Povežite se s nama

U fokusu

Evo koliko su iznosile prosječne plaće ove godine u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za rujan 2023. iznosila je 1156 eura, objavio je Državni zavod za statistiku.

To je nominalno niže za 0,6%, a realno za 1,1% u odnosu na kolovoz 2023.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za rujan 2023. iznosila je 1596 eura, što je u odnosu na kolovoz 2023. nominalno niže za 1,1%, a realno za 1,6%.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za rujan 2023. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 1857 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 754 eura.

Medijalna neto plaća za rujan 2023. iznosila je 998 eura, dok je medijalna bruto plaća iznosila 1341 euro.

Po županijama

DZS je objavio i podatke za plaće po županijama za treće tromesječje 2023.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u trećem tromjesečju 2023., u odnosu na isto razdoblje 2022. porasla je u svim županijama. Najveći porast bio je u Brodsko-posavskoj županiji, za 16,8 %, a najmanji u Istarskoj županiji, za 12,2 %.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u trećem tromjesečju 2023. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 1343 eura, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1006 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome za treće tromjesječje ove godine za Varaždinsku je županiju iznosila 1073 eura. Ista je plaća za Međimursku županiju izosila 1074 eura.

Time su dvije županije sa sjevera Hrvatske negdje u sredini tablice, a budući da je hrvatski prosjek 1153 mi smo ispod toga.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje