Razbijeni prozori, zapušteno dvorište, grafiti na oronuloj građevini… Tako danas izgleda rodna kuća Vatroslava Jagića i već je godinama mjesto okupljanja beskućnika i klošara.

Na pročelju kuće nalazi se tabla na kojoj piše da je u njoj živio veliki znanstvenik i istaknuti Varaždinac. I to je zapravo jedini simbol bogate povijesti i baštine kojom je Vatroslav Jagić zadužio svoje sugrađane. Sve ostalo na kući i oko kuće vapi za obnovom.

Vatroslav Jagić bio je jedan od najznačajnijih Varaždinaca u povijesti grada, istaknuti znanstvenik, jezikoslovac i velikan slavistike.

Novi vlasnik

Kuća u kojoj se rodio bila je dugi niz godina u posjedu Grada Varaždina, sada je u vlasništvu države, a kako ekskluzivno doznajemo, uskoro bi mogla dobiti novoga vlasnika.

Moglo bi Vas zanimati:

HBOR projekte u Varaždinskoj županiji podržao s oko 373 milijuna eura  

Grad Novi Marof i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) bili su u četvrtak, 22. veljače, u prostoru Kulturnog...

– Rodna kuća Vatroslava Jagića koja se nalazi u Ulici Krešimira Filića, na broju 14. upisana je kao vlasništvo Republike Hrvatske, te je evidentirana u Internom registru nekretnina Ministarstva. Za predmetnu kuću postoji interes trećih osoba za kupnju te nekretnine, stoga su odrađene pripremne radnje za procjenu vrijednosti i energetsko certificiranje iste – potvrdili su nam iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Spomenimo i da je država u više navrata pokušala prodati kuću, ali bez uspjeha. Građevina nije pojedinačno kulturno dobro pod zaštitom Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, već je kuća klasificirana kao profana graditeljska baština.

Za sad nije poznato kome će država prodati nekretninu ni kakva planove potencijalni kupac ima. Međutim, kako nam kažu u Gradu Varaždinu, prije bilo kakvih eventualnih zahvata na kući novi će vlasnik trebati ishoditi pozitivno mišljenje Konzervatorskog odjela.

Zaštićeno dobro od lokalnog značenja

Također, prema Generalnom urbanističkom planu propisano je da je potrebno zatražiti i mišljenje Upravnog odjela Grada Varaždina.

– Gradsko vijeće Grada Varaždina će donijeti posebnu Odluku u kojoj će odrediti zaštićena dobra od lokalnog značenja kao i mjere njene zaštite u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Do donošenja navedene Odluke, prije početka bilo kakvih radova na kulturnim vrijednostima, potrebno je zatražiti mišljenje Upravnog odjela Grada Varaždina koji obavlja poslove iz djelokruga zaštite i očuvanja kulturnih dobara – objašnjavaju u Gradu Varaždinu.

Koliko država ima nekretnina na sjeveru Hrvatske?

Kuća Vatroslava Jagića među mnogim je nekretninama koje su u vlasništvu države. Stoga smo pitali koliko je takvih nekretnina u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Iz odgovora Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine proizlazi da to državno tijelo ne raspolaže informacijom o svim državnim nekretninama već raspolaže informacijom samo o nekretninama koje su na upravljanju u ovom Ministarstvu. To bi značilo da je zapravo nemoguće dobiti cjelokupne podatke o državnoj imovini na jednom mjestu.

– Na području Grada Varaždina te Grada Čakovca i druga državna tijela imaju jako velik broj državnih nekretnina na svom upravljanju (npr. MORH – stanove, vojarne i slično, MUP – poslovne zgrade, stanove, slično, Ministarstvo hrvatskih branitelja – stanove, te druga državna tijela). Znači, Ministarstvo upravlja samo dijelom državne imovine i to onim pojavnim oblicima definiranim Zakonom o upravljanju državnom imovinom – objasnili su nam u Ministarstvu.

Stanovi i poslovni prostori

Po trenutnim evidencijskim upisima u Interni registar nekretnina, Ministarstvo na svom upravljanju ima 24 stana i 64 poslovna prostora na području Grada Varaždina te jedan stan i sedam poslovnih prostora na području Grada Čakovca.

– Po trenutnim evidencijskim upisima u Interni registar nekretnina, Ministarstvo na svom upravljanju na području cijele Varaždinske županije ima 30 stanova i 83 poslovna prostora, a cijele Međimurske županije ima dva stana i devet poslovnih prostora – odgovaraju nam iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ministarstvo kontinuirano provodi natječaje za prodaju i zakup nekretnina te iste objavljuje na službenim web stranicama kao i u javnim glasilima, dodaju u Ministarstvu.

Upit smo poslali i tvrtki Državne nekretnine d.o.o. Oni također kažu da nemaju evidenciju o svim nekretninama u državnom vlasništvu.

– Ovo trgovačko društvo ne upravlja svim državnim nekretninama, već na temelju Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji sklopljenim s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine upravlja s onim dijelom nekretnina (stanova i poslovnih prostora) u vlasništvu Republike Hrvatske koje su mu prenesene na upravljanje, stoga ne raspolažemo podatkom o ukupnom broju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u Varaždinu i Čakovcu. Imovinom RH općenito, osim Državnih nekretnina d.o.o., upravljaju i druga državna tijela. Informacija koju smo Vam u mogućnosti pružiti za nekretnine na području gradova iz Vašeg upita odnosi se na portfelj ovog Društva: Državne nekretnine d.o.o. u Varaždinskoj županiji upravljaju sa 140 jedinica (112 stanova i 28 poslovnih prostora), od kojih je većina u Varaždinu. U Međimurskoj županiji, tvrtka upravlja samo sa dvije jedinice (stanovi) koje se nalaze u Čakovcu i Kotoribi – odgovorili su nam iz ove državne tvrtke.

Kuća je profana zgrada, što znači da nema zahvata bez suglasja konzervatora i Grada

Prema Generalnom urbanističkom planu grada Varaždina parcela na kojoj je kuća Vatroslava Jagića nalazi se u stambenoj namjeni. Također, čestica se nalazi u zoni oznake “2A – Održavanje i dogradnja zona obiteljske i onih druge pretežno obiteljske i višeobiteljske izgradnje”. Međutim, građevina na parceli označena je kao “PZ-D-15” – profana zgrada i graditeljski sklop predložen za zaštitu – zaštita planom (PZ) te je potez ulice južno od predmetne parcele označen kao “planirana točka i potez značajan za panoramsku vrijednost krajobraza”.

U tekstualnom dijelu GUP-a grada Varaždina, propisano je da za zahvate na potencijalnim kulturno-povijesnim vrijednostima (PZ) i na preventivno zaštićenim kulturnim dobrima kojima je istekao rok (P), a kojima bi se moglo prouzročiti promjene na kulturnom dobru i u njegovoj neposrednoj okolini, potrebno zatražiti mišljenje Konzervatorskog odjela.

Uz- to, objašnjavaju u Gradu Varaždinu, GUP-om je propisano i da za zgrade, građevine, prostore i lokalitete ovim Planom označene kategorijama “PZ” i “E” do trenutka utvrđivanja svojstva kulturnog dobra i proglašenja zaštićenog kulturnog dobra lokalnog značaja (odlukom predstavničkog tijela lokalne samouprave) ili objave izvoda iz Registra preventivno ili trajno zaštićenih kulturnih dobara u službenom glasilu RH, vrtijede mjere zaštite i očuvanja određene Planom. To bi konkretno značilo da se prije zahvata na nekretnini trebaju ishoditi određeni dokumenti – mišljenje konzervatora, kao i mišljenje Upravnog odjela Grada Varaždina koji obavlja poslove iz djelokruga zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

– Gradsko vijeće Grada Varaždina će donijeti posebnu Odluku u kojoj će odrediti zaštićena dobra od lokalnog značenja kao i mjere njene zaštite u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Do donošenja navedene Odluke, prije početka bilo kakvih radova na kulturnim vrijednostima iz tablice označenim kao PZ i E, potrebno je zatražiti mišljenje Upravnog odjela Grada Varaždina koji obavlja poslove iz djelokruga zaštite i očuvanja kulturnih dobara – stoji među ostalim u tekstualnom dijelu GUP-a.

Decentralizacija upravljanja državnom imovinom

Već godinama u Hrvatskoj je jedna od važnijih tema upravo decentralizacija. Predstavnici lokalne vlasti, načelnici i gradonačelnici, upozoravaju da bi se decentralizacijom upravljanja državnom imovinom riješili brojni problemi, ali i skratili rokovi za realizaciju projekata, posebno vezanih za investicije u gospodarstvu.

Ta se tema ponovno aktualizirala u vrijeme bivšeg ministra Paladina, koji je i u povodu proslave Dana grada Varaždina govorio o toj temi. Najavio je tada bolje i efikasnije upravljanje imovinom. U Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kažu da se priprema izmjena Zakona.

– Nastavno na dio upita koji se odnosi na izmjenu zakonske regulative možemo reći kako je u tijeku priprema novog Zakona o upravljanju državnom imovinom, a cilj je da on bude donesen u drugom kvartalu 2023. godine. Novim Zakonom razmatra se opcija da se uvede djelomična decentralizacija upravljanja državnom imovinom, odnosno da se dio nekretnina prepusti na upravljanje jedinicama lokalne samouprave. Osim toga, Ministarstvo je raspisalo javnu nabavu za izradu sustava digitalizacije procesa upravljanja državnom imovinom koji će biti dio Informacijskog sustava prostornog uređenja ISPU. U planu je i izrada platforme za sustav e-JavniNatječaji kojim će se omogućiti licitacija na nekretnine u državnom vlasništvu – najavili su u Ministarstvu.