Povežite se s nama

U fokusu

FOTO I dalje bez konkretnog odgovora na pitanje u kojem će se smjeru razvijati Varaždinske Toplice

Ivan Agnezović

Objavljeno:

- dana

„U kojem smjeru će se razvijati Varaždinske Toplice?“, „Hoće li se privatizirati Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice?“ te „Zašto nisu u izradu Strategije održivog razvoja, modela privatizacije i upravljanja zdravstveno lječilišnog i turističkog kompleksa Varaždinske Toplice uključeni Grad Varaždinske Toplice i tamošnje Gradsko vijeće?“, samo su neka od pitanja koje su otvorili vijećnici Županijske skupštine na sjednici održanoj u ponedjeljak, 21. veljače.

Naime, pred vijećnicima Županijske skupštine prvi se put našao dokument kojim se „dubinski snimilo“ stanje u Varaždinskim Toplicama, što je dodatno pojasnio pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo i europske polove Mladen Jakopović, pojasnivši što sve sadrži spomenuta Strategija, navodeći da su Varaždinske Toplice „biser Županije“ te se stoga želi što više aktivnosti (turističkih) usmjeriti prema tom dijelu županije.

Podsjetimo, namjera Varaždinske županije je da u dijelu privatizira Specijalnu bolnicu, na način da bi se obavljanje turističke djelatnosti, kojom se Specijalna bolnica danas u dijelu bavi, izdvoji u novu gospodarsku cjelinu, a da se „core business“ – obavljanje zdravstvene djelatnosti, zadrži u današnjoj Specijalnoj bolnici. U tom smislu, ponuđeno je sljedeće: preoblikovanje Specijalne bolnice u trgovačko društvo, osnivanje trgovačkog društva od strane Specijalne bolnice ili podjela Specijalne bolnice i preoblikovanje u trgovačko društvo.

Uslijedila je iscrpljujuća rasprava Klubova vijećnika, pri čemu je vijećnika Roberta Vugrina u ime Kluba Reformista zanimalo zašto se ta strategija skrivala, podjetivši na riječi župana Anđelka Stričaka da je projekt Hotela Jupiter u Varaždinskim Toplicama “Jeti” – nitko ga nije vidio.

– Osnovno je pitanje: što će sada učiniti aktualna vlast nakon što je Jeti pronađen, pa da se projekt može aplicirati za EU sredstva? Moguće je projektnu dokumentaciju u potpunosti financirati iz Fondova EU, stoga hajmo konačno nešto pokrenuti u Toplicama. Imamo četiri izrađena projekta, sve na kvadraturu, različite modele… Pitanje je hoće li se dati nalog: hajmo pokrenut projektiranje, zatražiti novac, iskoristiti barem dio potencijala koje Toplice pružaju. Ili će župan i dalje s Jetijem piti kavu? – pitao se Vugrin, dok je vijećnik HNS-a Marijan Škvarić naveo da o toj temi glas trebaju dati i mještani Varaždinskih Toplica.

– Prijašnji župan nije pitao ljude, imao je planove, slike, milijune koji su pali s neba, a živimo u realnom svijetu i moramo biti realni. SWOT analiza govori da se u Toplicama za taj projekt treba pronaći radna snaga, a situacija je da ljudi odlaze. Nije rješenje da dođu ljudi izvana. Hoćemo li iz Nepala uvoziti ljude? Također, odabere li se bilo koja od tri strategije, vjerujem da će se svi naći u ogromnim problemima pri realizaciji. Nitko također nije rekao da postoji velika opasnost u izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti – podsjetio je Škvarić.

Potom je za govornicu stao Mario Lešina (Kandidacijska lista grupe birača), koji je kazao da je ovdje riječ samo o popisu želja i mogućnosti, a ne o konkretnom provođenju projekata.

Od tri oblika, jasno je da je podjela najprihvatljivija. No, što je s 85 milijuna kuna dugom Bolnice? Imate i ugovor s HZZO-om, gdje morate bolesnicima pružiti skrb. Tko će to platiti, Grad, Županija, investitor? Ne vjerujem da bi investitor na takvo nešto pristao. 2/3 zemljišta u Toplicama je u vlasništvu Bolnice, svi resursi grada su u njezinom vlasništvu. Što sad? Dođe investitor, on dobiva prava i obveze. Je li strategija usklađena s zakonom? Nadalje, tko će prije diobene bilance procijeniti kompletnu imovinu? – pitao je Lešina podsjetivši na slučaj Sunčanog Hvara, gdje se za sve odluke pitalo investitora, a ne gradsku vlast.

– Prije nego li se priča pripremi, treba donijeti odluku za koju nas nakon dvije godine neće biti sram – poručio je Lešina, nakon čega se javio Vugrin, navodeći da „strah od privatnog kapitala ne postoji“ te da „ništa ne priječi da se krene s projektiranjem“.

Lešina je potom ustvrdio da je „nužan privatni investitor, no da osnivač mora biti dominantan“ te upozorio da će eventualne gubitke na kraju plaćati građani.

Topličanac, vijećnik Dragutin Kranjčec (Kandidacijska lista grupe birača), kazao je da se ovakvih projekata nagledao te je iskazao oprez pri dolasku mogućih privatnih investitora. Zatražio je da o ovome raspravlja Gradsko vijeće Grada Varaždinske Toplice, a spreman je inicirati i referendum, ako će do toga doći.

Replika Vugrina sastojala se u tome da „bacanje novca za projektnu dokumentaciju nije bačen novac“, ustvrdio je vijećnik iz redova Reformista, podsjetivši da OB Varaždin nije aplicirala za Centralni operaciji blok i Spinalni centar, ne bi se danas ti objekti gradili.

Potom je na izjavu vijećnika Kranjčeca replicirao vijećnik Željko Bedeković (Reformisti), navodeći da mu je drago „što je potvrdio da Minerva ne može biti prodana u idućih pet godina, iako je on tvrdio da može“. – Minerva nije bila na prodaji i neće se prodati. Razgovaramo o livadama, zemljištima… – kazao je Bedeković. Prozvao je župana Anđelka Stričaka da se sve druge županije bore za svoje toplice, samo on ne, misleći na Sporazum za razvoj sjevera Hrvatske. – Naš župan nije napravio ništa i ne vodi nas nikamo – ustvrdio je.

Vijećnik Lešina potom je kazao Bedekoviću da „pokazuje deficite u strateškom menadžmentu“ te izjavio da u strateškom dokumentu ne postoji ništa o razvoju, primjerice, industrije toga kraja, dok mu je Bedeković odgovorio da su „Toplice prepune zamki“ jer se „politika bavi politikanstvom, a ne konkretnim pitanjima“.

Aktualna gradonačelnica Grada Varaždinske Toplice i vijećnica HSLS -a Dragica Ratković kazala je da Grad ne vodi župan, nego ona, stoga ju je Bedeković pitao je li Grad na koji način sudjelovao u ovoj temi razvoja.

– Ako smo mi biser županije, onda je netko trebao tu uključiti Grad. Jer Grad nije samo Bolnica. Nije to u redu. Ako želimo dobro Toplicama, treba gledati na cijelo područje Toplica, a ne samo nekretnine – kazala je Ratković.

Potom je gradonačelnik Lepoglave i vijećnik Marijan Škvarić izrazio čuđenje jer se prijašnji župan Radimir Čačić „nikada nije konzultirao s nikim, bili smo mu niža vrsta, i nikad nismo mogli dobre projekte provesti“, navodeći da je po pitanju suradnje u bivšom vlasti imao sličnu situaciju i u svome gradu, Lepoglavi.

Vugrin je potom ponovio da je privatizacija samo „mogućnost“, a ne „put“ ili „dogovorena strategija“ te se rasprava dalje nastavila, pri čemu je Alen Runac (HDZ) ustvrdio da „Škvarić i Ratković imaju posla s onim čije se ime ne izgovara“. Naveo je da je četiri godine bio predsjednik Županijske skupštine te da o ovome projektu nije imao pojma te da je riječ samo o „promociji nekih ljudi“.

Vijećnik Marijan Cingula (Kandidacijska lista grupe birača) je podsjetio da Grad Varaždinske Toplice i Varaždinska županija ne smiju biti isključeni kada je riječ o ovako velikom projektu, nakon čega je zaključnu riječ pomalo sarkastično dao župan Anđelko Stričak.

– Svi ste upoznati s time da je potpisan Razvojni sporazum za sjever Hrvatske, predlažem da ga financiramo putem gradske i županije banke. Znamo da je Čačić financirao VABU. Gdje je VABA? 2008. je osnovana Regionalna komunalna banka da financira projekte općina, gradova i županije. Vugrin, gdje je ta banka? Pitam Reformiste, zašto ne putem naše banke? Zna li tko gdje joj je sjedište? Volio bih znati odgovor – pitao je Stričak, također sarkastično navodeći da, „ako je žiteljima Varaždinske županije cilj da se mogu liječiti u Toplicama, da će tada „ići“ u privatizaciju“.

Vijećnik Ivan Čehok (Kandidacijska lista grupe birača) je potom predložio svima da se ništa u Toplicama ne radi ako to ne blagoslovi vijeće Grada Varaždinske Toplice, dok je Lešina zaključio raspravu sa zamolbom da se najprije definira strategija koja će, među ostalim, uključivati i promet, obrazovanje, uz izradu diobene bilance.

U fokusu

Počeli radovi na izgradnji RCGO Piškornica, a evo kad bi trebali završiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak je u Koprivnici održana konferencija za medije na kojoj su predstavljene aktualnosti vezane za projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica (RCGO Piškornica).

Na konferenciji su sudjelovali ključni akteri projekta: Mladen Ružman, direktor Piškornice d.o.o., Miljenko Muha, predsjednik uprave tvrtke Kostak d.d., izvođača radova te Nikola Martinaga, voditelj projekta. Uz njih, konferenciji je prisustvovao i načelnik općine Koprivnički Ivanec, Zoran Vrabelj, koji je govorio o koristima projekta za lokalnu  zajednicu.

Projekt je do sada prošao nekoliko važnih faza. Mladen Ružman osvrnuo se na napredak projekta, ističući da su u kolovozu  izdane prve građevinske dozvole, što je omogućilo početak radova na odlagalištima neopasnog i inertnog otpada. Uz to, istaknuo je važnost financiranja projekta, koje je omogućeno kroz sredstva Europske unije, a za ovu godinu iz državnog proračuna i iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, što je osiguralo nastavak provedbe projekta i svih  aktivnosti bez zastoja.

– Ukupna vrijednost projekta je cca. 118 milijuna eura, od čega je samo izgradnja cca. 89 milijuna eura. – izjavio je Ružman.

Miljenko Muha, predsjednik uprave tvrtke Kostak, izvjestio je o trenutnom stanju radova. Dobivene su dvije građevinske dozvole te je u pripremi mehanizacija i dostatna građevinska operativa za izgradnju ovog projekta pa tako i upravo započete izgradnje odlagališta neopasnog i inertnog otpada, a plan je da se u narednim godinama (2025. i 2026.)  izgrade sve građevine i potrebna postrojenja. Muha je za 2025. godinu najavio početak izgradnje hala u kojima će se odvijati mehanička i biološka obrada otpada, što je uz pročistač otpadnih voda najbitniji dio cijelog projekta.  Naglasio je kako se završetak izgradnje kompletnog centra planira u 2027. godini, kada bi centar trebao početi s radom.

Nikola Martinaga, voditelj projekta RCGO Piškornica je istaknuo kako će se u centru koristiti najnovije tehnologije za obradu otpada, a dugoročni cilj je smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima. Sukladno europskim standardima  oba odlagališta bit će opremljena naprednim sustavima za kontrolu oštećenja vodonepropusne membrane i tehnologijom za obradu onečišćenog zraka i tehnoloških voda koje će se obraditi na vlastitom pročistaću optadnih voda, a zatim ispustiti u javni sustav odvodnje, dakle, još jednom dodatno obraditi. Cijeli obuhvat centra iznosi cca. 480.000 m2, a od toga površina hala za obradu otpada iznosi cca. 25.000 m2. Paralelno s izgradnjom centra, spomenuo je i važnost edukacije lokalnog stanovništva i nastavak trenda pravilnog odvajanja i obrade otpada u primarnoj i sekundarnoj fazi, što pokazuje koliko je važna suradnja i zajedništvo svih dionika u sustavu zbrinjavanja otpada.

Budući Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica neće donijeti samo poboljšanja u smanjenju  štetnih utjecaja na okoliš, već donosi  i ekonomske koristi za lokalnu zajednicu. Očekuje se da će se općinski proračun povećati za gotovo milijun eura godišnje zahvaljujući prihodima od komunalne naknade, dok će gotovo milijun i pol eura biti jednokratno uplaćeno općini kroz komunalne doprinose. Ovo će imati značajan pozitivan utjecaj na nova zapošljavanja i gospodarski razvoj lokalne zajednice te podizanje komunalnog standarda, spomenuo je načelnik općine Koprivnički Ivanec, Zoran Vrabelj.

Ovaj projekt ima za cilj ispunjenje obveza iz Plana gospodarenja otpadom RH 2023.-20228. god. Trebao bi osigurati održivo gospodarenje otpadom za oko pola milijuna stanovnika iz četiri županije – Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije. Piškornica će omogućiti ekološki prihvatljiv i ekonomski održiv sustav zbrinjavanja otpada, sukladan najvišim standardima Europske unije, a otvaranjem centra zatvoriti će se sva postojeća odlagališta otpada na području djelovanja.

Nastavite čitati

U fokusu

Plenković kaže da nikad nismo živjeli bolje. Podaci govore da više od 70 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.

Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.

U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.

Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.

Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.

Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!

Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.

Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.

Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.

Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.

U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.

Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.

Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje