Novi Svjetski atlas debljine kojeg je objavila Svjetska federacija za debljinu uoči Svjetskog dana debljine predviđa kako će, prema trenutnim trendovima, 2035. godine 37 % odrasle hrvatske populacije živjeti s debljinom, objavio je HZJZ.

Nedjelovanje na području unaprjeđenja prevencije i liječenja debljine moglo bi rezultirati ukupnim ekonomskim posljedicama u iznosu od 3,15 milijardi dolara 2035. godine – preko 3 % hrvatskog BDP-a.

Ove projekcije ukazuju na značajno povećanje trenutnih razina problema te na važnost donošenja i provedbe nacionalnog akcijskog plana za prevenciju debljine.

Svjetski atlas debljine za 2023. godinu pripremila je Svjetska federacija za debljinu i u njemu su predstavljene projekcije prevalencija debljine za razdoblje od 2020. do 2035. godine. Zabrinjavajuće je da se do kraja ovog razdoblja očekuje da će u Hrvatskoj jedna od tri odrasle osobe (37 %) živjeti s debljinom u usporedbi s trenutnim stanjem kada je to jedna od pet osoba. Svi udjeli iznad 30 % smatraju se na globalnoj razini jako visokim udjelima.

Moglo bi Vas zanimati:

Autorica murala varaždinskih “PUMA“ oslikala i CRO Rafale koji sutra stižu u Zagreb

Hrvatska vojska spremna je za dolazak višenamjenskih borbenih aviona Rafale u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo čime Republika Hrvatska zadržava suverenost u...

– Debljina u djece posebno brzo raste. Očekuje se da će godišnja stopa rasta debljine u djece u razdoblju od 2020.do 2035. iznositi 4,8 %, u usporedbi sa stopom u odraslih koja će iznositi 2 %. Stope rasta od 1 do 2 % smatraju se na globalnoj razini srednjim stopama, dok se od 2 do 3 % smatraju visokim, a one iznad 3 % jako visokima – pojasili su iz HZJZ-a.

Dodatno, Svjetski atlas debljine pruža uvid u ekonomske posljedice prekomjerne tjelesne mase i debljine. Predviđa se da će do 2035. godine prekomjerna tjelesna masa i debljina uzrokovati trošak za hrvatsku ekonomiju u iznosu višem od 3 milijarde dolara što je više od 3 % hrvatskog BDP-a. U tu procjenu ukupnog troška ulaze troškovi zdravstvene skrbi uslijed prekomjerne tjelesne mase i debljine koji bi 2035. godine mogli iznositi čak 407 milijuna dolara, ali i troškovi nastali kao rezultat preranih smrti, apsentizma i prezentizma. Udjeli troška povezanog s prekomjernom tjelesnom i debljinom koji iznose više od 3 % BDP-a smatraju se jako visokima na globalnoj razini.

Sveobuhvatan nacionalni akcijski plan za prevenciju debljine u ovoj je situaciji neizmjerno važan. Bez ambicioznog i koordiniranog djelovanja koje će utjecati na sustavne uzroke debljine, vidljivo je kako će učestalost debljine, zajedno s njenim ekonomskim posljedicama, nastaviti rasti. Ohrabrujuće je ipak da se Hrvatska prema globalnom rangu pripremljenosti za suočavanje s debljinom i nezaraznim bolestima nalazi na visokom 25. mjestu. Radi se o poretku koji analizira trenutne odgovore zdravstvenih sustava pojedinih zemalja na kronične nezarazne bolesti i njihovu predanost implementaciji politika za prevenciju debljine, a za zemlje koje se nalaze u skupini prvih 25 zemalja smatra se da su dobro pripremljene za suočavanje s debljinom i nezaraznim bolestima.