Povežite se s nama

U fokusu

Hoće li se sindikati uskoro domoći vrijednih nekretnina u Varaždinskoj županiji?

Objavljeno:

- dana

Sindikati bi se ove godine, nakon dugogodišnje borbe koju vode s državom, trebali dobiti u vlasništvo veliku nekretninsku imovinu. Ima je dosta u centru Varaždina, ali i na Grebengradu...

Naime, Zakon o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina u proceduri je javnog savjetovanja

Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti najkasnije do 29. ožujka 2024. godine putem portala eSavjetovanja.

Cilj ovog prijedloga zakonskog rješenja je riješiti dugogodišnje pitanje vlasništva nad nekretninama kojima je u doba Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije pravo korištenja ili raspolaganja imala bivša društveno – politička organizacija „Savez sindikata Hrvatske“ i sindikati registrirani kao društvene organizacije.

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije nekretnine kojima su se koristili i raspolagali sindikati prešle su u vlasništvo Republike Hrvatske na temelju Zakona o udrugama iz 1997. godine. Intencija Zakona je bila da se sindikati u određenom roku dogovore oko podjele nekretnina koje su trebale biti u privremenom vlasništvu Republike Hrvatske te ukoliko ne uspiju postići dogovor, odluku o ključu podjele trebao je donijeti Hrvatski Sabor. 

Otkako je na dijelu „sindikalnih nekretnina“ upisano vlasništvo Republike Hrvatske, više puta su osnivane radne skupine sa svrhom razrješenja spornih pitanja. Tijekom 2022. godine Gospodarsko- socijalno vijeće donijelo je zaključak kojim podupire pronalazak rješenja, a Vlada Republike Hrvatske je osnovala radnu skupinu koja je donijela Nacrt prijedloga Zakona o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina.

Prijedlogom ovog zakonskog rješenja jedan dio nekretnina pripao bi točno određenim sindikatima koji te nekretnine koriste, dok bi većina nekretnina bila prebačena na zajednički sindikalni Fond nekretnina kojim bi upravljali sindikati.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje