Povežite se s nama

Život i društvo

FOI ove godine slavi 50-tu obljetnicu osnutka i uspješnog djelovanja

Objavljeno:

- dana

Varaždinski FOI je prvi visokoškolski studij iz područja informatike i računalstva u regiji. Štoviše, Konstituirajuća sjednica znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta organizacije i informatike održana je 18. prosinca 1974. godine te je na temeljima Više ekonomske škole FOI postao fakultet, a samo godinu dana kasnije i sastavnica najstarijeg i najvećeg sveučilišta u Hrvatskoj – Sveučilišta u Zagrebu.

Naime, na sjednici Fakulteta održanoj 10. svibnja 1975. godine donijeta je Odluka o udruživanju Fakulteta organizacije i informatike u Sveučilište u Zagrebu, a 16. prosinca iste godine Sveučilišna skupština je donijela Odluku o udruživanju Fakulteta organizacije i informatike u Sveučilište u Zagrebu.

Osim za samu instituciju, za sve njezine djelatnike i studente kao i za grad to je bio izuzetno važan trenutak jer je tim činom Varaždin postao sveučilišni grad. Od samih početaka FOI je poticao i rad drugih institucija te je imao iznimno važnu ulogu u razvoju lokalne zajednice.

Prvi studiji u polju informacijske znanosti

Smješten u centru Varaždina, u prelijepoj povijesnoj zgradi nekadašnjeg Isusovačkog kolegija iz 17. stoljeća, FOI je prve studente koji su željeli postati stručnjaci za samostalno organiziranje i vođenje složenijih ekonomskih poslova u privredi i javnoj upravi upisivao već 1962./’63. godine.

U programu Više ekonomske škole 1968./69. uveden je smjer ‘obrada podataka’ koji je kasnije preimenovan u smjer ‘privredna informatika’, pa je tako i sama riječ informatika ušla u naziv Fakulteta, što danas predstavlja temeljnu programsku orijentaciju Fakulteta.

Usprkos brojnim preprekama na koje su nailazili tvorci tadašnjeg programa i dokumenata za stvaranje takve institucije, FOI je od početka uspio uspostaviti prijediplomski (tada dodiplomski) studij (smjer informatike, financijski smjer i smjer tržišnog poslovanja) i diplomski studij (smjer informatike, financijsko-bankarski smjer i organizacijsko-poslovni smjer).

Odlukom znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu, 6. prosinca 1978. godine utvrđeno je da Fakultet organizacije i informatike ispunjava uvjete za provođenje postupka stjecanja doktorata znanosti iz područja društvenih znanosti, polje ekonomija. Prva prijava doktorske teze mr. Borisa Zvera razmatrana je 31. svibnja 1979. godine, a obrana doktorske disertacije održana je 24. studenoga 1981. godine. U akademskoj 1981./1982. godini izvodi se prvi poslijediplomski studij na Fakultetu organizacije i informatike.

Značajna je i 1983. godina, kada je Zajednica Sveučilišta SR Hrvatske donijela odluku o osnivanju posebnog znanstvenog polja informacijske znanosti u području društvenih znanosti, a od tada i FOI djeluje u tom polju.

Institucija koja se razvija paralelno s industrijom

Usporedno s razvojem područja u kojem djeluje, tijekom svojih 50 godina razvija se i sam FOI, uspješno prateći sve brzorastuće faze razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Veliku ulogu u stvaranju jednog od najznačajnijih fakulteta na ovim prostorima oduvijek je imala industrija kao i snažna konekcija između akademskog i gospodarskog svijeta.

Upravo je krajem 1960. godine u tvrtki Varteks instalirano prvo računalo za automatsku obradu podataka koje je radilo na sistemu bušenih kartica, a već 1968. godine instalirano je i na FOI-ju postrojenje BULL, garnitura strojeva sistema bušenih kartica s kalkulatorom Gamma3, koje se u nastavi. Iste godine nabavljen je prvi knjigovodstveni sistem Ascota koji se koristio za obrazovanje kadrova u domeni financijskog poslovanja.

Sve je to stvorilo pozitivnu klimu da sjever Hrvatske dobije prvi informatički fakultet i obrazuje kadar koji je već tada zahtijevala industrija na ovom području.

Važno je spomenuti i transfer tog znanja te izuzetnu nakladničku aktivnost koja se vezala uz FOI. Izdanja koja su nastajala upravo iz pera naših nastavnika distribuirala su se diljem bivše države, pa je tako djelo ‘Osnove informatike’ prof. Teodora Abramića tiskano u čak više od 20 tisuća primjeraka i smatra se prvim informatičkim udžbenikom na području nekadašnje Jugoslavije.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Život i društvo

Darko Mavriček pobjednik utrke ˝12 vur Čeva˝, popeo se 18 puta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U subotu je u organizaciji AK Varaždin održano prvo izdanje specifične i neobične utrke – ˝12 vur Čeva˝.

Staza od 2 kilometra i s visinskom razlikom oko 330 metara nije bila laka, ali je zato utrka bila zanimljiva i specifična, a cilj je bio tijekom 12 sati popeti se što više puta na Čevo.

Pobjednik je Darko Mavriček (Pres Glass – Trči i podrži) koji je u zadanom vremenu uspio odraditi izvanrednih 18 uspona (oko 61 km s približno 5900 visinske). Na 2. mjesto plasirao se Luka Nosek (IND) sa 16 uspona dok je 3. mjesto osvojio Mateo Makšan (IND) sa 14 uspona.

U ženskoj konkurenciji pobijedila je Anita Petrin (IND) sa 9 uspona ispred Violete Đuranec (AK Varaždin) koja je odradila 8 uspona dok je 3. mjesto osvojila Paula Marenčić (IND) sa 7 uspona i boljim vremenom od ostalih konkurentica koje su također odradile 7 uspona.

Foto: AK Varaždin

Nastavite čitati

Život i društvo

Poplave u Europi su katastrofalne, ali hidrolozi za Dravu i Muru očekuju niži vodostaj nego lani u kolovozu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Iz dijelova Europe dolaze kataklizmični prizori poplava usred jakih kiša.

– Vodostaji Mure do Goričana su u stagnaciji s tendencijom stagnacije, a dalje nizvodno su u porastu s tendencijom stagnacije. Vodostaji su u domeni srednjih voda. Vodostaji Drave do Terezinog Polja su u porastu s tendencijom porasta. Nizvodno do Belišća vodostaji su u opadanju s tendencijom porasta, a na hidrološkoj postaji Belišće su u stagnaciji s tendencijom porasta. Dalje nizvodno vodostaji su u porastu s tendencijom porasta. Vodostaji su u domeni srednje niskih i srednjih voda – objavio je 16. rujan DHMZ, Sektor za hidrologiju, Odjel za hidrološke prognoze.

Danas u 12 sati Drava je u Varaždinu bila visoka 173 cm, a Mura u Murskom Središću 317 cm.

– Velike količine oborina koje su u proteklom razdoblju pale i nastavljaju padati na slivnom području susjednih uzvodnih država uzrokuju povećane protoka rijeka koji će nastaviti rasti sljedećih dana – očekujemo visoke vodostaje Mure i Drave, no ipak niže od događaja iz kolovoza 2023. Posebno naglašavamo moguć izniman porast vodostaja Dunava sljedećeg tjedna – objavili su stručnjaci DHMZ-a.

Podsjetimo, lani u kolovozu trajala je borba s viskom Murom i Dravom. Drava je bila poplavila područje bazena i okolnu šumu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje