Povežite se s nama

U fokusu

Čačić: Sastanak sa Štromarom i Divjak bio konstruktivan, dogovoren model vraćanja duga

Objavljeno:

- dana

Zakopali ratne sjekire

U Vladi Republike Hrvatske u Zagrebu jučer je, 24. studenoga, nakon gotovo tri mjeseca održan sastanak župana Varaždinske županije Radimira Čačića s potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva i prostornog uređenja Predragom Štromarom te ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak.

– Sastanak je održan u vrlo konstruktivnoj i srdačnoj atmosferi, a očekujemo da će suradnja biti takva i ubuduće. Kad se ostvaruju pozitivni pomaci, uvijek sam zadovoljan – istaknuo je župan Čačić na konferenciji za novinare održanoj danas, 25. studenoga, u Županijskoj palači.

Povrat duga za školske objekte izgrađene po JPP-u i izvršavanje obveza u budućnosti, bile su glavne teme sastanka, na kojem su bili i zamjenik župana Tomislav Paljak te pročelnik Županijskog upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Miroslav Huđek.

Kao što je poznato, država se sporazumom iz 2013. godine obvezala da će godišnje plaćati 15 milijuna kuna za najamnine za 32 školska objekta izgrađena po modelu JPP-a. Budući da dvije godine, 2016. i 2017., nisu plaćali tu obvezu, dug prema Varaždinskoj županiji će do kraja godine iznositi 30 milijuna kuna.

– Za Županiju je to ozbiljan problem, jer će minus u županijskom proračunu iznositi 22,5 milijuna kuna. Iako smo racionalizacijom i odgovornim ponašanjem uspjeli, uvjetno rečeno, uštedjeti 7,5 milijuna kuna, minus je i dalje velik zbog duga države u iznosu od 30 milijuna kuna – pojasnio je župan.

Na sastanku u Zagrebu je dogovoreno da će u roku od 10 dana početi proces mirenja između Ministarstva znanosti i obrazovanja, Vlade RH i Varaždinske županije.

– Proces mirenja će početi nakon što potpredsjednik Vlade i ja obavimo konzultacije, a cijela procedura mirenja će biti završena najkasnije s donošenjem izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. U tom trenutku će biti moguće plaćanje 30 milijuna kuna duga, kojeg država ima prema Varaždinskoj županiji – rekao je Čačić.

Razgovarali su i o budućim uplatama iz državnog proračuna.

– Buduće podmirivanje obveza, a to je 15 milijuna kuna godišnje počevši od 2018., nije sporno. Izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama će do 3. prosinca biti na javnoj raspravi i potom upućene u proceduru, a neposredno po donošenju Zakona u Saboru, naše županijske službe će uputiti zahtjev Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Zahtjev će ući u proceduru te će isplate za školske objekte iz državnog proračuna biti obavljane sukladno novim zakonskim odredbama. Takav je dogovor i tu ne bi smjelo biti dvojbi – rekao je Čačić.

Podsjetio je da je potpredsjednik Vlade Štromar već i ranije javno potvrdio da će Varaždinskoj županiji u 2018. godini biti isplaćeno ukupno 53 milijuna kuna iz državnog proračuna.

– Od ta 53 milijuna kuna, 30 milijuna se odnosi na dug po JPP-u, a 15 milijuna kuna na obveze po JPP-u u 2018. godini. Preostalih osam milijuna kuna su sredstva koja bi Županija trebala dobiti zbog novog modela financiranja županija, gradova i općina. Hoće li to doista biti osam milijuna ili manje od toga, točno ćemo znati kad podatke objavi Ministarstvo financija – rekao je Čačić.

Na sastanku u Zagrebu su otvoreni i razgovori o budućim projektima, od kojih je posebno važan Centar kompetencija za hortikulturu u Vinici. Riječ je o projektu koji se financira iz EU fondova s pet milijuna eura, a u sklopu kojeg se, uz glavnu funkciju škole, planira i obnova dvorca te arboretuma.

– Moram reći da je ministrica Divjak sama otvorila tu temu, na čemu joj zahvaljujemo. Jasno je dogovoreno da će u Varaždinskoj županiji biti Centar kompetencija za hortikulturu i povezane djelatnosti. To će dati novi život cijelom kraju – istaknuo je župan Čačić.

Dodao je da će za realizaciju projekta nove škole u Svetom Iliji pretpostavke biti stvorene donošenjem novog Zakona, a za školu u Ivancu tražit će se rješenje za zatvaranje financijske konstrukcije u kojoj je, uz državu i Grad, spremna sudjelovati i Varaždinska županija. Razmatrane su i mogućnosti realizacije drugih objekata, kao i moguće izmjene programa te statusa škola.

 

 

Izvor:
Foto: Arhiva

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

U fokusu

Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska Vlada u rujnu bi mogla proširiti energetski paket pomoći koji je na snazi od 1. travnja, a na razmatra se opcija izdavanja vaučera za gorivo socijalno najugroženijima, piše Jutarnji list.

O toj temi danas je govorio i premijer Andrej Plenković u HRT-ovoj emisiji “A sada Vlada”. Rekao je kako je Vlada i dosad intervenirala prema ugroženim skupinama te da će takav obrazac i dalje nastaviti koristiti, moguće i kroz vaučere za gorivo.

Mjera vaučera za gorivo vjerojatno bi funkcionirala kao i ona za ugrožene kupce energenata. Vlada je od 1. travnja povećala postojeći mjesečni vaučer za struju s 200 na 400 kuna, koji se može koristiti i za plin, a obuhvat korisnika povećao se za više od 20.000, na preko 82.000.

Većina država članica EU nije se odlučila za vaučere za gorivo, uz iznimku Portugala koji je svim građanima dijelio “autovaučere” od 20 eura, ali je ta mjera ukinuta i okrenuli su se mjerama kojima su i drugi pribjegli.

To je snižavanje trošarina, a u nekim državama i privremeno snižavanje PDV-a. Njemačka je tako od 1. lipnja odlučila smanjiti poreze za 35,2 centi za litru benzina i 16,7 centi za litru dizela. Mjera će biti na snazi tri mjeseca, a istodobno subvencioniraju i cijenu javnog prijevoza, pa se Nijemci za devet eura mogu voziti svim javno dostupnim prijevoznim sredstvima. Austrija će od listopada svim punoljetnim građanima dati 500 eura kroz “klimatski bonus”, ne uvjetujući socijalne kriterije, a novac služi za podmirenje troškova života, među ostalim i visokih cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje