U Novom Marofu otvorena izložba radova zaposlenika tamošnje bolnice
Kreativno umijeće djelatnika Službe za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof ponovno je pokazalo svu svoju draž u ponedjeljak,...
Jarac Spock i njegova kozja ekipa, svinja Iggy, purani Ernest i Oliver, patak Gretić, crna kokoš Stefan, mačke Janica, Bobica i Tomica te psi Luna i Karlo, kao i brojne druge životinje slobodno uživaju na imanju Nikole Bosaka (30) u Pešćenici Viničkoj, u općini Vinica.
One su stanovnici Utočišta sunčani bregec, neprofitne udruge koju je Bosak osnovao u studenome prošle godine, a brine za farmske životinje. Sve životinje imaju imena, a Bosak na njih gleda kao na članove svoje obitelji, kako nam je sam rekao. U našoj zemlji ima više udruga koje pomažu da se udome psi ili mačke, ali utočište za životinje koje u pravilu žive na farmama još je rijetkost.
– Upravo su farmske životinje najviše eksploatirane, pa mi je želja bila napraviti utočište za njih. Imanje zauzima površinu od 4500 metara četvornih te je dom kozama, svinji, guskama, puranima, mačkama i psima. Životinje najčešće završe kod mene kad mi se netko javi ili putem prijatelja. Živim sam, puno je posla oko životinja, ali nije mi teško jer u tome uživam. Svaka od mojih životinja je posebna, ima svoj karakter te svaki dan provodim s njima. Na sredinu dvorišta stavim prostirku, legnem i jednostavno uživam među životinjama – rekao je Nikola.
Naš sugovornik je vegan, a ideja da osnuje Utočište stvorila se spontano.
– Po zanimanju sam grafički dizajner, ali ne radim taj posao. Živo sam u Ladanju, na selu uz domaće životinje, pa kasnije otišao živjeti kao podstanar u Varaždin. Kad si mlad nemaš baš novaca pa sam uglavnom jeo paštete i salame. Tako sam odlučio ne jesti meso na mjesec dana. Taj mjesec se pretvorio u osam godina. Najprije sam bio vegeterijanac, ali otkad živim sa životinjama postao sam vegan. Vratio sam se u Ladanje i počeo brinuti za domaće životinje, ali mi je dvorište postalo premalo. Prodao sam kuću u Ladanju i kupio drugu s većim dvorištem u Pešćenici Viničkoj te sam izgradio nastambe za životinje i s vremenom osnovao Sunčani bregec – ispričao nam je Nikola.
Rekao nam je da ga svi susjedi već poznaju zbog ljubavi prema životinjama ta da nije dobio nikakve negativne komentare. Ipak, kako Utočište raste trebat će mu i pomoć dobrih ljudi. Kad su novinari Regionalnog stigli raditi reportažu Bosakov susjed nam je spontano rekao da je on najbolji susjed s najljepšim dvorištem.
– Ako nema veterinarskih troškova mjesečno za hranu životinja trošim oko 500 eura. Smatram da sam došao do maksimuma koji sam mogu financijski pokriti. Dobio sam puno podrške i gotovo svaki vikend na imanje dolaze posjetitelji. Donacije za hranu i pomoć volontera su dobrodošli. Planiram i radionice o kojima će se moći više saznati putem Facebook i Instagram stranice “Utočište sunčani bregec”. U izradi je i web stranica. Sljedeći veći projekt koji me očekuje je gradnja staje i nadstrešnice za sijeno. Prije mjesec dana dobio sam najbolji poklon za rođendan ikad kada mi je kolega poslao puni kamion paleta. I inače radim od recikliranih materijala pa ću i njih pretvoriti u ono što mi bude potrebno – istakao je Nikola.
Dolazak novih životinja ovisi će o financijskim i prostornim mogućnostima.
Dogodovštine Utočišta sunčani bregec možete pratiti na Facebooku i Instagramu, a donacije se mogu uplatiti na račun udruge Sunčani bregec: HR6125000091101546385
Najzanimljiviji član Utočišta je svinja Iggy. Živio je u kući u Samoboru pa sada uživa u blatnim igrama u dvorištu.
– Iggy je kod mene dvije godine. On je svinja pasmine Minessota, a k meni je stigao iz Samobora gdje je živio u kući sa sedam pasa. Bio je poklon sinu za rođendan koji se odselio u inozemstvo i više nije ima tko brinuti o njemu. To je još jedna problem, po raznim oglasnicima se prodaju svinje kao patuljaste i onda narastu velike. Iggy uživa na imanju. Čim je došao odmah smo se skupa valjali po blatu. Imam i devet kozica. Ela i Žiži su stigle u prosincu lani. One imaju 13 godina i prvi put žive bez da su eksploatirane, ne moraju davati mlijeko, samo pasu i uživaju. Evo, patak Gretić samnom živi već pet godina, od kada je došao iz Zagreba. Najprije sam mislio da je patka, pa je bila Greta, ali ispao je Gretić – veselo govori Nikola.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.