Povežite se s nama

Kultura

Do kraja godine Ivan Kukuljević Sakcinski dobit će i spomen-ploču u Varaždinskim Toplicama

Objavljeno:

- dana

“KUKULJEVIĆEVI DANI”

Znanstvenim skupom u povodu 200. godišnjice rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskog u subotu je završena tradicionalna kulturna manifestacija “Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama”.

Osim znanstvenog skupa u dva dana trajanja događanja predstavljen je i roman o bitci pod Sigetom pod nazivom “Bitka” autora Alena Sambolca uz niz drugih događanja.

Osam izlagača o Kukuljeviću u različitim kontekstima

Sam znanstveni skup imao je osam izlagača. Joža Skok govorio je o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom u povijestima hrvatske književnosti, a Ivan Zvonar o etnografiji i usmenoj književnosti u Arkivu za povjestnicu jugoslavensku. Damir Hrelja imao je izlaganje o arhivskom gradivu Ivana Kukuljevića u Državnom arhivu u Varaždinu, a Jelena Borošak-Marijanović o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom i Društvu za povjestnicu jugoslavensku (1850.-1875.). Ernest Fišer govorio je o zavičajnim odredištima Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Eduard Vargović o Sakcinskom u časopisu

Spomenka Vlahović  otkrila je inventar obitelji Kukuljević Sakcinski – popisu pokretnina na imanju Tonimir 1936. godine dok je Ljerka Šimunić imala izlaganje o Kukuljevićevoj ostavštini u Gradskom muzeju Varaždin.

– Namjera ovog skupa je da se osvijetli lik i uloga Kukuljevića Sakcinskog kako u povijesti Hrvatske tako i u njegovom političkom djelovanju – istaknuo je Stjepan Juranić, predsjednik topličkog Ogranka Matice hrvatske.

– Na ovaj način čuva se tradicija i sjećanja na važnu ulogu Kukuljevića – istaknula je Štefanić

Gradonačelnica Varaždinskih Toplica Goranka Štefanić naglasila je da se na ovaj način čuva tradicija i sjećanja na važnu ulogu Kukuljevića koji nisu dali puno toga samo za Varaždinske Toplice već i za cjelokupnu hrvatsku povijest.

Iako je sama manifestacija okončana u subotu, time nisu završena događanja vezana uz obilježavanje 200. godine rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Do kraja godine bit će postavljena spomen-ploče na objekt Tonimir koji je nekada bio obiteljska kuća Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Izdat će se i reprint zbirke njegovih pjesama.

Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA

Kultura

Ne propustite izložbu “Veliki Tabor u 20. stoljeću” u Dvoru Trakošćan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Galeriji Dvora Trakošćan u četvrtak, 15. travnja, otvorena je izložba „Veliki Tabor u 20. stoljeću“ autorice Renate Dečman.

Riječ je gostujućoj izložbi Dvora Veliki Tabor koja će se u Dvoru Trakošćan moći razgledati do 15. lipnja ove godine.

Okupljenim uzvanicima par su prigodnih riječi uputili ravnatelj Dvora Trakošćan, Adam Pintarić, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol, te voditeljica Dvora Veliki Tabor, Nadica Jagarčec.

Potom se posjetiteljima obratila autorica izložbe, kustosica Renata Dečman koja je predstavila izložbu i objasnila što joj je bila motivacija da 2018. godine, kada je izložba bila priređena u Velikom Taboru, kao temu odabere upravo razdoblje 20. stoljeća. Dečman je prisutne upoznala s poviješću Velikog Tabora, njegovom raznolikom namjenom i vlasnicima te brojnim događanjima koja su se u dvorcu odvijala tijekom 20. stoljeća.

Gostima je predstavila muzejske eksponate koji se mogu razgledati, a posebno je istaknula neke od najzanimljivijih: maketu Velikog Tabora iz 1915. izrađenu u dvorcu u vrijeme kada je služio kao zatvor, te razglednice s prikazom časnih sestara ispred Velikog Tabora i djecom na galerijama dvora kojima je dokumentirao razdoblje Drugoga svjetskog rata kada je u Taboru bila smještena ratna siročad. Svakako su vrlo posebne i fotografije s partizanima u podnožju Velikog Tabora, te fotografije Josipa Broza Tita i Jovanke koji su posjetili dvorac 1968. godine.

Posjetitelji izložbe imali su priliku razgledati sveukupno 88 eksponata – brojne fotografije i razglednice, slike Otona Ivekovića, knjige, časopise, predmete iz Etnografske zbirke Dvora Veliki Tabor koje je prikupio Josip Štimac, kao i druge predmete koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju. Prikazan je i insert filma Seljačka buna 1573. poznatog redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, snimljen u Velikom Taboru 1975. godine.

Nastavite čitati

Kultura

Na novoj stranici čakovečkog Ogranka Matice hrvatske čitajte o znanosti, običajima, knjigama, kajkavštini…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sredinom prosinca prošle godine čakovečki Ogranak Matice hrvatske dobio je novu internetsku stranicu. Na adresi maticack.com.hr tako možete čitati o svim aktualnim informacijama, planovima i novostima povezanima s aktivnošću Ogranka.

Što se tiče recentnih vijesti, krajem 2020. međimurska spisateljica Petrana Sabolek u suradnji s Ogrankom odlučila je pokloniti 600 primjeraka svoje slikovnice “Od slova do slova” međimurskim vrtićima i osnovnim školama za Božić. Potkraj godine izašao je i Hrvatski kajkavski kolendar za 2021. godinu, o čemu smo već pisali, a objavljena je i knjiga “Florijan Andrašec – hrvatski kajkavski pjesnik, melograf i kantor” mr. sc. Ivana Zvonara. Knjiga je nastala u suradnji Ogranka, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Zavod za znanstveni rad u Varaždinu) i Općine Dekanovec. Urednik izdanja je dr. sc. Vladimir Huzjan.

Krajem siječnja Ogranak je objavio i zbirku aforizama – odnosno, “kajforizama” – Đure Bela. Zbirka sadrži nekoliko stotina aforizama, a nosi naziv “Spameten zapišuvle”. Ilustrirana je šaljivim karikaturama Damira Novaka. Zanima li vas snimka promocije izdanja ili recenzija akademika Dragutina Feletara, i to možete pronaći na stranicama Matice.

Filozofija, povijest, informatika…

Još jedno zanimljivo izdanje koje je dostupno na mrežnim stranicama za skidanje u PDF formatu je i 54. broj časopisa “Hrvatski sjever”.

– Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Možete ga besplatno spremiti na računalo ili čitati online – kaže glavni urednik “Hrvatskoga sjevera” dr. sc. Krunoslav Mikulan, inače potpredsjednik Ogranka.

Autori priloga su Damir Barbarić (“O živom zrenju prirode”), Ivan Vuk („Komisija ne smije iz sela otići, a da posao nije završen“. O nekim aspektima otkupa poljoprivrednih proizvoda u kotaru Čakovec 1945. – 1948. godine), Đuro Blažeka (“Pseudoanalogonimija između preloške skupine međimurskog dijalekta i prekomurskog književnog jezika”), Robert Šperanda i Krunoslav Mikulan (“Kršćanski i paganski simboli u djelima C. S. Lewisa, J. K. Rowling i M. Benini”), Anita Topljak i Predrag Oreški (“Opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja predmeta Informatika kao obveznog predmeta u sklopu projekta ‘Škola za život'”), Veronika Brlek i Predrag Oreški (“Edukativni roboti i njihova primjena u obrazovanju”), Jasminka Prstec (“Vježbenički ERP u nastavi”), Vladimir Legac (“Prikaz knjige Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić: ‘Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak'”) i Krunoslav Mikulan (“Josip Grgevčić – umjetnik, profesor, čovjek (in memoriam)”.

Na stranicama je objavljena i poveznica na razgovor s književnicom Verom Zemunić, koji je vodila tajnica Ogranka Anita Novak.

Nastavite čitati