Povežite se s nama

U fokusu

Dr. Zember: Cilj je biti vodeća bolnica u liječenju mucanja i nuklearnoj dijagnostici na sjeverozapadu

Objavljeno:

- dana

RAVNATELJICA OPĆE BOLNICE VARAŽDIN

– Program mog djelovanja stavit će u središte interesa kvalitetu pružene usluge bolesnicima, a zdravstvenim djelatnicima omogućiti usvajanje novih znanja, vještina i tehnologija – poručuje dr. Sanja Zember, specijalistica infektologije koja je u srpnju imenovana ravnateljicom Opće bolnice Varaždin, koja je, kao i mnoge hrvatske bolnice, suočena s manjkom prihoda, ali i liječnika.

Nakon što je program sanacije obustavljen jer nije donio željene rezultate, varaždinska bolnica opet se vratila Varaždinskoj županiji. Kako najbolje poslovati u trenutnoj situaciji, mogu li pacijenti očekivati nove usluge i zahvate, što će biti s izgradnjom Hitnoga bolničkog prijema i Kirurgije i u kojem smjeru će se dalje razvijati Opća bolnica Varaždin bila su samo neka od pitanja o kojima smo razgovarali s novom ravnateljicom.

”Sagorijevanje” 

Preuzeli ste ustanovu koja je suočena s manjkom prihoda, no financijsko poslovanje Bolnice ponajprije ovisi o Ministarstvu zdravlja i HZZO-u.

Financijsko poslovanje Bolnice uvjetovano je visinom doznačenog limita definiranog u Ministarstvu zdravlja i HZZO-u, što znači da svaka izvršena i fakturirana usluga iznad limita nije naplaćena. Nastojat ću da se limit za našu ustanovu objektivno definira temeljem izvršenja postojećih zdravstvenih usluga u proteklom razdoblju te ponuđenih novih zdravstvenih usluga i sadržaja, a uvažavajući broj liječnika specijalista, dugovanje i liste čekanja.

Uštede se mogu ostvariti racionalnom potrošnjom energenata, lijekova, uredskog materijala…

Je li moguće ostvariti dodatne prihode, odnosno uštede

Prostora za uštede neće biti u segmentu smanjenja izdataka za plaće djelatnika, jer je sam postupak sanacije temeljen na racionalizaciji poslovanja. Tom odlukom obuhvaćeno je smanjenje broja rukovodećega kadra, smanjenje broja zaposlenih prirodnim odljevom, dakle odlaskom u mirovinu, kao i smanjenje broja dežurnih te zaposlenika u pripravnosti. S druge strane, evidentan je trend povećanja broja stacionarno liječenih bolesnika u proteklom šestogodišnjem periodu, broja pregledanih i zbrinutih bolesnika u subspecijalističkim i specijalističkim ambulantama, dnevnim bolnicama i dijagnostičkim jedinicama. Postavlja se logično pitanje je li moguće ostvariti veći broj pruženih usluga s manjim brojem djelatnika a da se ne krše prava zaposlenika, ne smanje prava pacijenata niti umanji kvaliteta pružene usluge? Jasno da ne. Uštede mogu ostvariti racionalizacijom potrošnje energenata i vode uspostavljanjem sustava kontrole potrošnje, racionalizacijom upotrebe lijekova, medicinskoga potrošnoga i uredskog materijala te izdataka za živežne namirnice, kao i racionalnim korištenjem bolničkih prostora, imajući u vidu funkcionalne cjeline u pružanju zdravstvenih usluga.

Hoće li biti novosti u organizaciji rada zaposlenika? 

Jedan od mojih prioritetnih zadataka je da funkcionalnom i kadrovskom reorganizacijom rada svedem na minimum profesionalno sagorijevanje zdravstvenih djelatnika, koji su, smatram, prednost i potencijal Opće bolnice Varaždin. Njima treba osigurati kontinuiranu edukaciju. Jedino sustavnom edukacijom svih profila zdravstvenih djelatnika, pomnim planiranjem specijalizacija te razrađenim sistemom izbora kandidata za poslijediplomski doktorski studij formirat će se zdravstveni kadar koji će timskim radom optimalno iskoristiti znanje i iskustvo, a s ciljem vrhunskog liječenja i zdravstvene njege bolesnika.

Na koji način ćete to realizirati?

Kroz suradnju sa Sveučilištem Sjever, kao i kroz projekte EU za edukaciju zdravstvenoga, ali i nezdravstvenog osoblja. Posebno želim istaknuti i važnost uvođenja sestrinsko-istraživačkog rada u sestrinsku praksu, priznavanja formalnog obrazovanja na diplomskoj i postdiplomskoj razini, kao i donošenja smjernica i definiranja standarda pri pružanju zdravstvenih usluga. Sve ovo neću moći bez svog tima, koji u medicinskom segmentu čine: Goran Benko, dr. med., Spomenka Kiđemet-Piskač dr. med., Damir Poljak, dipl. med.techn., a u nemedicinskom dijelu Snježana Cerjan, mag. iur. i Karmen Verteš, dipl. oec.

Nove usluge 

Hoće li biti novih usluga, pretraga ili zahvata?

Opća bolnica Varaždin razvija suvremenu neurokirurgiju, a detaljnija dijagnostika bolesti živčanog sustava danas je nezamisliva bez nuklearne magnetske rezonancije (NMR). Uređaj NMR bio bi namijenjen potrebama bolesnika triju bolnica županija sjeverozapadne Hrvatske. Nemaju ga, naime, ni Županijska bolnica Čakovec, ni Opća bolnica “Tomislav Bardek“ u Koprivnici. Nabavkom NMR uređaja dokinula bi se trenutačna situacija u kojoj je ta iznimno važna radiološka tehnika slabije dostupna građanima Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije u odnosu na druge županije, točnije dostupna je samo u privatnim poliklinikama. No, to bi bio i primjer funkcionalnog spajanja triju bolnica.

Među prioritetima nam je nabavka nuklearne magnetske rezonancije (NMR)

Uz nabavku NMR uređaja, što je još u planu? 

Jedan od prioritetnih ciljeva je daljnji razvoj kirurgije i onkokirurgije. Želja nam je biti vodeća ustanova sjeverozapadnog dijela Hrvatske u segmentu invazivne radiologije, perifernih vaskularnih zahvata, logopedskih programa liječenja mucanja te nuklearne dijagnostike.

Nisu li to preambiciozni planovi s obzirom na trenutnu situaciju u Bolnici?

Ne. Mišljenja sam da je navedeno moguće postići stalnim unapređenjem partnerskih odnosa s Ministarstvom zdravlja, HZZO-om i Varaždinskom županijom kao osnivačem, polazeći od premise da je zdravlje populacije od interesa za RH.

Kirurgija i Hitni prijem 

Više od deset godina se govori o izgradnji Hitnog prijema i dogradnji Kirurgije. Vaš zamjenik dr. Benko kaže da treba prvo riješiti Hitni prijem. 

Slažem se. Bolnička Hitna služba trenutno je organizirana na sedam trijažnih radilišta, gdje su oformljene prijemne, hitne, ambulante. S lipnjem 2016. godine, u konzultaciji s HZZO-om, morali smo privremeno zatvoriti Hitnu infektološku ambulantu zbog nedostatka liječnika. To je, međutim, samo privremeno, do ekipiranja infektologa. Izgradnja Hitnoga bolničkog prijema (OHBP) je prioritetni cilj razvoja Opće bolnice Varaždin, a s obzirom na mogućnost etapne gradnje, u skladu s financijskim mogućnostima, biti će planirana i izgradnja Kirurgije.

Koliko će Hitni prijem olakšati ili otežati rad liječnika i medicinskih sestara?

Sama izgradnja OHBP-a neće riješiti problem preopterećenosti bolničke službe. Sad se praktično događa da bolesnik samoinicijativno “s ulice” može doći u Bolnicu i zatražiti pregled zbog, primjerice, banalnih tegoba poput grlobolje ili proljeva. Smatram da je nužna reforma primarne zdravstvene zaštite i uvođenje dežurstava liječnicima u domovima zdravlja, čime Hitni bolnički prijem ne bi bio preopterećen, smanjile bi se gužve i dugotrajna čekanja, a najhitniji bolesnici bili bi prioritetno zbrinuti.

Liječnicima stimulacija!

Opća bolnica Varaždin suočena je s odlascima liječnika. Kako to spriječiti?

Kolege liječnici moraju biti motivirani za ostanak u našoj bolnici ako im se pruži mogućnost stručnog usavršavanja, kao i pravednijeg napredovanja u struci. Zadatak nam je iznaći sredstva financiranja poslijediplomskih doktorskih studija, kao i uvesti kriterije za pravedan odabir kandidata. Ostanku liječnika u Varaždinu će doprinijeti i bolja organizacija rada te povećanje broja izvršitelja u sustavu, kao i omogućavanje dopunskog rada liječnicima kod poslodavaca iz iste djelatnosti. Slažem se i s predloženim mjerama Hrvatske liječničke komore, poput poštivanja europskih kriterija vremensko-kadrovskih normativa u pružanju zdravstvenih usluga, kao i s jednostavnijom i učinkovitijom procedurom priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, u prvom redu stimulacija, a ne represija.

Izvor:
Foto: ivan agnezović

U fokusu

Sanja Šprem: Premijer se hvali brojkama, a nakon šest sastanaka ponudili su nam nulu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predstavnici Matice hrvatskih sindikata nezadovoljni su tijekom pregovora s Vladom o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za zaposlenike u javnim službama, piše Jutarnji.

 Sindikati traže uvođenje 13. plaće i poboljšanje materijalnih prava, među kojima rast božićnice s 1500 na 2000 kuna, kao i rast iznosa za sistematske preglede do 1500 kuna. Po riječima predsjednice Sindikata hrvatskih učitelja Sanje Šprem, ponuda Vlade nakon šest sastanaka jednaka je nuli.

– Ako se to uopće može zvati ponudom, ona je za sindikalnu stranu neprihvatljiva. Poruka vladinih pregovarača jest da nema rasta osnovice u 2022. godini, što zapravo znači da nema rasta osnovice pune dvije godine jer je zadnji rast bio u siječnju 2021. – izjavila je Šprem.

 Dodaje kako Vladi uopće nisu u fokusu ni pojedina materijalna prava iz TKU-a. Zasad su vladini pregovarači spremni razgovarati samo o iznosu sistematskih pregleda i prijevoza, što sindikatima nije dovoljno.

– Ako se očekuje rast inflacije od 3,5 do četiri posto, ako se očekuje rast plaća u privredi, a premijer se hvali da smo ekonomski jedna od najbrže rastućih država u EU, onda ne razumijem zašto bi bilo koji zaposlenik u javnom sektoru očekivao da do rasta osnovice neće doći. Primarno težište stavili smo na rast osnovice, no u TKU-u je niz materijalnih prava. Vlada mora shvatiti da ako tvrde da država dobro stoji, tad nijednom zaposleniku nije prihvatljiva velika nula. Tražimo odgovornost Vlade kojoj bi trebao biti cilj motivirati zaposlenike da ostanu u Hrvatskoj – poručila je Šprem, uz zaključak kako ovakva ponuda Vlade “utječe na želudac”, a ujedno je i poruka da najveći poslodavac ne cijeni svoje zaposlenike.

Izvor: Jutarnji

Nastavite čitati

U fokusu

Ponovno porasle cijene goriva: od ponoći plaćamo najskuplji benzin dosad

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Od ponoći je ponovno poskupjelo gorivo, i to najviše benzin, čija je cijena sada viša nego što je ikad bila u Hrvatskoj, pišu cijenegoriva.info.

Naime, benzin je poskupio za čak 24 lipe pa je tako najniža cijena Eurosupera 95 na nekim benzinskim postajama 11,37 kuna, a na nekima doseže čak 11,57 kuna.

Cijena dizela porasla je za 21 lipu, a cijena autoplina viša je za tri lipe.

Podsjetimo, prije toga je najviša cijena benzina bila 11,35 kuna, i to u listopadu prije Vladinog zamrzavanja cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje