Povežite se s nama

U fokusu

Država bi sufinancirala vrtiće, ali Varaždinu i Čakovcu najmanje: “Uredba je neustavna, djeca nisu jedini kriterij i to je diskriminacija”

Objavljeno:

- dana

Država će se prvi put uključiti u financiranje dječjih vrtića koje je dosad isključivo bilo na leđima općina i gradova. Međutim, prema uredbi koju je Ministarstvo znanosti i obrazovanja pustilo u javnu raspravu neće biti jednako za sve.

Cilj uvođenja novog modela financiranja je osigurati dugoročnu održivost vrtića, posebno u slabije razvijenim sredinama. Dodatna sredstva će svim osnivačima olakšati situaciju za povećanje kapaciteta broja mjesta u vrtićima i unapređenja kadrovskog potencijala, stoji među ostalim u obrazloženju ove uredbe.

Glavni je kriterij indeks razvijenosti, što bi značilo da će gradovima poput Varaždina i Čakovca pripasti najmanje, a na neki način bit će zakinuti i drugi gradovi i razvijenije općine.

Manjkavost indeksa razvijenosti

Tako se novom uredbom predviđa da će slabije razvijeniji gradovi i općine dobivati 50 posto prosječne cijene smještaja u vrtićima na razini Hrvatske, a razvijenije sredine, poput Varaždina i Čakovca tek 6,25 posto prosječne cijene.

Pojedini načelnici i gradonačelnici upozorili su nas da je kriterij nepravedan. Primjerice, indeks razvijenosti, smatraju neki, nije najrelevantniji pokazatelj posebice kad su u pitanju djeca. Osim toga, indeks razvijenosti ne pokazuje stvarno stanje koliko je neka sredina razvijena.

Prvih 19 milijuna eura gradovi i općine trebali bi dobiti početkom rujna, a tim novcem moći će dizati plaće zaposlenima, širiti kapacitete vrtića, zapošljavati nove ljude, ali i smanjivati cijenu vrtića. Za 2024. godinu planira se izdvojiti 57 milijuna eura, a za 2025. 62,1 milijun eura.

No, taj novac ići će sredinama koje su najmanje razvijene.

Uredbu o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića su u javnom savjetovanju komentirali sindikati, udruge ali i građani upozorivši na probleme s kojima će se ista susresti u svojoj primjeni, a pogotovo oko indeksa razvijenosti kao kriterija pri određivanju iznosa koji će gradovi i općine dobivati od države.

– Pokazatelji potrebni za izračun indeksa razvijenosti su kompleksni i manjkavi u pojedinim dijelovima da bi se dobila stvarna slika, budući da indeks razvijenosti nekim svojim parametrima prikriva stvarno stanje i dio je same statistike za koju se s razlogom kaže da je točan skup netočnih podataka – kažu u Gradu Varaždinu.

Djeca kao jedini kriterij

Gradonačelnik Neven Bosilj stoga najavljuje i podizanje Ustavne tužbe.

– U Gradu Varaždinu smatramo da se pravo na sufinanciranje odnosi na dijete i ono bi trebalo biti jedini kriterij. Dijete je kategorija koje u osnovnoj ili srednjoj školi ne spada pod termin ‘’ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe’’ nego su sva djeca jednaka i imaju ista prava – kaže Bosilj.

Kriterij sufinanciranja dječjih vrtića trebao bi biti drugačiji i trebao bi biti jednak za svako dijete u Hrvatskoj, odnosno kriterij dodjele sredstava ne bi trebao biti razvijenost regije u kojoj dijete pohađa vrtić jer je to diskriminirajuće prema mjestu rođenja i stanovanja djeteta. Gradovi s istim stupnjem indeksa razvijenosti nemaju jednak broj djece niti izdvajaju isti postotak proračuna za dječje vrtiće, objašnjava varaždinski gradonačelnik.

Ustavna tužba zbog diskriminacije

– Odluku koliko će izdvajati za vrtiće, donosi svaka jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave – samostalno i proizvoljno. Stoga je ponajprije nužno uspostaviti jedinstvenu metodologiju izračuna ekonomske cijene vrtića na nacionalnoj razini. Istovremeno, nužno je osigurati da se u ukupan trošak (ekonomsku cijenu vrtića) uračunaju i zakonom propisane plaće zaposlenih u svim vrtićima budući da iste čine skoro 80% ukupnog troška svakog vrtića. Primjerice, Grad Varaždin izdvaja ukupno oko 5 milijuna eura – kaže Bosilj.

U Gradu Varaždinu navode još jednu manjkavost ove uredbe, a to je kriterij da se sufinanciraju isključivo vrtići čiji su osnivači gradovi i općine. Uredbom nisu obuhvaćena djeca u predškolskom programu niti privatni vrtići.

Međutim, i na sjeveru Hrvatske imamo primjere da u pojedinim gradovima i općinama imamo samo privatne vrtiće, koje su u pravilu JLS-ovi do sad sufinacirali kao i javne, a isključivo iz razloga da se ne rade razlike među djecom i roditeljima.

Drugi je problem što indeks razvijenosti nije pokazatelj stvarnog financijskog kapaciteta općina, a imamo i primjere gdje su općine s malim proračunom među razvijenijima zbog nekih drugih statističkih brojki.

– Kako bi se spriječila diskriminacija djece s obzirom na pohađanje vrtića različitog osnivača, kriterij sufinanciranja dječjih vrtića trebao bi se jednako primijeniti na svu djecu upisanu u dječje vrtiće u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome je li osnivač vrtića koji dijete pohađa jedinica lokalne samouprave, RH, vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba, temeljem čl. 7. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Ako je država u svoja izvješća o uključenosti djece rane i predškolske dobi uvrstila i onu djecu koja pohađaju vrtiće drugih osnivača, a jest, tada nesporno i tu djecu i ustanove koje ona pohađaju, treba uvrstiti u sufinanciranje iz državnog proračuna – kaže Boislj.

– Slijedom toga, smatramo da se Uredba u sadašnjem obliku ne bi trebala donijeti već je potrebna njezina dorada i izmjena u pojedinim stavkama. Ako će takva Uredba biti izglasana, Grad Varaždin će razmotriti opciju podizanja Ustavne tužbe jer takva uredba je prema svemu navedenom neustavna – zaključuje varaždinski gradonačelnik.

Ova nova Vladina uredba uslijedila je ubrzo nakon što je SDP predložio svoje mjere za sufinanciranje vrtića. Njihov prijedlog je da vrtići budu besplatni za sve, a izračunali su da bi to državu koštalo oko 300 milijuna eura godišnje.

Prema prijedlogu SDP-a, država bi godišnje utvrđivala prosječnu cijenu vrtića, što bi bilo oko 350 eura po djetetu i od toga preuzela pola iznosa.

Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske pak smatra da predloženi model ne odgovara trenutnim potrebama. Smatraju da bi najispravniji model dodjele sredstava trebao biti onaj u kojem će se formirati univerzalna ekonomska cijena vrtića te da država snosi trećinu, a osnivač i roditelj također po trećinu ekonomske cijene.

Javna rasprava o uredbi trajala je do 10. kolovoza.

Za pravedniji način financiranja

Iz Grada Čakovca odgovorili su nam da načelno podupiru plaćanje troškova dječjih vrtića, ali napominju kako se razvijenije sredine stavljaju u podređeni položaj.

-Trenutno je cjelokupni predškolski odgoj i obrazovanje, od organizacije do financiranja, na teret jedinica lokalne samouprave, što mnogima predstavlja značajan financijski teret. Predškolski odgoj je i neujednačen, tako da imamo gradove poput Čakovca, koji godinama ulažu u svoje vrtiće, imaju dovoljno kapaciteta za svu djecu, sufinanciraju dvije trećine ekonomske cijene te u sustav imaju uključene i ustanove kojima nisu osnivači. S druge strane, imamo JLS-ove koji godinama nisu izgradili nove kapacitete ili čak na svom području nemaju predškolske ustanove – kažu u Gradu Čakovcu.

Smatrajo da je ulaganje u obrazovanje, a predškolski odgoj je njegov vrlo važan dio, prioritet, direktno ulaganje u budućnost i jedna od najvažnijih demografskih mjera.

-Ono što u prijedlogu smatramo lošim je činjenica da se na ovaj način „bogatije“ jedinice lokalne samouprave, a one su mahom u ranijem razdoblju ulagale u vrtiće i jaslice, stavljaju u podređeni položaj. Svjesni smo da slabije razvijene općine tek trebaju dostići standard onih razvijenijih, no ovime se stavljamo u podređeniji položaj. Stoga predlažemo da središnja država u cijelosti ili djelomično preuzme plaće zaposlenih u predškolskim ustanovama, na način kao što je to u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. To bi bilo pravednije, štoviše ujednačile bi se plaće zaposlenih u vrtićima, a nama otvorila mogućnost da novac koji sad trošimo na plaće, uložimo u podizanje standarda u postojećim ustanovama. Gradnja predškolskih objekata u onim JLS-ima koji ih nemaju, financirala bi se na drugi način – napomenuli su u Gradu Čakovcu.

U fokusu

Hoće li o zaštićenom spomeniku parkovne arhitekture u Marčanu skrbiti županijska tvrtka, Srednja škola ili netko treći?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Od 27. do 27 svibnja u Hrvatskoj se tradicionalno organizira 12. po redu Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki na nacionalnoj razini, s ciljem podizanja razine znanja javnosti i nadležnih institucija o vrijednostima botaničkih vrtova i arboretuma.

Oni ne samo da su malobrojni, već su mahom i zapušteni, poput najstarijeg zaštićenog spomenika parkovne arhitekture u Hrvatskoj – Arboretuma Opeka.

Jedini na kontinentu

Stoga nikoga ne treba čuditi da jevnost i to poglavito stručna, s velikim zanimanjem iščekuje višestruko najavljivanu revitalizaciju viničkog bisera. Podsjećamo, Arboretum Opeka je jedini postojeći arboretum u kontinentalnoj Hrvatskoj i jedan od najznačajnijih arboretuma u državi. Smješten je u Marčanu i u njemu se nalazi više od 100.000 primjeraka drveća, grmova, različitih povijuša i cvijeća. Prostire se na šezdesetak hektara površine te obuhvaća park engleskog stila šumu koja zauzima većinu površine. Uz to, u njemu je smješten i dvorac plemićke obitelji Bombelles koji je pred završetkom obnove zahvaljujući projektu njegove prenamjene u Regionalni centar kompetentnosti u poljoprivredi. Nažalost, Arboretum Opeka nije samo zaštićeni spomenik parkovne arhitekture, već je i “spomenik” ljudskoj gluposti, nemaru, te nemuštim političarima i birokraciji koja je kadra upropastiti iznimno vrijedne projekte.

Podsjećamo, Hrvatski šumarski institut napravio je još 2004. projekt revitalizacije arboretuma, dakle još prije 20 godina, a potom, 2006. inventarizaciju stabla i grmlja. Popisano je svako stablo, s točnom GPS lokacijom i zdravstvenim stanjem te opisom iz kojeg vremena potiče! Još gore, političke besmislice i smicalice upropastile su ponudu Hrvatskih šuma da o svom trošku iz Arboretuma Opeka ukloni bolesna, trula, srušena i potkornjacima napadnuta stabla. Sramotan rezultat svih spomenutih i inih propuštenih prilika vidljiv je svakome tko nogom kroči u park koji je na nešto ličio barem u vrijeme kada je o njemu, pa i dvorcu intenzivno skrbila “vrtlarska škola”. Bilo bi idealno da slijednica te obrazovne ustanove sa svojim stručnim zaposlenicima bude uključena u poslove oko održavanja i uređenja parka. Interes postoji, no kako doznajemo od ravnatelja Srednje škole prof. Dragana Brkića, tu postoji jedno veliko ali…

– Zadnjih 15-ak godina naša obrazovna ustanova koja od 2018. godine ima naziv Srednja škola “ Arboretum Opeka” – Regionalni centar kompetentnosti u poljoprivredi (Škola), nema apsolutno nikakve veze s parkom. Mi ga ne uređujemo niti na njega ne polažemo bilo kakva prava. Sve što se u njemu događa je pod ingerencijom Javne ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije koja usko surađuje s Općinom Vinica. Dosad su oni vodili brigu o tome što se događa s parkom, ali nisu imali zaposlenike, potrebnu mehanizaciju ili alat nužan za održavanje kompleksa kojeg zauzima arboretum. Stoga su nas u više navrata znali zamoliti da obavimo košnju i druge nužne poslove. Iako to Školi pričinjava troškove, nismo odbijali pomoći jer nam je situacija potpuno jasna – objasnio je Brkić.
Treba znati da osim predjela obraslih šumskom vegetacijom, park obiluje livadama, ali Škola odavno nema potrebe za korištenjem otkosa.

– Pokošena trava se nekad balirala i koristila za ishranu životinja, ali s obzirom na to da naše staje ne zadovoljavaju uvjete za držanje muznih krava, morali smo reducirati stado. Stoga nas košnja livada ne zanima jer godinama ne gospodarimo parkom, osim u slučaju da se takva naručena usluga plati. Kada je park bio pod našom ingerencijom uređivali smo staze, jezero, klupe, više puta obnavljali most…No, od trenutka kada nam je rečeno da nemamo što raditi u parku, mi smo se fokusirali na druge projekte – ističe naš sugovornik od kojeg doznajemo da ustanova kojom rukovodi u revitalizaciju parka uključena od samih početaka natječaja.
Odnosno, zaposlenici Škole sudjelovali su 2022. godine na inicijalnim sastancima s ciljem da uopće doznaju o čemu je zapravo riječ i što će se sve raditi.

Puno ideja

– imali smo puno ideja, primjerice da se urede šetnice i šumski pojas, ali je ispalo da to zahtjeva silnu pripremljenu dokumentaciju poput građevinskih dozvola. Rokovi su bili iznimno kratki te se uglavnom pristupilo problematici uređenja staza. Da smo znali koliko će se odugovlačiti s natječajem, projekt bismo puno bolje pripremili. Natječajem je predviđeno ograđivanje obnovljenog parka, njegova zaštita video nadzorom, izgradnja vanjskog parkirališta s kapacitetom za 500 – 600 vozila i uređenje kontrolno – propusnog punkta za posjetitelje. Bude li sve kako je zamišljeno, na ulazu će biti suvenirnica, a kompleks će imati uređeni sanitarni čvor i manji kafić za osvježenje… – objasnio je Brkić.

Južna strana parka dobit će gospodarsku zgradu u kojoj će biti smještena sva potrebna mehanizacija za održavanje parka, a škola će na korištenje dobiti površinu za uređenje vrta sa začinskim i drugim biljem.

– Projekt je koncipiran na način da se park maksimalno iskoristi u turističke svrhe. Stoga su autori predvidjeli još neke objekte i punktove u njemu. No čega će sve na kraju biti, o tome sada ne želimo špekulirati. Kako će se pak, i u kojoj mjeri hortikulturno urediti park, nije nam poznato jer taj dio projekta nismo vidjeli. Kako sada stvari stoje, sasvim je izgledno da će se oformiti tvrtka pod okriljem varaždinske županije koja će brinuti o održavanju parka. Mi očekujemo da će se ipak raspisati natječaj u tom smislu jer je škola itekako zainteresirana preuzeti takav posao. No, prvo treba pričekati da na aktualnom natječaju prođe jedan od dva prijavljena projekta koji će odrediti sudbinu Arboretuma Opeka. Za onaj iz Varaždinske županije znamo da je koncipiran za njegovu revitalizaciju, dok projekt natjecatelja iz Karlovačke županije ima fokus na druge stvari. Uglavnom, oba projekta imaju isti broj bodova i tek će se vidjeti čiji će tu argumenti prevagnuti – ukazuje Brkić.

Centar kompetentnosti

U razgovoru za regionalni tjednik osvrnuo se i na Regionalni centar kompetentnosti “Arboretum Opeka”. Naime, nakon dobivanja akreditacije, Škola osim prostora za rad u postojećoj zgradi dobiva i prostore u dvorcu koji se intenzivno obnavlja.

– Dvorac će omogućiti neometano odvijanje programa Centra jer u njemu će biti uređen laboratorij, vinski podrum, apartmani i drugo. Nije riječ o novoj ustanovi već o proširenju kapaciteta. Školi pripada pristupni put s dvorcem i oko dva metra zemljišta oko njega. O tom prostoru brinut ćemo i održavati ga. Nemamo pravo ništa od zelenila trgati, rezati ga ili uklanjati. Raspolažemo stručnim kadrom kojeg ćemo po potrebi pojačati u suradnji s resornim ministarstvom i Varaždinskom županijom. Bit će sigurno otvorena nova radna mjesta i ako sve bude po planu 2. rujna ove godine sve mora startati. Svi građevinski radovi i namještanje moraju završiti dan ranije kako bi normalno počela školska godina. Eventualno će se produžiti radovi na štukaturama i drugim ukrasima, ali oni neće remetiti nesmetano funkcioniranje Centra – uvjeren je Brkić.

Srednja škola od poljoprivrednih zanimanja obrazuje agrotehničare, te poljoprivredne gospodarstvenike – cvjećare i vrtlare. Interes raste tek zadnje dvije godine i u tom razdoblju udvostručio se broj učenika koji u Marčanu polaze srednjoškolsku nastavu.
– Centar kompetentnosti bit će namijenjen obrazovanju srednjoškolaca i odraslih. Ključan je jer imamo veliki broj OPG-ova čije je vlasnike i zaposlenike nužno educirati. Imat će priliku uz mentore svladati korištenje namjenskih sustava poput “Arpa” i drugih putem kojih traže poticaje… Suradnja već postoji jer im osiguravamo savjetodavnu službu, a vlasnici OPG-a po potrebi mentoriraju naše učenike. No, potrebe za tim skoro da i nema jer je škola odlično opremljena s čak 7 novih traktora, bagerima, najmodernijim priključnim strojevima i drugim čudima tehnike koja danas stižu s GPS navigacijom – rekao je ravnatelj.

Galerija i zarada

Štoviše, napomenuo je da odličnu suradnju Škola ima i s ustanovama u kulturi, što je razumljivo jer vinički kraj ima bogatu povijest. Najznačajniji je tu Gradski muzej Varaždin koji ima bogatu zbirku fotografija, pisanih dokumenata, slika i predmeta vezanih uz dvorac i obitelj Bombelles. Također, GMV čuva i knjižnicu ove grofovske obitelji, a s njom i osebujni “vinski” postav namjeravamo preseliti u dvorac. Tražimo najbolji model da znatiželjnici sve skupa u galeriji mogu pogledati bez da ometaju nastavu i druge aktivnosti Centra. Uspijemo li to na neki način komercijalizirati, naša misija bit će u potpunosti ispunjena – zaključio je Dragan Brkić.

Scene parka iz vremena kada je blistao

Za potrebu ilustriranja članka, odlučili smo objaviti nekoliko arhivskih fotografija parka, koje ga prikazuju u vrijeme kada je on doslovno blistao. U toj nakani ljubazno nam je izašla u susret Spomenka Težak, muzejska savjetnica GMV-a.

– Vaše odabrane fotografije, osim jedne, potječu iz obiteljskog albuma fotografija koji je Muzeju darovala Ferdinadina d Ansemburg rođ. Bombelles 1946. godine, prije odlaska iz Hrvatske. Samo jednu, (GMV 86385) Muzeju je poklonio Stanko Vrtovec 2016.,a potječe i z ostavštine njegova djeda Viktora Schendla, vrtlara u Opeki.

Viktor Schendl rođen je 21. veljače 1866. u pruskom mjestu Wreschen (provincija Posen). Umro je 1943. godine. Naukovanje za vrtlarski posao obavio je u Parku (Wildpark)u Potsdamu od 1884. do 1886., gdje je i 1888. završio vrtlarsku školu (Königliche Gärtnerlehranstalt am Wildpark bei Potsdam – KGL).Tada je postao asistent u Vrtu palmi (Palmengarten) u Frankfurtu na Majni. 1889. radi u Erfurtu na FC Heinemann, Već 1889. je u Engleskoj gdje radi u vrtovima Addington Parka, zatim u Croydon Surrey s nadbiskupom Canterburyja; 1891/92 radi u Tempelhof rasadnicima; Od 1892. radi kao glavni vrtlar na imanju grofa Marka Bombellesa, mlađeg u Opeki, Vinici, Hrvatska. Od 1907. godine blagajnik je na grofovskom imanju i vodi ukupni nadzor nad parkom i vinogradima – ističe Spomenka Težak.

Grof Marko Bombelles s psom u studenome 1903. godine (GMV 76922/17)
Prikaz dječaka i gospodina na konjima, kolovoz 1905. godine (GMV 76922/44)
Parkom su 1905. letjele ptice, ali i šareni baloni (GMV 76922/47)
Fotografija s prikazom lopoča u jezeru nastala je listopada 1905. godine (GMV 76922/56)
Park u Opeki, Johann Winkler, Ptuj; Opeka, Vinica, oko 1896. godine (GMV 86305)
Dvorac Opeka kraj Vinice, Moriz Frison, Beč, 27.4.1912. godine (GMV 87038)

Nastavite čitati

U fokusu

HBOR odgovorio Varteksu: Ponudili smo alternativni prijedlog, ostajemo otvoreni za daljnji dijalog

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

HBOR je danas odgovorio na navode iz priopćenja Varteksa d.d.

>> Iz Varteksa poručili: Ako se HBOR ne predomisli, pričamo o neizbježnom kraju

Odgovor HBOR-a u nastavku prenosimo u cijelosti:

U priopćenju Varteksa d.d. od 25. svibnja 2024. godine navedeno je da su HBOR i poslovna banka odbili prezentiranu ponudu za podmirenje dugovanja. Također, novoimenovani direktor Varteksa d.d. izražava sumnju u opću svrhu i smisao postojanja HBOR-a te insinuira da HBOR ne vodi brigu o očuvanju radnih mjesta niti o novcu poreznih obveznika.

Zbog toga smatramo potrebnim reagirati i iznijeti činjenično stanje.

HBOR, u suradnji s poslovnim bankama, kontinuirano već godinama ulaže značajne resurse i napore nastojeći pomoći stabilizaciji poslovanja Varteksa. Počevši od predstečajne nagodbe 2013. godine, preko financijsko-operativnog restrukturiranja 2017. godine, pa sve do dodatnih pokušaja komercijalizacije neaktivne imovine i planova za poboljšanje održivosti poslovanja i likvidnosti Varteksa.

Uvažavajući tešku situaciju Varteksa, iskazali smo dodatnu spremnost za suradnju. Uz kašnjenja i neispunjavanja ugovornih obveza i bez obzira na zadržavanje prvog reda tereta nad nekretninama Varteksa, u dogovoru s poslovnom bankom odobravali smo ustupke i odricali se dijela naplate dugovanja iz prodaje neoperativne imovine u korist Varteksa. Iz svega navedenog jasno je da HBOR itekako vodi računa o očuvanju radnih mjesta i nastavku poslovanja Varteksa.

Što se tiče Varteksove prezentirane ponude za podmirenje duga, ista je bila neprihvatljiva jer bi značajno i neopravdano narušila poziciju HBOR-a i poslovne banke. Važno je napomenuti da je HBOR, u dogovoru s poslovnom bankom, a u cilju rješavanja trenutne situacije Varteksu istovremeno ponudio alternativni prijedlog, koji Varteks uopće ne spominje u priopćenju, a na koji još uvijek nije dobiven odgovor.

Smatramo da medijski pritisci ovakve vrste na HBOR i poslovnu banku nisu potrebni niti korisni. HBOR radi u skladu s pravilima, transparentno i odgovorno, s ciljem zaštite vlastitog kapitala i održavanja financijske stabilnosti.

Ostajemo otvoreni za daljnji dijalog s Varteksom i drugim relevantnim dionicima kako bismo pronašli obostrano prihvatljivo rješenje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje