Svečano euharistijsko slavlje o blagdanu bl. Alojzija Stepinca, drugog zaštitnika Varaždinske biskupije, u zajedništvu s varaždinskim biskupom Božom Radošem te svećenicima iz biskupije predslavio je 9. veljače umirovljeni biskup Josip Mrzljak koji je tom prigodom proslavio i 25. obljetnicu svoga biskupskog ređenja.
Svećenici Varaždinske biskupije su se prije misnoga slavlja okupili na zajednički mjesečni susret. Na početku susreta pozdrave je uputio biskupski vikar za kler Varaždinske biskupije preč. Anđelko Košćak koji je nakon molitve Večernje najavio i predavača – umirovljenog dugogodišnjeg župnika iz Lepoglave mons. Andriju Kišičeka. Kao župnik i dekan Bednjanskoga dekanata mons. Kišiček rado je dočekivao brojne hodočasnike koji su dolazili vidjeti sakralnu i kulturnu baštinu lepoglavske župe, ali i produbiti znanje o životu i mučeništvu blaženog Alojzija Stepinca, koji je u lepoglavskoj kaznionici bio zatočen 1874 dana. Iz toga razloga govorio je na susretu o nepoznatim i manje poznatim činjenicama iz života bl. Stepinca, napose za vrijeme njegova boravka u Lepoglavi.
Nakon predavanja uslijedila je molitva bl. Alojziju Stepincu. Potom je euharistijsko slavlje započelo svečanim ulaskom svećenika u katedralu, objavila je Varaždinska biskupija.
– Od 1960. godine, datum 10. veljače poseban je u našoj hrvatskoj i crkvenoj povijesti. Puno puta čuli su se lažni glasovi i osude o bl. Stepincu, ali oni su postajali sve manji, a glasovi molitve postajali su sve jači. Glasovi o svetosti doveli su do proglašenja Alojzija Stepinca blaženim. Iako još ima onih koji ga smatraju kontroverznim čovjekom, mi ga želimo slijediti kao onoga koji nam je kompas, kao orijentir za kršćanski i svećenički život – rekao je mons. Mrzljak uvodeći u misno slavlje.
„Tko je Alojzije Stepinac?“, upitao je na početku homilije biskup Mrzljak. Kazao je kako je vjernicima to pitanje pomalo neobično ili čudno jer znaju tko je on, ali, naglašava propovjednik, u društvu ipak postoje oni koji ga smatraju kontroverznim, koji ga smatraju prijepornim te to pišu u školskim udžbenicima, a jedan takav nosi naslov: „Zašto je povijest važna?“ Naveo je činjenicu da je taj udžbenik zabranjen od Ministarstva znanosti i obrazovanja. „Iako u demokratskom društvu postoje razna prava, nema svatko pravo poučavati ljude ako je riječ o lažima i obmanama. Prošao sam školovanje u komunističkom sustavu i znam što govorim“.
Nastavio je pripovijedati neke crtice iz Stepinčeva života. Podijelio je i nekoliko misli iz propovijedi kardinala Kuharića koje je iznosio na proslavama Stepinčeva u zagrebačkoj katedrali.
– Blagdan bl. Alojzija uvijek je prigoda da se širi istina o našem blaženiku koju nitko ne može zaustaviti. Neka nam bude zagovornik, posebno nama svećenicima, ali i svima na putu kršćanskoga života – zaključio je mons. Mrzljak.
Na kraju mise uime svih svećenika, redovnika, bogoslova i vjernika čestitku biskupu Mrzljaku o 25. obljetnici biskupskog ređenja te zahvalu za sve dobro koje je učinio u biskupiji uputio je mons. Bože Radoš, želeći mu dobro zdravlje, nastavak dobre suradnje te trajnu molitvenu podršku. Tom prilikom uručio mu je i dar, biskupski štap. „Na njemu su grbovi bl. Alojzija Stepinca, Vaš grb i znamen Blažene Djevice Marije. Neka Vas prati njihov zagovor!“, poručio je.
Zahvalio je i mons. Kišičeku na iznesenim sjećanjima o bl. Stepincu te svećenicima, redovnicima, bogoslovima i vjernicima na dolasku na proslavu drugog zaštitnika Varaždinke biskupije.
Mons. Mrzljak zahvalio je na riječima i daru biskupskog štapa, posebice jer je štap izrađen od drveta te mu je time i lakši. Zahvalio je svećenicima i svima na dolasku na euharistiju koja je uvijek, kako je naglasio, zahvala Bogu.
– Dobro je slaviti jubileje, kako kaže sv. Ivan Pavao II., jer prepoznajemo Boga na djelu u našem životu i na tomu mu možemo zahvaliti. Zahvaljujem svima vama i preporučam se u vaše molitve – poručio je biskup Mrzljak.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća ili prezrelog voća
ne uznemiravati gore navedene opnokrilce, ne mahati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji
ne tresti stare grane s drveća jer ose i stršljeni često ondje imaju gnijezda
ako kukac sleti na ruku pažljivo je skinite povlačenjem papirnate maramice po ruci
ne hodati bosonog po travi – pčele rado borave u djetelini
izbjegavati nošenje preširoke odjeće u koju bi se kukci mogu zavući i postati agresivni; nositi odjeću koja pokriva što veći dio tijela
ne oblačiti odjeću jarkih boja; nositi svijetlu, glatku odjeću
ne nanositi na kožu intenzivne mirise; izbjegavati parfumirane sapune, šampone i dezodoranse
voćne sokove i slatke namirnice držati pokrivene (ose vole slatko, kiselo, ali i miris roštilja)
ako pijete iz otvorenih čaša u prirodi – pogledajte da se u njima slučajno ne nalazi opasni kukac
posudu sa smećem držati zatvorenu; održavati radna područja čistima; društvene ose uspijevaju na mjestima gdje ljudi odbacuju hranu
na vrata i prozore postaviti zaštitne mreže
prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima jesu eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele jer izrazito odbijaju kukce
ako dođe do napada nekoliko insekata, treba pobjeći od njih. (Pčele ispuštaju kemikaliju kada ubodu, što može privući druge pčele.); skloniti se u zatvoreni prostor
ako pčela uđe u vozilo, preporučljivo je polako zaustaviti automobil i otvoriti sve prozore da kukac izađe
osobe koje znaju da su alergične na ubode kukaca trebale bi sa sobom nositi lijekove.
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
ostati s osobom kako bi bili sigurni da nema alergijske reakcije
oprati mjesto uboda sapunom i vodom
ukloniti žalac gazom
nikada ne stiskati žalac ili koristiti pincetu
na mjesto uboda staviti hladan oblog (led) kako bi se oteklina smanjila
ne češati ubod jer to može povećati oteklinu, svrbež i rizik od infekcije.
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
uklanjaju ostatke hrane iz okoliša i izbjegavaju konzumaciju hrane u vanjskom okolišu kako ne bi privlačili stršljene, ose, druge insekte i glodavce. Stršljene i ose posebno privlače slatke tekućine, ali i drugi prehrambeni proizvodi, a posebno je opasan ubod u ustima ili kada se insekt proguta prilikom jela.
angažiraju ovlaštene izvođače DDD mjera radi uklanjanja gnijezda stršljena pogotovo kada su vjerojatno locirana na području naseljenog mjesta. Za navedeno mogu zatražiti pomoć nadležnog komunalnog redarstva jedinice lokalne samouprave koji mogu predložiti ili angažirati ovlaštenog izvođača DDD mjera. Ne preporučuje se da uklanjanje gnijezda ili trovanje dezinficijensima provode needucirane i neovlaštene osobe zbog rizika od uboda te osobe i drugih u neposrednom okruženju, kao i rizika primjene dezinsekcijskih otrova.
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Foto: Ilustracija/Pixabay
