Povežite se s nama

U fokusu

Radnici migranti najavljuju najveći egzodus Hrvata u novijoj povijesti kao odgovor na kazne Porezne uprave

Objavljeno:

- dana

Radnici migranti najavljuju najveći egzodus Hrvata u novijoj povijesti. Naime, nakon novinskog članka „Porezna uprava kreće u lov na gastabajtere“, objavljenog u Jutarnjem listu u ponedjeljak, 22. kolovoza, a koji je prenijela većina medija u Hrvatskoj, telefoni u sjedištu Hrvatskog sindikata radnika migranata u Varaždinu ne prestaju zvoniti dok su mailovi zatrpani brojnim upitima i izrazima nezadovoljstva i ogorčenosti.

Porezna vjerojatno šalje velike kazne za 35.000 građana Hrvatske koji ostvaruju prihode u inozemstvu

Priopćenje Hrvatskog sindikata radnika migranata u nastavku prenosimo u cijelosti:

Kao vodstvo sindikata, čvrsto stojimo uz naše članove i izražavamo nezadovoljstvo i zabrinutost ovakvom politikom. Pitamo se: Ne bi li prioritet Republike Hrvatske trebao biti zadržavanje naših ljudi u zemlji? Zar je svejedno nadomjestiti domaće stanovništvo jeftinom radnom snagom, s područja Azije i Afrike, koja je često upitne kvalitete i stručnosti. Svakodnevno svjedočimo činjenici da se etnička slika zemlje drastično mijenja. Nismo isključivi. Nemamo ništa protiv drugih naroda, rasa i vjera. Nemamo ništa protiv drugih i drugačijih. No, pitamo se kakve su dugoročne posljedice ovakvih promjena, posljedica velike hajke zbog koje naši donedavni građani iseljavaju, ističu u Hrvatskom sindikatu radnika migranata.

Samo tijekom današnjeg prijepodneva u HSRM-u je zaprimljeno više od dvjestotinjak poziva.

Ton i ogorčenost naših ljudi teško nam je dočarati. Jedinstveno je veliko ogorčenje spram prakse koju primjenjuje Porezna uprava. Teško je ne učiti gotovo mržnju prema tijelima državne uprave i vlasti. Razumijemo kako se ljudi osjećaju zbog pritisaka i velike nepravde kojoj su izloženi. Mnogi su jedinstveni u svom stavu i spremni zauvijek napustiti zemlju, zajedno sa članovima svojih obitelji, a čime će nedvojbeno nastati velika šteta po etničku i materijalnu stabilnost zemlje.

Također, ponovno se postavlja pitanje: Po kojem se Zakonu i/ili Pravilniku utvrđuje porezna rezidentnost migranata koji već tridesetak i više godina rade izvan Hrvatske. Odrađuje li se rezidentnost na temelju vlasništva nad nekretninama ili temeljem famoznog životnog interesa.

Shodno tome, ponovno ukazujemo na činjenicu da isto ne vrijedi i za pomorce. Oni su oslobođeni poreznog „harača“ temeljem pravila izbivanja iz zemlje dužeg od 183 dana, iako im obitelj živi u Republici Hrvatskoj. Istodobno, to ne vrijedi za „gastarbajtere“. Iako radnik migrant odradi više od 183 dana (npr. Austriji, Švicarskoj, Italiji) porezna rezidentnost određuje mu se na temelju činjenice da ga za Hrvatsku veže obitelj ili nekretnina. Opet postavljamo pitanje: „Zar Dalmacija nije Hrvatska? U kojem su to dijelu pomorci drugačiji u odnosu na „gastarbajtere“?!

HSRM je zaprimio i anonimnu dojavu u kojoj se ističe primjer kako je suprug djelatnice Porezne uprave dobio rezidentnost države u kojoj radi iako mu je životni interes u RH. Tu je i još jedan sporan slučaju koji ukazuje na nepravilnosti i nejednaki položaj.

Izračunom privremenog poreznog rješenja dvojici migranata s posve istim uvjetima i olakšicama, obračunate su dvije posve različite porezne obveze. Jedan nije bio dužan platiti nikakvu razliku ili porezni dug, dok je drugome obračunat dug od preko 20.000 kuna.

Ljudi su umorni od ovakvih nepravilnosti i nepravda. Stoga pozivamo Poreznu upravu da javno objavi po kojem principu određuju poreznu rezidentnost naših građana, poglavito za one koji su dostavili ovjerenu potvrdu druge države da u njoj imaju poreznu rezidentnost.

Na nedavnom sastanku u Poreznoj upravi Varaždin iznijet je podatak da od 2016. godine poreznici imaju podatke o velikom broju hrvatskih građana koji rade u inozemstvu. Naprotiv, samo iz Varaždinske županije iseljeno je 1500 osoba prošle godine. No, to je tek „kap u moru“ i samo mali broj ljudi u odnosu na one koji će uskoro otići zajedno s cijelim obiteljima.

Pozivamo tijela Republike Hrvatske da napuste ovakvu negativnu praksu i financijske pritiske te da, po uzoru na države u koje se volimo ugledati, rade za račun i na korist svojih građana. Takvom politikom, u prvom koraku, zadržali bi svoje državljane, a u sljedećem, kroz veći priljev sredstava, povećali prihode u državnoj blagajni.

U fokusu

Nagrada Europski grad stabala dodijeljena Gradu Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na godišnjoj konferenciji Europskog vijeća za arborikulturu (European arboricultural Council) održanoj u Kneževoj palači u Zadru, Grad Varaždin je primio prestižnu nagradu „Europski grad stabala“ (European City of Trees Award).

Nagradu je gradonačelniku Grada Varaždina dr. sc. Nevenu Bosilju uručio Els van Doesburg, gradonačelnik Antwerpena, prošlogodišnjeg dobitnika. Svečanosti su prisustvovali i predsjednica Europskog vijeća za arborikulturu, Stefania Gasperini te predsjednik žirija Jan Goevert.

U svojem obraćanju, gradonačelnik je istaknuo značaj ove nagrade za Varaždin i za varaždinsko komunalno poduzeće Parkovi, zahvalivši organizatorima i stručnom  žiriju na prepoznavanju predanosti Varaždina očuvanju i njegovanju zelenih površina.

– Ova nam nagrada znači puno i želim iskoristiti priliku da se zahvalim svima koji su doprinijeli našoj velikoj pobjedi, a posebno varaždinskom komunalnom poduzeću Parkovi čiji djelatnici brinu o gradskim stablima. Njihova predanost i stručnost su ono što nas je dovelo do ove nagrade. Također izražavam svoju zahvalnost našim sugrađanima koji su podrška zelenim inicijativama i zelenoj agendi koju provodimo u Varaždinu, kao i našim partnerima u ovoj misiji. Nagrada nije samo priznanje našeg proteklog rada, već i motivacija za budućnost, ali i odgovornost koju spremno prihvaćamo. Obvezujemo se da ćemo nastaviti raditi na unaprjeđenju gradskog zelenila i učiniti Varaždin još ugodnijim i još zdravijim mjestom za život – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj.

Prestižna nagrada i njezin značaj

Nagrada „Europski grad stabala“ dodjeljuje se od 2007. godine od strane Europskog vijeća za arborikulturu, gradovima koji se ističu izvanrednom kvalitetom upravljanja urbanim stablima u skladu s arborističkim standardima. Varaždin se tako pridružio renomiranim gradovima poput Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.

Žiri je posebno pohvalio proaktivno upravljanje varaždinskim gradskim stablima, korištenje stručnih radnika i najnovijih arborističkih standarda, uključivanje lokalne zajednice te inovativnu suradnju koja nadmašuje standarde. Varaždin je primjer grada koji razumije važnost stabala, ne samo za ekološku ravnotežu, već i za kulturni značaj i kvalitetu života svojih stanovnika. Strateški pristup gradskim stablima varaždinskog komunalnog poduzeća Parkovi jedinstven je u Hrvatskoj i pozicionira Varaždin kao lidera u ovom području.

Nastavite čitati

U fokusu

Što se događa? Sve manje Hrvata pije pivo

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sve manje Hrvata pije pivo, pokazalo je aktualno istraživanje provedeno u travnju ove godine.

Prema istraživanju koje su proveli agencija Hendal i magazin Ja trgovac, lani je u Hrvatskoj pivo pilo 71 posto građana starijih od 16 godina. Prije dvije godine pivopija je bilo 79 posto, što je osjetno više nego danas.

Tržišni lider, Zagrebačka pivovara, uprihodio je lani 199 milijuna eura, što je više za 18 posto nego predlani. Neto dobit bila je 35 milijuna eura, a to je skok od 31,5 posto.

Pivovara Heineken Hrvatska ostvarila je 141 milijun eura prihoda uz rast od 13,5 posto. Neto dobit iznosila je 8,3 milijuna eura.

Koprivnički Carlsberg, treći na tržištu, imao je 70,24 milijuna eura prihoda, što je 13,5 posto više nego predlani. Neto dobit iznosila je 2,56 milijuna eura i bila je veća za 35 posto.

Lager ili pilsner je najpopularnija vrsta piva koju preferira 73 posto konzumenata ili 5 posto više nego tijekom 2021. godine. Na drugom mjestu je pivo s voćnim okusom (radler) koje preferira 12 posto potrošača, otkrilo je istraživanje.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje