Prvi put u Gradskome muzeju Varaždin održava se IKAR – internacionalni konzervatorsko-restauratorski festival, stručni skup festivalskog tipa otvoren za javnost.

Cilj ovakvog događanja, koji pomalo iskače iz okvira uobičajenih stručnih susreta, je upoznati publiku, kako djecu tako i odrasle, s konzervatorsko-restauratorskom profesijom, o čijoj se ljepoti ne govori mnogo, a eliksir dugovječnosti predmeta od kulturne, povijesne i umjetničke važnosti nerijetko ostaje skriven iza vrata dvorskih zidina.

U ovom slučaju lik Ikara utjelovljuje kulturnu baštinu koja pod utjecajem negativnih čimbenika, Sunčeve svjetlosti i vlage poprima sličnu konotaciju, a glas Dedalov poziv je na brigu o naslijeđu.

– Pridružite nam se u ovom trodnevnom edukacijskom događanju kako bismo zajedno podignuli svijest o očuvanju kulturne baštine! – poručuju iz varaždinskog GMV-a.

Organizator je Gradski muzej Varaždin, stručna voditeljica programa Daša Suhić Hižak, konzervatorica-restauratorica u GMV-u, a organizacijski odbor čine ravnatelj GMV-a Miran Bojanić Morandini, viša kustosica Elizabeta Igrec, viša dokumentaristica Petra Marincel, konzervator-restaurator Petar Nevžala, muzejska pedagoginja Jelena Petković i muzejski tehničar Marko Stančin.

Festival se organizira uz potporu Ministarstva kulture i medija i Grada Varaždina.

Stručni dio festivala / izlaganja i prezentacije (14. 6. – 16. 6. 2023.)

IKAR FEST se službeno otvara u srijedu, 14. 6. 2023. godine, u 10 sati u multimedijskoj dvorani u palači Herzer GMV-a (Franjevački trg 10), gdje će se tijekom trodnevnog trajanja festivala održati i sva izlaganja i prezentacije. Na festivalu sudjeluje više od 50 stručnjaka iz hrvatskih muzeja, Hrvatskog restauratorskog zavoda, hrvatskih sveučilišta i drugih baštinskih ustanova, kao i nekoliko njih iz Slovenije i Austrije.

Programi za javnost

SRIJEDA, 14. 6. 2023. 

Restauratorski izlog 

Otvorenje izložbe, 19 sati, Palača Sermage

Izložba prezentira posao konzervatora-restauratora, odgovara na pitanje kakva je naobrazba uz talent neophodna za ovaj delikatan poziv te objašnjava kojim se znanstvenim metodama služe za procjenu stanja i sastava umjetničkog predmeta. Otvorenje se priređuje u sklopu Srijede u Muzeju. 

Fashion Pests

Modna revija, 21 sat, Trg Miljenka Stančića

Razne vrste insekata napadaju umjetnička djela. Oštećuju ih grickanjem i kopanjem kanala u kojima grade stanove za svoje ličinke. Zbog toga konzervatori-restauratori predmete od povijesne, kulturne i umjetničke vrijednosti moraju preventivno štititi, a u slučaju infestacije posegnuti i za metodama njihova suzbijanja u korist baštine. Modna revija inspirirana kukcima podiže svijest o brizi i načinima njezina očuvanja, za što se pobrinula varaždinska diplomirana modna dizajnerica Melita Kukec i Kookabee design. U slučaju kiše program se održava u palači Sermage GMV-a.

ČETVRTAK, 15. 6. 2023.

Izložba Restauratorski izlog i radionica Restauratorski izazov

10 – 14 sati, Palača Sermage

Posjetitelji će moći obići restauratore na djelu i u „izlogu“ vidjeti tajnu njihove struke. Kako se restauriraju slike, tekstil, skulpture i papir te kakva je naobrazba uz talent neophodna za zvanje konzervatora-restauratora moći će saznati i u Restauratorskom izazovu, radionici u sklopu ove izložbe, gdje će uz njihovu pomoć pokušati izvesti manji zahvat na predmetu iz vlastite kolekcije.

Predstava Muzejske spike

17 – 18 sati, Palača Sermage

Teme o zanimanju konzervatora-restauratora mogu se ispričati na sasvim drugačiji način, pa i – predstavom! Igraju: Mirna Ostrošić i Igor Baksa.

Muzejsko kino: film Labyrinth

18 – 20.15, Palača Sermage

Predavanje i koncert Večer s Divjo babo / Drum Attack

21 – 23 sata, Stari grad

U spilji Divje babe u Sloveniji nađena je kost spiljskog medvjeda, koja se smatra neandertalskim glazbenim instrumentom. Glazbenica Katinka Dimkaroska ispričat će nam priču o tajnovitoj flauti, izradi njezine replike i otkriti nam kako je zvučala glazba neandertalaca.

Pod imenom Drum Attack udaraljkaši Glazbene škole u Varaždinu pokazat će svoje umijeće te vlastitim koreografskim i ritmičkim nastupom probuditi duše spiljskog čovjeka!

PETAK, 16. 6. 2023.

Izložba Restauracija vs. Relaksacija

10 – 12 sati, Izložbeni salon palače Sermage

Što konzervatori-restauratori rade u slobodno vrijeme i kako odmaraju svoje istančano oko? Svoju kreativnost na raznim poljima umjetnosti kao što su slikarstvo, kiparstvo, fotografija ili glazba predstavit će publici na izložbi vlastitih umjetničkih djela koja izrađuju u slobodno vrijeme.

Izlaganje Interdisciplinarnost na djelu – restauracija čembala

12 – 13 sati, Palača Sermage

Restauracija glazbala posebna je grana struke. Složena je, delikatna, a prije svega minuciozna i zahtjevna. O tehnikama restauracije glazbala s tipkama i struci koja ih je spojila otkrit će nam u zanimljivom predavanju kreativni dvojac Zlatko Pavlinić i Mihovil Depolo!

U subotu, 10. lipnja, u 18 sati u Kerameikonovoj Galeriji K10/Izlozi (Kukuljevićeva 10, Varaždin), održat će se otvorenje izložbe keramičkih skulptura, skulpturalnih kompozicija i instalacija pod nazivom „Taj divni svijet životinja“ autorice Renate Vranyczany Azinović.

Organizator je Kerameikon HKU, Hrvatsko keramičarsko udruženje, a riječ je o izložbi iz Kerameikonovog projekta „Ceramica Multiplex 2023.“

Kustosica izložbe je Višnja Slavica Gabout, za koordinaciju i asistenciju su zaslužne Željka Bračko i Smiljana Brezovec Meštrić, a izložbu su omogućili Ministarstvo kulture i medija, Grad Varaždin i Varaždinska županija.

Izložba će za razgled biti postavljena do 12. srpnja 2023. godine.

O autorici

Renata Vranyczany Azinović rođena je 1950. u Zagrebu. Diplomirala je na FEN-u Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1986. počinje se baviti umjetničkom keramikom: pohađa Centar za likovni odgoj u Zagrebu (International Insea Institute) i uči kod profesorica Višnje Markovinović i Višnje Jelačić. Od 1986.–1989. studira slikarstvo kod prof. Vjere Lalin, a tijekom 1987. 1988. usavršava keramiku kod Ivane Jelačić.

Malu plastiku konzultativno uči kod prof. Branka Ružića (1988.–1989.). Ostvarila je niz ciklusa male plastike i reljefa: „Iz Agramerskog spomenara“, „Radnici“, „Vježbači“, „Mornari“, „Franjevci“, „Svećenici“, „Časne sestre“, „Anđeli“, „Mladenci“, „Animalistički ciklus“ (psi, supovi, sove, itd.), „Prijatelji“ (ljudi s ljubimcima), „Pingvini“, „Kupači“, „Creske mačke“ … u keramici, engobiranoj keramici i bronci. Osim malom plastikom, bavi se povremeno slikanjem, fotografijom, oblikovanjem kazališnih lutaka, ilustracijom, a aktivna je i u očuvanju prirode i u zaštiti životinja.

Priredila je 45 samostalnih izložbi, a sudjelovala na više od 200 žiriranih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) od 1989., Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 1997. (sa statusom samostalne umjetnice) i počasna članica KERAMEIKON-a. Godine 2014. izdana joj je monografija.

O izložbi

– Hrvatska animalistika ima bogatu tradiciju u svim likovnim disciplinama, a svoj doprinos joj je u kiparskom mediju dala i Renata Vranyczany Azinović, donijevši u ovo područje svojim ciklusima keramičkih skulptura malog formata novu svježinu i novu kvalitetu. Njezin animalistički opus donosi priče o životinjama koje nas uvode u autoričin poseban svijet, u kojem ona ima sasvim poseban odnos s njima. Odnos koji je prisan i komunikativan, pun razumijevanja, ljubavi i poštovanja. Zato ona u njihov plastički prikaz unosi toplu emotivnost, osobnost i duhovnost – čak i duhovitost, pritom istodobno stvarajući njihove male psihološke i karakterne studije. Omiljeni motivi su joj psi i mačke, često individualizirane imenom, ali i pingvini, ribe, sove i supovi, koje kiparski hvata u karakterističnim komunikacijskim pokretima, pozama i izrazima. Izgradivši tako, zahvaljujući svom profinjenom kiparskom senzibilitetu i samosvojnom autorskom izrazu, ali i maksimalno izbrušenom metjeu, cijelu galeriju maštovitih, zanimljivih, zaigranih, živih i životnih životinjskih likova. Donoseći time ne samo narativnu uvjerljivost, nego i vizualnu evokativnost. Ali i svu ljepotu keramike kao kiparskog medija – stoji u predgovoru Višnje Slavice Gabout.