Problem iseljavanja i smanjenja ukupnog broja stanovnika postaje tema broj jedan, o kojoj svi govore i nude razna rješenja, ali zasad bez pozitivnih učinaka. Stanje u Slavoniji je alarmantno, prvenstveno zbog odlaska mladih obrazovanih ljudi i cijelih obitelji, ali ni situacija na sjeverozapadu Hrvatske nije idealna.

U Ludbregu je o ovoj temi nedavno govorio Stjepan Šterc, profesor Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i jedan od najpoznatijih hrvatskih demografa. Predavanje na temu „Hrvatska demografska stvarnost, neizvjesna budućnost“ organizirao je Rotary klub Ludbreg.

Kao Irska

Kroz svoju prezentaciju Šterc je pokazao kako bi u svjetlu dramatičnih demografskih brojki mogla izgledati hrvatska budućnost, ali je iznio i rješenja za državne, lokalne i ostale institucije, koja su već uspješno primijenile druge razvijene zemlje,poput Izraela i Irske.
U svojoj prezentaciji Šterc se osvrnuo i na statistiku koja pokazuje loše demografske pokazatelje u Varaždinskoj županiji. Gotovo svi gradovi i općine na području Županije godinama bilježe prirodni pad stanovništva, tako da je od 2012. do 2016. godine izgubljeno gotovo 5000 stanovnika. Ujedno iz godine u godinu raste broj iseljenih, tako da je 2012. iz Županije otišlo 44 ljudi, a 2016. godine više od 800 stanovnika.

Stanje nije puno bolje ni u Međimurskoj županiji, iako se prirodno kretanje stanovništva posljednjih godina kreće oko pozitivne nule, odnosno jedne je godine malo veći broj umrlih, a druge godine prevladaju rođeni. Međutim, ni najsjevernija hrvatska županija nije imuna na iseljavanje, koje je dodatno potaknuto niskim plaćama.

Moglo bi Vas zanimati:

Goran Kaniški (HDZ): U Varaždinskoj županiji nastavit ćemo realizirati projekte s premijerom Plenkovićem

Neki od članova HDZ-a Varaždinske županije okupili su se u središnjici u Varaždinu i čekaju rezultate parlamentarnih izbora. Čelni ljudi...

Štercovo gostovanje u Ludbregu bila je prilika za razgovor o tome što nas sve čeka u idućim godinama i što se na nacionalnoj razini može napraviti da bi se demografski pokazatelji pokrenuli u pozitivnom trendu.

Godinama naglašavate da je demografska problematika ujedno i pitanje državne sigurnosti. Zašto demografsko pitanje postaje pitanje broj jedan u Hrvatskoj?
Demografska je problematika zaista pitanje svih pitanja u Hrvatskoj zato što je ljudska populacija najvredniji dio svakog društva i prostora, zato što u Hrvatskoj ne postoji nijedna problematika baš sa svim negativnim pokazateljima i trendovima, zato što o njoj ovisi budućnost naše zemlje, zato što je silina odlaska prirodnim putem i iseljavanjem toliko intenzivna da u skoroj budućnosti izravno ugrožava sve sustave u zemlji… i puno još takvih “zato što”. Uglavnom već svi to shvaćaju, osim političkog sustava, koji i dalje vozi po svom, usporeno, nezainteresirano i bez plana puta.

Razlike

Svi upozoravaju na dramatičnu demografsku situaciju u Slavoniji, a kakvo je stanje na sjeveru zemlje, u Varaždinskoj županiji i Međimurju? Natalitet se u Međimurju kreće oko pozitivne nule, dok Varaždinska županija prirodnim prirastom gubi ukupan broj stanovnika. Možete li komentirati te razlike?
Mirno promatranje demografskog pražnjenja Slavonije i objašnjenja kako se nešto čini, ali su učinci dugoročni, izravno potvrđuje odgovornost političkog upravljačkog sustava za našu budućnost. Obje spomenute županije su po stopama prirodnog kretanja i vanjske migracijske bilance, u odnosu na ukupno stanovništvo, samo prividno u povoljnijem položaju.

Pokazatelji nisu tako negativni, ali jesu trendovi, pa je samo pitanje vremena kad će se i na sjeveru Hrvatske ponoviti slika iz ostalih dijelova zemlje. Različita struktura prostora, stanovništva i gospodarstva u osnovi čini razliku između dviju spomenutih županija, posebice struktura stanovništva, ali će vrlo brzo starenje stanovništva i konstantno iseljavanje ostaviti traga i na rodnost.

Kod iseljavanja brojke su jednako porazne i za Međimursku županiju, kao i za Varaždinsku i sve ostale županije u zemlji. U kojoj je mjeri ulazak Hrvatske u EU dodatno potaknuo iseljavanje?
Iseljavanje kao konstanta u oba prostora događalo bi se i bez ulaska u EU, ali ga je sam ulazak dodatno ubrzao. Velika potreba razvijenog europskog gospodarstva za radnom snagom i velika razlika u uređenosti društava i gospodarstava usmjerava migracije. Prihvati li se to kao neumitnost bez ikakvih poticajnih modela ostanka (radnih, financijskih, pravnih, sigurnosnih, političkih, projekcijskih, planskih, modelskih i slično), razlike će unutar EU biti sve veće, bez obzira na fondove i slična europska dostignuća. Razliku će naprosto činiti struktura stanovništva, a po mogućoj supstituciji i vrsta djelatnosti.

Gospodarstvo

Ističete da problematiku demografije treba promatrati u kontekstu gospodarstva i da je iz Ministarstva socijalne politike treba preseliti u Ministarstvo gospodarstva. Koje bi se tada mjere mogle poduzeti na području demografske revitalizacije?
Demografska problematika nije samo pitanje obiteljske i socijalne politike, niti je to primarno svjetonazorsko pitanje, već je to pitanje gospodarskog i ukupnog razvoja zemlje i njezinih županija (regija). Zato bi ga i trebalo postaviti na stratešku razinu odlučivanja i u temelj ekonomskih razvojnih modela. Organizacijski bi demografsku problematiku trebalo postaviti u okvir djelovanja posebnog strateškog Vladinog ureda iznad ministarstava, na čijem bi čelu trebao biti potpredsjednik Vlade.

Time bi se pokazalo razumijevanje problematike i želja za provođenjem ključnih revitalizacijskih mjera. Na taj bi način pozicioniranjem uvjetovali provođenje svake reforme sukladno potrebama demografskog opstanka; od porezne, poljoprivredne, regionalne, financijske, obrazovne i svake druge. Predaleko su demografske negativnosti u našoj zemlji otišle da bi nam samo populacijska politika vratila nadu.

Hrvatskoj su danas potrebni decentralizacija, planski regionalni razvoj, uključivanje iseljeništva u društveni, gospodarski, financijski, politički i svaki drugi način života u Hrvatskoj. Hrvatskoj su potrebne odluke temeljene na znanstvenom promišljanju u okviru nacionalne razvojne strategije.

Spominjete izraelski i irski model kao dobre primjere koje bismo i mi mogli implementirati. Što su to točno Izraelci i Irci napravili po pitanju zaustavljanja negativnih demografskih trendova?
Odgovorit ću vrlo jednostavno. Obje zemlje nisu zaboravile svoje iseljeništvo i razvojnu koncepciju provode u interesu svog stanovništva i prostora.