Povežite se s nama

U fokusu

Begičević Ređep: Upisne kvote prema potrebama tržišta rada, važno je da se uključe i poslodavci

Objavljeno:

- dana

PREDSTAVLJEN PROJEKT

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u suradnji s privatnim tvrtkama, profesionalnim udrugama žena i akademskim institucijama predstavili su danas, 9. veljače, na fakultetu Organizacije i informatike u Varaždinu projekt “Inicijativa privatnog sektora za mlade”.

Riječ je o projektu kojem je glavni cilj uskladiti tržište rada i sustav visokog obrazovanja, odnosno dati studentima mogućnost da negdje steknu prva radna iskustva.

– Student ode poslodavcu i susreće se s praksom, procjeni je li mu tamo dobro i bi li želio raditi. Istu stvar radi i poslodavac – ako je zadovoljan studentom ili studenticom, tada mu nudi posao – objašnjava izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, prodekanica za znanstvenoistraživački rad i međunarodnu suradnju iz FOI-a. Studentska praksa odvija se u zadnjem semestru diplomskog studija, a praksa traje od šest mjeseci do jedne godine, ovisno o poslodavcu.

Ovom Inicijativom želi se uvesti praksu kao obavezni dio kurikuluma. 

– Izuzetno je važno da se planiranje upisnih kvota radi prema potrebama na tržištu rada i da se u to aktivnije i što ranije uključe i poslodavci, već kod izrade samih kurikuluma – izjavila je Nina Begičević Ređep, izv. prof. dr. sc. te nadodala kako je vrlo važno od poslodavca dobiti povratnu informaciju koja bi se ugradila u nastavni plan.

– U našem zadnjem istraživanju ustvrdili smo da 70 posto studenata želi nakon završenog studija otići iz Hrvatske na rad u inozemstvo, stoga smatramo da je ova praksa hvale vrijedna – rekao je Dino Juratovac, voditelj ureda za odnose s javnošću Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH.

Trenutno je potpisano više od 500 sporazuma s poslodavcima iz cijele Hrvatske koji nude mjesta za praktikante. U proteklih pet godina zaposleno je 60 do 70 posto studenata Informacijskih znanosti upravo preko takve stručne prakse, a ove godine očekuje se da se dosadašnja brojka od 30 posto zaposlenih preko stručne prakse na odjelu Ekonomike poduzetništva još više poveća.

“Mentorstvo za žene”

Uz samu stručnu praksu zamišljeno je i “Mentorstvo za žene” kojim se želi pomoći ženama na rukovodećim pozicijama.

– Unutar HUP-a imamo bazu poslovnih žena i one su spremne mentorirati mladim ženama koje izlaze u tržište rada – objašnjava Sanja Ostroški, direktorica Regionalnog ureda HUP-a te nadodaje kako je iznimno bitno pružiti podršku mladim ženama kako bi se jednog dana pojačala statistika koja je još uvijek, u smislu žena na rukovodećim i ostalim pozicijama, poražavajuća. 

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Čačić usporedio koronu s rakom pluća i poručio: COVID potvrde treba uvesti za sve

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši varaždinski župan i dalje je česti sugovornik nacionalnih medija te zadnjih dana komentira epidemiološku situaciju i drži prodike pojedinim znanstvenicima, ali i premijeru Plenkoviću.

U zadnjem istupu za Večernji list je izjavio kako treba uvesti COVID potvrde za sve, a napomenuo je i da mu nije jasno ˝zašto premijer Plenković drži Lauca˝.

– Bio sam u Francuskoj prije desetak dana i tamo je COVID potvrda uvedena kao apsolutna obveza. Vi ne možete sjesti ni vani na terasi i nešto naručiti a da ne pokažete COVID potvrdu. Stvari tamo funkcioniraju najnormalnije i, ako imate potvrdu, sve je u redu, nemate nikakvih problema ni vi, ni ugostitelji, ni crkve, ni muzeji… Sve funkcionira, ali imaju jasnu politiku. Zemlje koje su se ozbiljno i odgovorno postavile imaju i visoku procijepljenost, a naš je problem što se nismo dovoljno odgovorno i jasno postavili. Posljedice su lako mjerljive. Ta priča o mentalitetu je šarena laža. Ništa krući mentalitet i sklonost poštivanju pravila nemaju u Francuskoj u odnosu na nas. Tamo imaju neke od najstrastvenijih i najozbiljnijih prosvjeda, ali sve to francusku vladu nije omelo u jasnim i čistim porukama i mjerama. Smatram da to i mi trebamo učiniti. Propust je što već i nismo. COVID potvrde treba uvesti za sve! Ako želiš imati normalan način života, od tebe se očekuje da štitiš sebe i druge – rekao je Čačić za Večernji list.

Rekao je i da će premijera Plenkovića pitati zašto je Gordan Lauc i dalje u Vladinom savjetu.

– Teško bolesnih i mrtvih, naročito u dobi do 65 godina, deset je puta više među onima koji nisu cijepljeni. Slična je to priča kao i s rakom pluća, od kojeg umiru i oni koji nikad nisu pušili, no onih s rakom pluća koji su bili pušači nekoliko je desetaka puta više nego nepušača – rekao je Čačić.

Nastavite čitati

U fokusu

Jakopović: Može li hrvatska poljoprivreda pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije uz istovremeno velike poremećaje na tržištu i veliku uvoznu konkurenciju, pita se predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović nakon predstavljanja strategije Od polja do stola u Europskom parlamentu.

Riječ je o strategiji prema kojoj bi Europa na održiv način trebala proizvoditi zdravu i visokokvalitetnu hranu, uz jamstvo njene sigurnosti, zaradu poljoprivrednika i smanjenja štetnog utjecaja na okoliš.

Strategija je sama po sebi pozitivna, pojašnjava predsjednik Jakopović, no kako kaže, treba biti svjestan situacije na tržištu hrane koja se drastično pogoršava. Zbog toga se postavlja pitanje hoće li Europska unija koja je do sada bila izvoznik postati ovisna o uvozu.

– Uz to, pitamo se što će se dogoditi sa zemljama poput Hrvatske koje nemaju potrošačku moć, prijenos znanja, kao ni uređeno tržište i pitanje poljoprivrednog zemljišta – rekao je Jakopović i naglasio kako razvijene zemlje očekuju pad u proizvodnji veći od 10 posto zbog čega smatra da Hrvatska može očekivati i više od toga.

Upravo to je razlog zašto proizvođači i stručnjaci traže procjenu učinka trenutne strategije, a u prilog tome idu i brojne studije utjecaja novih strategija na poljoprivredu te istraživanja koja zaključuju da će se poljoprivredna proizvodnja Europske unije drastično smanjiti.

– Ako se to dogodi, povećat će se uvoz poljoprivrednih sirovina i sastojaka pa će Europa, kako bi prehranila svoje stanovništvo, ovisiti o uvozu što predstavlja kako političke, tako i rizike za sigurnost hrane – istaknuo je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Neka provedena istraživanja pokazala su da će ciljevi strategije „Od polja do stola” koji predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova od 40 do 60 posto dovesti do prenošenja europske poljoprivredne proizvodnje u treće zemlje, a 22 milijuna ljudi biti podvrgnuto nesigurnosti hrane čiji bi Europa mogla postati uvoznik.

Studija sa Sveučilišta u Kielu ukazuje na smanjenje proizvodnje govedine u Europskoj uniji za 20 posto i svinjskog mesa za 17 posto što je dovelo do povećanja cijena i upitnih učinaka na prihode stočara. Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka proveo je analizu koja je pokazala kako je zahvaljujući rastu cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane došlo do naglog rasta troškova hranidbe stoke.

Kako je pojasnio Jakopović, podaci iz svih istraživanja pokazuju utjecaje na trgovinu, prihode poljoprivrednika i potrošačke cijene zbog čega će promjena sustava prehrane biti teža, a nametanje poreza na potrošnju koji je predložio Europski parlament moglo bi ga učiniti društveno nepravednim.

– Politički cilj koji se ne temelji na podacima imat će štetne učinke na europsku poljoprivredu. Moramo graditi politike usmjerene na rješenja na temelju podataka s kojima raspolažemo, a inovacije su njihov kamen temeljac – naglasio je Jakopović i dodao kako je potrebno snažnije govoriti o rješenjima i razumjeti izazove u ostvarenju ciljeva strategije Od polja do stola što se treba temeljiti na opsežnoj i cjelovitoj procjeni učinaka.

Iz Hrvatske poljoprivredne komore smatraju da je hitno potrebna opsežna rasprava na temelju boljih podataka i prezentiranje konkretnih prijedloga te podsjećaju kako je prema planu europskih strategija predviđeno da 25 posto europske poljoprivrede bude ekološka proizvodnja, da se smanji upotreba sredstava za zaštitu bilja za čak 50 posto, gnojiva za 20 posto i antibiotika za 50 posto.

– Predviđena su i velika pošumljavanja s ciljem održavanja biološke raznolikosti čime se ostavlja mali prostor za opstanak ruralnih područja Europske unije, održavanje razine proizvodnje, konkurentnosti i dohotka europske poljoprivrede i nastavka investicijskog ciklusa – poručio je Jakopović i zaključio kako strategija „Od polja do stola” mora uzeti u obzir ekonomski, socijalni i ekološki stup održivosti kao jedini način prepoznavanja doprinosa poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje