Povežite se s nama

Međimurje

Etno zbirka propada, a u općinskom Društvenom domu za neprocjenjivu zbirku nema mjesta, ali ima za mesnicu

Objavljeno:

- dana

OTKRIVAMO

Etno zbirka Male Subotice uskoro bi mogla biti uništena. Tradicijski predmeti čija je vrijednost neprocjenjiva izloženi su vlazi, prašini i miševima.

Zbirka je smještena u ruševnoj zgradi koja doslovno ima rupe na krovu. Zato kiša pada unutra i uništava eksponate. Zidovi su puni vlage i zeleno-crnih mrlja, a stolarija je skroz trošna. Nije to situacija od jučer. Iz Kulturno- umjetničke udruge Zvon, koja brine o Zbirci, godinama upozoravaju na neprimjereni smještaj vrijedne zbirke. Sve je bezuspješno. Općinari stalno odgađaju rješenje problema, pa u Zvonu imaju dojam da ga niti ne žele riješiti. O zbirci sada aktivno vode računa predsjednik udruge, župnik Đuro Vukalović, i školska učiteljica Marija Jelenić. Svi ostali su izgubili entuzijazam nakon godina ignoriranja.

zbirku Male Subotice je 2005. godine osnovao Zvon. – Udruga ima etno skupinu koja skuplja predmete iz naše prošlosti koji danas više nisu u upotrebi. Cilj je bio sačuvati ih od zaborava – počinje priču župnik. Ubacuje se Marija Jelenić: – Kad smo održavali priredbe trebali su nam razni rekviziti za popratnu izložbu u etno kutiću, pa su ih članovi donosili od doma. Kako su ljudi preuređivali kuće, donosili su nam te stare predmete. Sve zajedno nismo imali kud smjestiti – govori. U to su se vrijeme počeli provoditi i razni projekti u kulturi, pa su se iz Zvona odlučili pokušati javiti da legaliziraju svoju zbirku. Američka zaklada USAID je raspisala natječaj, učiteljica i njezin kolega su pisali predložak za predloškom dok im napokon nije uspjelo suvislo napisati projekt Nastajanje Etno zbirke KUU Zvon. I prošli su. Amerikanci su im dali 70 tisuća kuna, s čim su kolikotoliko uspjeli preurediti pedesetak devastiranih kvadrata bivšega Matičnog ureda, koji su dobili od Općine. – Cilj nam je bio negdje pospremiti vrijedne predmete s kojima nismo imali kud. Planovi su bili veliki. Planirali smo obnoviti cijelu zgradu. Za to je trebao veliki novac, nadali smo se općinskoj pomoći, ali oni nisu bili zainteresirani. Tu su mislili napraviti Dom za starije i uopće nisu pokazali volju za Zbirku – žao je župniku.

Spašavanje

Od prvobitne namjere da se Zbirka i proširi, projekt se nakon 12 godina sveo na njezino spašavanje. Unatoč svemu, Zvon nije odustao. Štoviše, radilo se i na proširivanju Zbirke. Župnik je s oltara pozivao vjernike da prijave stare predmete koje su spremni darovati kako bi se napravio njihov popis pa da se jednoga dana kao dio Zbirke smjeste u neki prikladan prostor. Pozvali su i tadašnju kustosicu iz Muzeja Međimurja Smilju Peter Marčec, koja je osmislila postav i katalogizirala predmete. I dok Općina nije uopće pokazala interes, bilo je i onih koji su pokušali iskorisititi situaciju pa preuzeti Zbirku. – Bilo je više takvih pokušaja. Jedan od njih je bio da Zbirku damo u Gornje Međimurje. Pisalo bi da je Zbirka naša, ali to nam nije palo na pamet – veli učiteljica. – Zbirku želimo sačuvati za Malu Suboticu – odlučan je župnik.

Etno zbirku u Maloj Subotici je 2005. godine osnovala Kulturno-umjetnička udruga Zvon

To mu nije lako u situaciji kad Općina, čini se, uopće ne vidi smisao očuvanja Zbirke. Župniku Vukaloviću to nije jasno: – Željeli bi čuvati kulturni identitet ovog kraja, organizirati razne radionice, dolazili su nam školarci i željeli bi da opet dolaze, tu je i turistički potencijal – još uvijek se nada župnik. S obzirom na ruševno stanje zgrade, više se ne usuđuje puštati djecu unutra. Novac za osnovno, građevinsko uređenje zgrade pokušali su dobiti i na raznim natječajima banaka, HEP-a i sličnima. Za uređenje bi trebalo nekoliko desetaka tisuća kuna, ali zasad nisu uspjeli dobiti novac. Zbirka sve više propada.

Istovremeno, Općina Mala Subotica ima Dom kulture i Društveni dom, ali u njima za Etno zbirku nema mjesta. – Idealan prostor bi bilo prizemlje Društvenog doma. Ali tamo je mesnica i donedavno je prostor zakupljivala još jedna trgovina. U Društvenom domu Općine nema mjesta za zbirku njezinoga kulturnog identiteta, ali ima za mesnicu – rezigniran je župnik. Također mu nije jasno zašto je u drugi prostor – nakon što je iselila druga trgovina – uselio stolnoteniski klub. Kroz prozor se može vidjeti jedan stol za stolni tenis u zapuštenom prostoru. – To baš nije jasno. Općina ima veliki Sportski centar, u kojemu sigurno ima mjesta i za ovaj klub – čudi se župnik.Društveni dom ima veliko parkiralište, nalazi se u centru Općine i zgrada je skroz uređena. Etno zbirka je uz glavnu cestu, bez ijednoga parkirnog mjesta i ruševna. Ali iz Općine opet nema odaziva. 

Formalni odbor

– Više puta sam to tražio. Mislim da u Općini nedostaje osoba koja bi brinula o kulturi. Formalno postoji odbor, ali ključna riječ je formalno. To su ljudi koji nisu iz kulture – govori Đuro Vukalović. On je posjetio Odjel etnologije mađarskoga Zemaljskog muzeja u Budimpešti i iznenadio se. – Prostor je prelijep, sve je na vrlo visokom nivou, posjetitelja je mnogo. A, nemaju niti upola vrijedne stvari kao mi. Ovo je naša baština i nikog nije briga – žalostan je župnik. Odlučan je: – Inzistiram da se nađe soba, kuća, prostor za zbirku. Društveni dom nije rađen za trgovine, nego za okupljanje mještana i razvoj njihove kulture – zaključuje. Đuro Vukalović ima 45 godina staža kao svećenik, od čega je 41 godinu u Maloj Subotici. Ima 4.200 župljana, od čega je 800-tinjak Roma, koju vjeru prakticiraju, kako veli, samo za krštenja i sprovode. Župnik jednako brine o svim svojim vjernicima. Brine on i o kulturnome naslijeđu Općine, ali tu su on i učiteljica usamljeni. Umjesto da razmišljaju o prezentaciji kultunog blaga, moraju misliti kako da blago ne postane bezvrijedno smeće.

OPĆINA IGNORIRA PROBLEM

Pročelnik Franjo Janković priznaje da se sadašnji prostor Etno zbirke ne može sanirati, nego jedino – srušiti. I to govori kao stručna osoba, građevinac. Ipak, na konkretno pitanje hoće li Općina učiniti nešto da Zbirka ne propadne, reći će da se prvo treba sanirati krov. O preseljenju u Društveni dom, ako je suditi prema riječima pročelnika, Općina uopće ne razmišlja. – Na Općinskom vijeću je bilo govora o pronalasku prostora, ali trenutno ih nemamo. Prostor u Domu ne možemo dati jer smo ga dali u najam. Također, puno je njih koji bi voljeli prostor u Domu, imamo 34 udruge, pa ne znamo kako bi uopće izabrali stanara kad bi i bilo mjesta. Možda bi se za Zbirku trebala naći veća, stara kuća– zaključio je pročelnik Janković. Župnik ne misli da je kuća bolja varijanta. – Za kuću treba novac, a u Domu ima prostora koji bi se trebao koristiti za što je i nemijenjen, za narod – govori. Etno zbirka često se spominje u Strategji razvoja Općine od 2015. do 2020. godine. – Etno zbirka ovo, Etno zbirka ono, a ništa – kaže župnik Vukalović. U prve dvije godine od donošenja Strategije za Zbirku nije napravljeno ništa. Što o svemu kaže načelnik Male Subotice nismo saznali jer je na liječenju.

OPĆINA IGNORIRA PROBLEM

Pročelnik Franjo Janković priznaje da se sadašnji prostor Etno zbirke ne može sanirati, nego jedino – srušiti. I to govori kao stručna osoba, građevinac. Ipak, na konkretno pitanje hoće li Općina učiniti nešto da Zbirka ne propadne, reći će da se prvo treba sanirati krov. O preseljenju u Društveni dom, ako je suditi prema riječima pročelnika, Općina uopće ne razmišlja. – Na Općinskom vijeću je bilo govora o pronalasku prostora, ali trenutno ih nemamo. Prostor u Domu ne možemo dati jer smo ga dali u najam. Također, puno je njih koji bi voljeli prostor u Domu, imamo 34 udruge, pa ne znamo kako bi uopće izabrali stanara kad bi i bilo mjesta. Možda bi se za Zbirku trebala naći veća, stara kuća– zaključio je pročelnik Janković. Župnik ne misli da je kuća bolja varijanta. – Za kuću treba novac, a u Domu ima prostora koji bi se trebao koristiti za što je i nemijenjen, za narod – govori.

Etno zbirka često se spominje u Strategji razvoja Općine od 2015. do 2020. godine. – Etno zbirka ovo, Etno zbirka ono, a ništa – kaže župnik Vukalović 
U prve dvije godine od donošenja Strategije za Zbirku nije napravljeno ništa. Što o svemu kaže načelnik Male Subotice nismo saznali jer je na liječenju.

 

Izvor:
Foto:

Međimurje

Na preloškoj Marini školarci učili o vrstama ptica i opazili devet zimovalica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U subotu, 1. listopada, u Sportsko-rekreacijskoj zoni Marina Prelog održana je četvrta radionica posvećena lokalnoj flori i fauni.

Radionicu je vodio Luka Hercigonja, fotograf prirode i član Udruge BIOM, a sudjelovalo je dvadesetak učenika osnovnoškolske i srednjoškolske dobi.

U teorijskom dijelu radionice učenicima je pružen kratki uvod u ptice, upoznati su s jezerom kao staništem, predstavljeni su im načini na koje se ptice mogu proučavati (promatranje, zimsko brojanje, prstenovanje, fotografiranje…) te su im uz pomoć videoprezentacije predstavljene najčešće vrste ptica zimovalica koje zimuju na našem području ili ga prelijeću u vrijeme migracija.

Teorijski dio završen je kvizom u kojem su učenici primijenili naučeno znanje o pticama, a zbog mnogih duhovitih odgovora kviz se pokazao najdinamičnijih dijelom radionice.

Vožnja čamcem i promatranje

Nakon ručka i kratkog odmora uslijedio je praktični dio radionice koji se sastojao od vožnje čamcem po jezeru i između sprudova te promatranja ptica dalekozorom.

Izrazito visoki vodostaj omogućio je plovidbu i skrovitijim rukavcima kojima se inače ne bi moglo proći.

Pod vodstvom Luke Hercigonje učenici su opazili 19 vrsta ptica, od kojih devet zimovalica – crvenokljuni labud, divlja patka, mali gnjurac, liska, mali vranac, veliki vranac, siva čaplja, velika bijela čaplja i vodomar.

Od ostale flore i faune učenici su primijetili izrazito bujne trščake i obalnu vegetaciju, nastambu dabra, a na djelu su uhvatili i bodljastu tikvicu, izrazito agresivnu i invazivnu vrstu biljke penjačice koja svojim puzanjem polako obrasta i guši ostatak flore, često i čitava stabla, čime predstavlja značajnu prijetnju zavičajnoj vegetaciji.

Događaj su organizirali Grad Prelog i Marina Prelog d.o.o. u sklopu projekta akronima „Aqua Adventures“ koji sufinancira Europska unija iz programa INTERREG V-A Program suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020.

Preostala je još jedna radionica koja će biti posvećena flori i fauni dravskih sprudova, a vodit će ju Mišo Rašan, iskusni nastavnik biologije i kemije iz Srednje škole Prelog.

Nastavite čitati

Međimurje

Predstavnici WWF-a iz Europe, Australije i Amerike posjetili rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF iz Europe, Australije i Sjedinjenih Američkih Država posjetili su Europsku Amazonu. Upoznati s pričom o petodržavnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav, jedne od inicijativa WWF-a koju je prije godinu dana prepoznao i UNESCO, direktori komunikacija iz 22 ureda WWF-a prošetali su uz ušće Mure u Dravu.

Tom su prilikom saznali brojne priče o utjecaju tih rijeka na ljude koji u njihovoj blizini žive, kao i o pticama koje se ovdje gnijezde te drugim životinjama koje ovise o tim rijekama ovise, ali i o invazivnim vrstama te drugim prijetnjama za ovo jedinstveno područje.

Njihov posjet začinjen je i daškom kulture, odnosno posjetom galeriji Josipa Generalića u Hlebinama.

Rezervat biosfere koji se proteže Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom i Srbijom na gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnog toka, najveće je zaštićeno riječno područje u Europi i međunarodni primjer sinergije zaštite prirode, klimatske otpornosti i održivog razvoja.

Organizacija WWF trenutno provodi i foto natjecanje koje je objavljeno na društvenim mrežama WWF Adrije i koje sretnog dobitnika može odvesti na sadržaji produženi vikend u srce Europske Amazone – Park prirode Kopački rit. Za sudjelovanje je potrebno objaviti fotografiju prirode na području rijeka Mure, Drave ili Dunava na svom Instagram ili Facebook profilu, tagirati WWF Adriju i dodatni oznaku projekta #lifelineMDD.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje