Nakon što su neki mediji prenijeli informaciju kako su na području Ludbrega viđeni čagalj i vuk odmah smo krenuli provjeriti tu informaciju jer to bilo zaista fascinantno otkriće. Naime, vuk na ovom području nije viđen u posljednjih 50 godina, a ni čagalj nije zabilježen kao divlja životinja naših krajeva.
– Vukovi su zaštićena vrsta i moguće je da su njihova prirodna staništa popunjena, pa traže nova – komentirao je biolog Duje Lisičić. Objasnio je kako hijerarhija čopora kod vuka je takva da čoporom vlada par.
– Ukoliko dođe do sukoba u čoporu i netko želi preuzeti dominaciju, moguće je da bude izbačen iz čopora i tada krene lutati u potrazi za novim staništem. Moguće je da je takva jedinka viđena u krajevima oko Ludbrega – kaže Lisičić, te dodaje kako je to ipak malo vjerojatno.
čagalj je izuzetno mobilna životinja i u ludbreško je područje mogao doći iz Mađarske ili Slavonije
Dodao je kako je čagalj s druge strane najvjerojatnije zaista počeo naseljavati ludbreško područje.
– Čagalj je izuzetno mobilna životinja i u ludbreško je područje mogao doći iz Mađarske ili Slavonije – pojašnjava Lisičić.
Kaže kako je i vuk u to područje mogao doći iz Gorskog kotara ili Like.
– Vuk u jednom danu može prijeći 50 do 80 kilometara pa bi teoretski na području Ludbrega mogao biti za dva dana putovanja – rekao je, te dodao kako ipak ne vjeruje da bi se vuk naselio na ovom području.
Njegovo mišljenje dijeli i biologinja Ivana Selanec koja je pojasnila kako vukovi trebaju za stanište mnogo veće komplekse šuma nego im tu stoje na raspolaganju.
Malo vjerojatno da je vuk došao
Vjerojatnije je da je netko čaglja zamijenio za vuka nego da je vuk došao čak u Ludbreg
– Vjerojatnije je da je netko čaglja zamijenio za vuka nego da je vuk došao čak u Ludbreg, iako i za to postoji mala mogućnost – rekla je Selanec. Vuk je najbliže našim krajevima viđen blizu Siska i u Samoborskom gorju, a inače su mu prirodna staništa Gorski kotar, Lika, Kordun i Banija.
– Ako bi vuk širio stanište, bilo bi logično da ide prema sjeverozapadnoj Hrvatskoj u područje lovišta gdje su srne i ostala divljač koju lovi, a ne bi primjerice išao prema Dalmaciji gdje takve divljači nema.
Moguće je da ga privuče i miris stada ovaca ili koza kojih ima sve više u sjeverozapadnih Hrvatskoj, a kojeg može namirisati na nekoliko kilometara – objasnio je Lisičić.
Čagalj je nova vrsta naših krajeva!
Vukovi su navodno viđeni na području koje pokriva lovačko društvo „Srnec“. Predsjednik lovačkog društva Antun Novota kaže kako jedan lovac misli da je vidio vuka, no kako sa stopostotnom sigurnošću može tvrditi da su se na području društva pojavili čagljevi, koji nisu evidentirani kao divljač u lovnogospodarskoj osnovi. Inače, čagalj je jako sličan vuku, a s lisicom ga povezuje oportunistički način života. Oportunizam ovoj vrsti omogućuje prilagodbu na različite tipove staništa i to je jedan od najvažnijih razloga široke rasprostranjenosti i relativno brzog širenja na nova područja. Distribucija čaglja je vrlo dinamična i kod ove vrste u samo par godina može doći do velikih promjena u rasprostranjenosti.
Veliki broj posjetitelja, odlično osmišljena manifestacija s brojnim sadržajima te najbolji način za provesti gotovo savršen dan u prirodi, kratki je sažetak 10. Dana vrganja i crnog tartufa u Paki održanih proteklog vikenda.
Voditeljica ureda Turističke zajednice grada Novog Marofa, Renata Horvatić, rekla je kako su ponosni na već 10. izdanje Dana vrganja u Paki, ali i činjenicu da je u tih deset godina manifestacija iz lokalne prerasla u uspješnu nacionalnu priču.
-Vrganj je i dalje glavna zvijezda ove manifestacije, a tartuf jedna zanimljivost. Vrijeme nas je ove godine poslužilo što se tiče same manifestacije, dok je s druge strane ovo sušno razdoblje utjecalo da nešto manje gljiva nego što smo bili navikli. Bez obzira na uvjete, berači su otišli u šumu i našli nešto gljiva, tako da je u konačnici predsjednik Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza, Branko Bartolić, na kraju imao dosta poslova prilikom determinacije – istaknula je Horvatić te dodala da je ovogodišnja manifestacija zaista imala bogat program.
-Prekrasan je bio naš sajam s jako je puno izlagača i svi su u svoje proizvode ubacili ili vrganj ili crni tartuf. Održane su i kulinarske radionice za djecu na temu vrganja, a Tomislav Špiček je kuhao za odrasle. Održana je i šetnja na 10 kilometara kojoj se odazvalo preko 100 šetača. Održano je i predavanje na utvrdi Paka te stručni obilazak. Imali smo i zanimljivo predavanje o dabrovima, jer ovdje živi dabar Pako, a i najveća brana je u Varaždinskoj županiji. Nemojmo zaboraviti ni na zabavni program uz Žigu i bandiste te puno drugih sadržaja. Bilo je za svakog ponešto i tako privlačimo sve više ljudi i iz drugih krajeva, primjerice iz Zagorja, Međimurja i Zagrebačke županije – zaključila je Horvatić.
I ove godine manifestaciji se odazvao gradonačelnik i saborski zastupnik Siniša Jenkač ističući kako je riječ o samo jednom u nizu turističko-edukativnih događanja koja iz godine u godinu privlače sve više posjetitelja u Novi Marof.
-Imamo zaista veliki broj manifestacija, a ovo je jedna od najznačajnijih. Ovdje se ne radi samo o lijepo provedenom danu u prirodi jer manifestacija ima edukativni karakter, a i mnogi naši OPG-ovi pronašli su u manifestaciji svoje mjesto. Grad Novi Marof i dalje će podržavati Dane vrganja i tartufa u Paki koji su iz godine u godinu sve prepoznatljiviji, ne samo na ovom području, već sve više poprimaju nacionalni karakter – kazao je Jenkač.
Događanju se, kao i prethodnih godina, pridružio i varaždinski župan Anđelko Stričak koji je naglasio i manje poznat podatak da šume u našoj županiji pokrivaju površinu od 43 %.
-I upravo ova manifestacija, osim tog jednog turističkog značaja, ima i edukativnu notu, a to je da građane, osobito mlađe generacije, upozna sa šumama, njihovim blagodatima, odnosno svime onime što šume pružaju – zaključio je župan te dodao da su Dani vrganja u Paki zaista hvalevrijedna manifestacija.
U ime suorganizatora, Udruge privatnih šumovlasnika Graber, jedan od idejnih začetnika događanja Mladen Jakopović istaknuo je kako su ove godine po prvi put na natjecanju u traženju tartufa, ali i uopće u Hrvatskoj, i psi tragači. Naime, iako je u prvom planu manifestacije upravo vrganj, sve više se zna i priča o crnom tartufu koji se nalazi na ovim područjima. -Na predavanju održanom u subotu bilo je i profesionalaca, i poluprofesionalaca i entuzijasta iz cijele Hrvatske koji su došli saznati nešto više o uzgoju tartufa, o plantažnom uzgoju koji je još uvijek u Hrvatskoj u povojima – rekao je Jakopović.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.