Povežite se s nama

U fokusu

Alan Miko vlasnik je malog dućana u Nedeljancu te je suočen sa zabranom rada nedjeljom: Nakon 29 godina sad bih zatvorio, ali…

Foto : Ivan Agnezovic

Objavljeno:

- dana

– Znao sam što će se dogoditi. Pisao sam Vladi, bio dio javnog savjetovanja i ništa nisam postigao. Moji argumenti su bili da svi moramo biti ravnopravni. Kako ja sa svojom jednom trgovinom mogu biti ravnopravan s jednim Kauflandom – ističe Alan Miko, Varaždinac, vlasnik trgovine Marija u Nedeljancu.

On i mali trgovci su u velikim problemima zbog zabrane rada nedjeljom, koja je na snazi od 1. srpnja prošle godine kada su uvedene izmjene Zakona o radu.

Problemi

– Da nemam čak 80 % robe u dućanu koju sam platio, zatvorio bih odmah. Imam jednu zaposlenu prodavačicu i radim ja. Ona je upoznata sa situacijom i ne buni se. Konkretno radne nedjelje, radim ja. U siječnju i veljači, smo radili nedjelje i to je izvuklo donekle situaciju, no ako se ništa ne popravi bit ću prisiljen zatvoriti dućan – ističe Miko koji nam je predočio promet svojeg dućana po mjesecima.

Od početka 2023. godine njegov dućan pa do lipnja bilježi rast prihoda. U srpnju je također rastao promet, u kolovozu dolazi do stagnacije prihoda, kao i u rujnu, no u listopadu i studenom dolazi do pada prihoda s obzirom na iste mjesece 2022. godine za 30 posto. Naime, on je listopadu radio jednu nedjelju, a u studenom ni jednu. Prosinac 2023. bio je nešto bolji po prihodima od prosinca 2022. godine.

– U prosincu je taj pad ublažen, ali zbog toga jer smo radili Badnjak i Staru godinu, koji su bili u nedjelju. S time da morate računati da nas sve prati inflacija jer kečap koji je prije godinu dana koštao 2,5 eura sad stoji 3,30 eura – argumentira Miko.

Kad gledamo promet dućana Marija u Nedeljancu radnim danima prosječno je oko 950 eura, a na radne nedjelje on iznosi čak 2900 u prosjeku. To je čak tri puta više i radne nedjelje za Mika su spasonosne u poslovanju. Što se pak subota tiče, promet je tada u dućanu prosječno 1500 eura.

– Nema prelijevanja prihoda na subotu. Prometi u subotu su identični, kao i promet u ponedjeljak. Da se 50 posto nedjeljnog prometa prelije u subotu ili ponedjeljak, bio bih zadovoljan i ne bih se bunio, no ne prelijeva se ni cent – ističe trgovac koji u istom dućanu radi već 29 godina.

Hrabrost

Jedan je od rijetkih koji je imenom i prezimenom izašao u javnost.

– Ma već sam sam sebi dosadan i zbog toga sam doživljavao i neke neugodnosti, ali političkih pritisaka nije bilo. Jedino, mi je u tjedan dana u veljači tri puta bila inspekcija – objašnjava Miko koji drži da je odluka o neradnim nedjeljama čisti populizam.

– Mi na sjeveru, pa i u drugim dijelovima Hrvatske smo zakinuti. Ide se na ruku trgovcima u Dalmaciji, odnosno sve je složeno da njima to odgovara zbog turističke sezone. S druge strane, kad vidim da su sada i oporbene stranke za neradne nedjelje, to je čisti populizam uoči izbora. Malo je to sada izlizano, ali tako je. Kad nitko ne bi radio, u redu, ali ovako mi najmanji smo u najnepovoljnijem položaju. Također, i ljudi su vrlo licemjerni. Dođu mi ovdje u nedjelju i onda mi govore: “Što radite u nedjelju, treba vas zatvoriti!”, a što onda radiš kod mene u dućanu u nedjelju?  Onda reda u nedjelju kod mene u dućanu ne bi bilo – dodaje Miko koji je pozitivan.

– Nadam se da će naći razumijevanja, jer 70 malih trgovaca otkad je uvedena zabrana u Hrvatskoj zatvorilo je svoje dućane. Nekako ćemo zgurati. Ako se da stanje ne stabilizira do lipnja, srpnja, zatvorit ću dućan. Kao što sam rekao sada bih zatvorio, ali da robu dam u bescjenje to ne bi imalo smisla – ističe vlasnik trgovine Marija koji već radi 29 godina.

Miko, nam je rekao kako on tih problema ne bi imao da ima dva dućana, te da bi se tada nekako pokrivao.

Razgovarali smo i s vlasnikom desetak trgovina u Varaždinskoj županiji, koji je želio ostati anoniman.

– Kad vlada nešto zezne za dva dana glavne vijesti smo mi – trgovci. Za sve u državi mi  smo krivi. Morate znati da smo mi u malim mjestima socijalna komponenta. Hoće li se mlada obitelj doseliti u neko mjesto ako mu je prvi dućan sedam kilometara dalje, neće. Vlada se kune u demografsku obnovu, a takve sitnice kao što je dućan u malom mjestu igraju ogromnu ulogu. Mjera s neradnom nedjeljom je ništa drugo nego populistička, složena prije izbora. Mi smo sekularno društvo i moji dućani nedjeljom rade jer postoji potreba. Ili će svi raditi ili nitko, onda se nećemo buniti – ističe vlasnik desetaka dućana u Varaždinskoj županiji.

Objašnjava da su njegove radnice radile u nedjelju i to im je bilo plaćeno ili su dobile slobodan dan.

– Zvale su me i pitale zašto su za siječanj dobile manju plaću 60 eura. Pa zato jer nisu radile nedjelju. Znači da radnicima također nešto znači radna nedjelja – ističe.

Radnik u drugom planu

No, je li se promet u njihovim dućanima smanjio zbog neradnih nedjelja?

– U trgovačkoj maloporodajnoj robi inflacija iznosi 18 posto. Znači za isti promet vi niste prodali pet proizvoda nego četiri. Promet je za 10 posto viši nego prošle godine po svakom pojedinom dućanu, no morate uključiti inflaciju te više plaće radnicima, i vi ste praktički na nuli. Ne daj Bože da vam se nešto pokvariti u dućanu, pa ste u minusu – tvrdi poduzetnik i dodaje da se uredbom o neradnim nedjeljama najviše na ruku išlo velikim trgovačkim lancima i dućanima na Jadranu.

– Neki bi najradije dućane na Jadranu zatvorili već u studenome i radili samo kad je turistička sezona. Velikim trgovačkim lancima je ovo čak i dobro došlo jer nije zabranjeno premještati radnike. Tako sada trgovački lanac koji ima dvije trgovine u gradu, složi da jedna trgovina radi i samo ljude premjesti tamo raditi. Ništa nismo napravili, opet su radnici u nepovoljnom položaju. I tko je najviše nagrabusio – mi mali – dodao je.

Zakon o trgovini osporavali su mali trgovci i obrtnici, ali i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) te stranka Fokus. No, Vrhovni sud početkom veljače odbio je predlagatelje.

– Nakon toga teško je biti pozitivan, no optimističan sam i mi ćemo se boriti – zaključio je Alan Miko.

Gdje se u Europskoj uniji radi nedjeljom?

U mnogim zemljama Europske Unije rad nedjeljom je ograničen pa tako čak 11 država Europske Unije ne dopuštaju rad trgovinama svake nedjelje, iako Belgija, Francuska i Španjolska imaju iznimke za turistička središta, a na Malti trgovina može raditi ako plati naknadu od 700 eura tjedno. Bugarska, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Irska, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Švedska rade nedjeljom barem dio dana. Belgija je zemlja u kojoj se može raditi svega devet nedjeljnjih popodneva godišnje, a Češka i Danska su svoja ograničenja ukinule prije više od deset godina. U Finskoj pak mogu raditi male trgovine koje imaju manje od 400 četvornih metara trgovačke površine. U Njemačkoj je rad nedjeljom zabranjen, a ne radi se ni u Austriji. Mađarska je do 2015. imala otvorene trgovine, potom su na godinu dana ograničili rad trgovinama, da bi ponovno deregulirali trgovanje u 2016. godini. Iako izrazito katolička zemlja, Irska ne ograničava rad trgovinama i u Dublinu su gotovo sve trgovine nedjeljom otvorene, dok u Poljskoj postoji zabrana trgovanja nedjeljom. Zatvoreni su trgovački centri, supermarketi i manje trgovine. Restorani, online trgovine, benzinske postaje (uključujući i njihove trgovine), neke ljekarne, pekare i pošte ostaju otvoreni. Mali poduzetnici mogu raditi. Španjolski trgovci rade uglavnom jednu nedjelju mjesečno, osim u Madridu koji je ukinuo sva ograničenja. Naime, trgovine u gradovima i područjima koja su proglašena turističkima smiju raditi svake nedjelje. Male trgovine u prosjeku rade 46 sati tjedno unatoč činjenici da mogu raditi. U Norveškoj samo benzinske postaje, rasadnici cvijeća i trgovine mješovitom robom koje su manje od 100 četvornih metara smiju raditi nedjeljom. Za posebne prilike kao što je božićna kupovina postoje iznimke.

U prošlosti dva puta dosad

Zabrana rada nedjeljom izglasana je davne 2003. godine u mandatu koalicijske vlade Ivice Račana i 2008. godine u mandatu Ive Sanadera. U oba slučaja Ustavni sud srušio je zabrane nakon svega nekoliko mjeseci obrazloženjem kako zabrana rada nedjeljom ne predstavlja adekvatan oblik zaštite radničkih prava, narušava poduzetničke slobode i djeluje diskriminatorno, s obzirom na niz izglasanih izuzeća. Spomenuta tema nastavlja se periodički pojavljivati u medijima od 2017. godine pod pritiskom crkvenih udruga i sindikata. Na kraju je zabrana rada nedjeljom ponovno uvedena 1. srpnja 2023. godine.

Habijan: Cilj je zaštita radnika, ali na dobitku su i trgovci

Ministar gospodarstva Damir Habijan kaže da po pitanju neradne nedjelje nema gubitnika. Prvenstveni je cilj zaštita radnika, ali na dobitku su, tvrdi ministar, i zaposleni i trgovci.

Tome u prilog govore službeni podaci porezne uprave, a iz toga proizlazi da se promet s neradnih prelio na radne dane.

– Regulacija rada trgovina nedjeljom donosi ravnotežu između privatnog života zaposlenih i njihovih radnih prava i slobode poduzetništva. U ovoj regulaciji gubitnika nema. Vidimo da službeni podaci demantiraju sve one koji politiziraju i nastoje ovu mjeru prikazati lošom – kaže ministar Habijan.

Primjerice u prvih devet dana ove godine broj fiskaliziranih računa bio je veći za 817.927, a iznos računa za 95,5 milijuna eura, u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Prema službenim podacima u prvim danima siječnja izdan je veći broj računa nego prošle godine. Konkretno, 5. siječnja izdan je veći broj računa u odnosu na 2023. za 16,5 posto, a iznos računa je bio 35 posto veći. Tri dana kasnije, 8. siječnja evidentiran je veći broj računa za čak 96, 5 posto a iznos računa veći je za 135,4 posto.

Slični su pokazatelji i u ovom mjesecu, navodi ministar gospodarstva.

Podsjeća i da trgovci tijekom godine mogu izabrati 16 nedjelja tijekom kojih će moći raditi.

– Trgovci mogu sami izabrati koje nedjelje će raditi. Svjesni smo i toga da smo i turistička zemlja, odnosno da smo 18. turistička destinacija u svijetu, ali cilj je bio da uspostavimo taj balans slobode i privatnosti radnika, odnosno zaposlenika u trgovini, ali isto tako da vodimo računa o poduzetničkoj slobodi. I podaci govore da smo u tome i uspjeli – rekao je Habijan dodavši da nema ni primisli na opasnost da ova mjera utječe na turizam. Kaže da nije Hrvatska jedina zemlja u kojoj trgovine ne rade nedjeljom bez obzira kako to žele prikazati neke političke opcije.

Osvrnuo se i na takozvane sajmene dane.

– Što se tiče zakona, ti sajmeni dani su regulirani 60 kalendarskih dana u godini, ne više od toga, upravo kako bi se omogućilo određenim gradonačelnicima da u to vrijeme osiguraju prodaju, ali ja bih rekao tradicionalnih proizvoda, dakle nekih proizvoda koji su karakteristični za određeni događaj u tom mjestu. Ali nikako da se takav institut sajmenih dana zloupotrebljava. Imamo i takvih slučajeva, ali tome ćemo svakako doskočiti – kazao je ministar.

– U našem je interesu smislena primjena i provedba Zakona o trgovini te napominje da nisu dozvoljene zlouporabe i kršenje odredbi Zakona o trgovini, na način da se mimo predviđenih iznimki dopušta rad nedjeljom. Svaka eventualna nesukladnost akata predstavničkih tijela općina, gradova i županija sa, u ovom slučaju, odredbama Zakona o trgovini, zasebno će se ocjenjivati te može biti sankcionirana.

Dodaje i da razumije brigu trgovaca, te dodaje da je ova Vlada prvenstveno usmjerena prema razvoju gospodarstva. Vladine mjere do sad su davale rezultate, kaže Habijan, posebice one vezane za subvencije režijskih troškova.

– Dokazali smo i konstantno dokazujemo da ova Vlada razumije i građane i poduzetništvo – rekao je Habijan i potvrdio da će Vlada i nakon ožujka nastaviti s mjerama subvencioniranja troškova struje i plina.

Novi paket mjera voditi će računa o tome da ni gospodarstvo ni standard građana ne osjete udar krize, kaže Habijan.

U fokusu

Poliklinika MR CENTAR: Najsuvremeniji MR uređaj i jedina privatna ambulanta za liječenje boli u ovom dijelu Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždin je bogatiji za novu polikliniku koja pruža vrhunsku medicinsku skrb uz najsuvremeniju opremu. Novootvorena Poliklinika MR CENTAR nalazi se na adresi Ulica Tina Ujevića 2, 42000 Varaždin, a jedinstvena je jer nudi zaista širok spektar usluga, među kojima je i precizna magnetska dijagnostika.

Uz pomoć snažnog magnetskog polja i radiovalova, MR pregled Philips 3500 uređajem najnovije tehnologije omogućuje liječnicima detaljnu analizu tijela, ozljeda i drugih medicinskih stanja, što rezultira preciznom dijagnozom i planom liječenja.

Uz to, u poliklinici MR CENTAR otvorena je i Ambulanta za liječenje boli, kao prva takva ambulanta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj izvan bolničkog sustava.

Poliklinika MR CENTAR  tako pruža usluge specijalista anesteziologije za sigurno i učinkovito ublažavanje boli tijekom kirurških zahvata, dok ambulanta za liječenje boli nudi preglede i terapije za upravljanje kroničnom boli.

Uz to, u ovoj novootvorenoj poliklinici možete obaviti i dijagnostiku, a zatim i liječenje i rehabilitaciju bolesti i ozljeda mišićno-koštanog sustava, te liječenje ozljeda nastalih nesrećama uz ultrazvučne preglede liječnika specijalista.

Također, stručni medicinski kadar ističe kako se ponose i pružanjem vrhunskih dijagnostičkih usluga uz pomoć najmodernije ultrazvučne tehnologije.

Ono što je zasigurno najvažnije, sve preglede možete obaviti bez čekanja. Dovoljno je javiti se i dogovoriti termin. Zdravlje ne može čekati, a stručnom medicinskom kadru u Poliklinici MR CENTAR pacijenti su na prvom mjestu i možete biti sigurni da će vam se maksimalno posvetiti.

Magnetska rezonanca

MR – magnetska rezonanca (MRI – Magnetic Resonance Imaging) je napredna radiološka dijagnostička metoda koja daje detaljan trodimenzionalni prikaz svake strukture i oragana unutar tijela.

Potpuno bezbolna medicinska slikovna pretraga koja uključuje sve organe, kosti, tkiva i krvne žile. MR uređaj koristi magnetsko polje i radio valove. Ne zrači i nema nikakvih nuspojava za pacijente te je iz tog razloga prva metoda izbora kod djece i trudnica.

Anesteziologija i liječenje boli

Ambulanta za anesteziologiju pruža uslugu prijeoperacijskog pregleda pacijenata koji će biti podvrgnuti operativnom liječenju ili izvođenju dijagnostičkih postupaka u anesteziji.

Ambulanta za liječenje boli, kao prva takva ambulanta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj izvan bolničkog sustava, pruža usluge liječenja akutne i kronične boli farmakoterapijom te liječenje boli minimalno invazivnim postupcima (¨blokadama¨) pod kontrolom ultrazvuka. Pod pojmom ¨blokada¨ bolnog ramena, kuka, koljena, gležnja ili ¨blokada¨pojedinog perifernog živca, smatra se aplikacija lijeka u blizini živca čime se uspješno liječe navedeni bolni sindromi. Navedeni postupak daje dobre rezultate u liječenju glavobolja koje su rezistentne na farmakološko liječenje.

Navedeni postupci koriste pacijentima sa osteoartitisom zglobova, kod kojih je kontraindiciran operativni zahvat, kojima se želi odgoditi operativni zahvat ili čekaju na ortopedsko liječenje, a trpe jake bolove, a sve sa ciljem poboljšanja kvalitete života. Prema iskustvu pacijenata čak i ako se bol ponovno javi, ona je manja nego prije “blokade˝. Analgetski učinak je u rasponu od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ovisno o uzroku boli.

Navedene postupke izvodi specijalistica anesteziologije posebno educirana iz područja liječenja boli (algologije).

Prijeoperacijski pregled

Prijeoperacijski anesteziološki pregled je pregled bolesnika koji će biti podvrgnut nekoj vrsti anestezije.

Obavlja se nakon pregleda kirurga i odluke o operacijskom liječenju ili pregleda liječnika druge specijalnosti za izvođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka u kratkotrajnoj intravenskoj anesteziji.

Svrha pregleda je procjena zdravstvene spremnosti za planirani operacijski zahvat prilikom kojeg se utvrđuje perioperacijski rizik.

Pregled obuhvaća uvid u medicinsku dokumentaciju i laboratorijske nalaze, klinički pregled te razgovor kako bi se dobio kompletan uvid u Vaše psihofizičko stanje.

Dijagnostika i liječenje ozlijeda

U Poliklinici MR CENTAR možete obaviti pregled specijalista ortopedije i traumatologije Tina Šinjori, dr. med. Uz dijagnostiku i liječenje sportskih ozljeda, bolnih stanja mišićno koštanog sustava, degenerativnih bolesti sustava za kretanje, sindroma prenaprezanja, obavljaju se i preventivni ultrazvučni pregledi djece u svrhu otkrivanja razvojnog poremećaja kuka. UZV dječjih kukova metoda je kojom se otkrivaju mogući razvojni poremećaji dječjeg kuka. U potpunosti je bezbolna i neinvazivna, koriste se neionizirajući ultrazvučni valovi. Optimalna dob djeteta za obavljanje navedene pretrage je 6-8 tjedana starosti.

Zdravlje je prioritet i ne može čekati

Zdravlje ne može čekati te je stoga vrlo važno preglede obaviti na vrijeme kako bi se, ukoliko postoji potreba, na vrijeme moglo krenuti s liječenjem. U Poliklinici MR CENTAR vrijeme potrebno od prvog pregleda do postavljanja točne dijagnoze i početka liječenja svodi na minimum. Također, kroz sve procese vodi vas stručni medicinski kadar koji ima jednak pristup prema svim pacijentima.

Pacijenti na prvom mjestu

Trebate li informacije ili savjet? Javite se i dogovorite termin.

Stručan medicinski kadar koji ima jednak pristup prema pacijentima i maksimalno će vam se posvetiti, rado će odgovoriti na sva vaša pitanja i objasniti vam na koji način se pojedini pregled odvija. Također, dat će vam savjete i maksimalno vam se posvetiti tijekom dijagnostike i liječenja.

MR poliklinika nalazi se Ulica Tina Ujevića 2, 42000 Varaždin

mr-poliklinika.hr

[email protected]

+ 385 42 421 922

+ 385 99 3300155

Nastavite čitati

U fokusu

Bivšim političarima mirovina preko 2000 eura, donosimo i koliko primaju branitelji, policija, vojska…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Krajem ožujka u Hrvatskoj je bilo oko milijun i 228 tisuća umirovljenika, što je za 13,5 tisuća manje nego prije pet godina. U istom razdoblju broj onih koji primaju mirovinu po posebnim propisima povećan je za gotovo 10 tisuća.

Mirovine po posebnim propisima prima 19 kategorija umirovljenika, među kojima su najbrojniji branitelji iz Domovinskog rata, djelatne vojne osobe, pripadnici MUP-a, pravosudnih službi te radnici na poslovima razminiranja. Povoljnije uvjete za odlazak u mirovinu imaju i zastupnici u Saboru i članovi Vlade, profesionalni vatrogasci, članovi HAZU-a i brojni drugi, piše Tportal.

Unatoč kontinuiranom padu broja korisnika u pojedinim skupinama (politički zatvorenici, veterani Drugog svjetskog rata, pripadnici bivše JNA), ukupan broj korisnika mirovina po povoljnijim uvjetima u proteklih godinu dana porastao je za 2834, dosegnuvši krajem ožujka i veljače 186.596 osoba.

Najveći priljev novih umirovljenika po posebnim propisima dolazi iz braniteljske populacije.

Od postojeće tri braniteljske skupine najviše je porastao broj onih koji su otišli u mirovinu prema općim propisima, uz korištenje određenih zakonskih povlastica iz Zakona o hrvatskim braniteljima, što im omogućuje da u punu starosnu mirovinu idu ranije i s nešto većim primanjima. Njihov broj porastao je u godinu dana za 3718, na 60.659 korisnika.

Značajno je porastao i broj umirovljenika iz redova HVO-a (sa 6734 na 7328). Broj umirovljenih branitelja s invaliditetom povećan je za 379 te je u ovoj kategoriji trenutno 71.655 korisnika.

Prosječne mirovine većine umirovljenika s povlasticama osjetno odskaču od primanja ostalih umirovljenika. U proteklih godinu dana njihov iznos više je rastao zahvaljujući Vladinoj mjeri ukidanja 10-postotnog smanjenja uvedenog u vrijeme krize 2010. godine.

Najviše, gotovo 30 posto, porasle su mirovine zastupnika u Hrvatskom saboru, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavnih državnih revizora. Njihova mirovina isplaćena u travnju iznosila je u prosjeku 2022 eura. Odmah uz njih su članovi HAZU-a s prosjekom od 1770 eura.

U braniteljskoj populaciji mirovine branitelja s invaliditetom znatno odskaču od ostalih kategorija mirovina te iznose u prosjeku 1135 eura, uz godišnji rast od 22 posto.

Prosječna mirovina branitelja umirovljenih prema općim propisima, uz korištenje zakonskih povlastica, porasla je za 14,5 posto te iznosi 528 eura.

Među umirovljenicima koji primaju mirovine po posebnim propisima su i pripadnici vojski iz Drugog svjetskog rata. One su u nižim razredima, pri čemu prosječna mirovina partizana iznosi 575 eura i za 77 eura je viša od prosječne mirovne domobrana (498 eura).

Najnižu prosječnu mirovinu (378 eura) primaju bivši pomorci.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje