotea Neuberg.
Izvor:
Foto:
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.