Povežite se s nama

U fokusu

Sprema se rekonstrukcija Vlade? U igri za nove ministarske pozicije Čačić i Habijan

Objavljeno:

- dana

Premijer Andrej Plenković u subotu je razriješio Darka Horvata dužnosti ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, i to na osobni zahtjev. Kasnije istog dana Horvatu je određen istražni zatvor.

Tako hrvatsku Vladu potresa još jedna u nizu afera, a Horvata se tereti se da je, dok je još bio ministar gospodarstva, sređivao poticaje mimo zakonskih kriterija, ili kako bi to narodski rekli, po babi i stričevima.

Premijeru, koji tvrdi da je parlamentarna većina stabilna, Horvat nije jedini problem. Postoje tri opcije za koje se ovih dana mora odlučiti u dogovoru s članovima Vlade, koalicijskim partnerima i HDZ-om. Ili će naći zamjenu Horvatu u Ministarstvu graditeljstva, ili ide šira rekonstrukcija Vlade. Treća su opcija novi parlamentarni izbori, koji doduše oporba zaziva ˝po difoltu˝, iako realno takav ishod ne odgovara nikome.

Rekonstrukcija Vlade?

Prema našim izvorima, najizglednija je šira rekonstrukcija Vlade jer premijer trenutno ni sam ne zna što će se događati narednih dana, odnosno hoće li se istraga proširiti i na druge ministre.

Istragom je, naime, obuhvaćen i  potpredsjednik Vlade Boris Milošević, koji je u ponedjeljak stavio svoj mandat na raspolaganje.

Osim toga, u kontekstu istražnih radnji bio je spomenut i ministar Aladrović zbog sumnjivog zapošljavanja u razdoblju od 2017. do 2019. kada je obnašao dužnost ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Međutim, njega se za sad službeno ne tereti.

Ministar gospodarstva Tomislav Čorić je pak prije nekoliko dana rekao da je na raspolaganju svim tijelima Republike Hrvatske, nakon što ga se povezivalo s istragom koju Uskok vodi protiv bivše državne tajnice Josipe Rimac zbog pogodovanja pri izgradnji vjetroelektrane Krš-Pađene.

Čačić ili Habijan?

U kontekstu rekonstrukcije Vlade spominje se više imena sa sjevera Hrvatske. Među njima je i bivši varaždinski župan Radimir Čačić, koji je danas sam za sebe rekao da bi mogao biti dobar ministar. Kad bi on zaista od Plenkovića dobio ministarsku funkciju, bio bi to nož u leđa varaždinskom HDZ-u koji je Čačića porazio na izborima.

Kao mogući kandidat za ministarsku poziciju spominje se i predsjednik varaždinskog HDZ-a Damir Habijan. On za razliku od brojnih dosadašnjih HDZ-ovih ministara i dužnosnika iza sebe nema nikakvih mrlja.

Međutim, za sad nije sigurno hoće li doći do šire rekonstrukcije Vlade ili će premijer na Horvatovo mjesto postaviti novog ministra. Privremeno će funkciju ministrice graditeljstva i državne imovine obnašati Dunja Magaš, dosadašnja državna tajnica.

U fokusu

U Varaždinskoj županiji poslodavcima je sve teže doći do zaposlenika, pa se okreću – studentima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prošećete li bilo kojom ulicom u centru svoga grada, nemoguće je ne primijetiti da se na gotovo svakoj trgovini ili ugostiteljskom objektu nalazi nalijepljen papir na kojem piše da traže studente za rad.

Ponuda poslova

Naime, studenti, ali i učenici završnih razreda četverogodišnjih srednjih škola, danas su vrlo traženi kao zaposlenici, a mnogo ih se i odazove pozivu poslodavaca, odnosno zaposli tijekom ljetnih mjeseci kako bi povećali svoj ionako skromni budžet.

– Od početka ove godine radilo je 4268 studenata, njih 26 % više nego prošle godine. Ponuda poslova je iznimno bogata i raznovrsna, a studenti rade doslovno u svakom kutku naše zemlje. Najveći broj naših korisnika ima prebivalište na području sjeverozapadnog dijela Hrvatske te je i najveći broj poslodavaca s tog područja. Sezonsko zapošljavanje na Jadranu je, kao i svake godine, vrlo aktualno, s tim da sada, osim hotelskih kuća, i veliki trgovački lanci (Tommy, Studenac, Spar, Lidl i drugi) nude sezonske poslove – ističe Sonja Nidogon Višnjić, mag. oec., voditeljica Student servisa iz Studentskog centra Varaždin, koji broji oko 10.000 članova u svojoj bazi korisnika, uključujući i registrirane izdvojene podružnice u Čakovcu, Koprivnici, Bjelovaru i Križevcima.

Potvrđuje nam da je poslodavcima sve teže doći do radne snage, stoga brojni poslodavci, kako na našem području, tako i na Jadranu, zapošljavaju na sezonskim poslovima sve veći broj djelatnika iz zemalja regije – Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, ali i iz Nepala i drugih tržišta jeftinije radne snage.

– Poslodavci su oduvijek u studentima prepoznavali kvalitetne povremene i privremene djelatnike i ne bi se moglo reći da je tržište studentske radne snage ugroženo zbog inozemnih djelatnika, zato što posla ima dovoljno za sve. Sezonci se zapošljavaju na duže razdoblje rada (cijelu sezonu), a studenti su idealna radna snaga kada postoji kratkoročna potreba za dodatnim zapošljavanjem – objašnjava naša sugovornica, koja je objasnila i koliko su studenti zapravo plaćeni za svoj rad.

– Minimalna studentska satnica je definirana Zakonom te je vezana za bruto minimalnu plaću u Hrvatskoj i iznosi 29,30 kuna za ovu kalendarsku godinu, uz povećanje satnice za 50 % za prekovremeni rad, rad nedjeljom, noću i blagdanom. U praksi su satnice iznad minimalne satnice, ali nam je drago da postoji zaštitni mehanizam koji garantira minimalnu satnicu. Valuta plaćanja za obavljeni studentski rad je 15 dana po obavljenom poslu, a obračun studentskih ugovora je na mjesečnoj bazi – objasnila je voditeljica Student servisa Sonja Nidogon Višnjić, navevši da svoj rad predano obavljaju tijekom cijele godine, tako i u ljetnim mjesecima, bez ljetnih stanki ili kolektivnoga godišnjeg odmora. Usto, za sve korisnike je dostupan i web-servis koji omogućava studentima kreiranje online i e-studentskih ugovora bez potrebe dolaska u urede, što zasigurno dodatno olakšava papirologiju prilikom zaposlenja.

Nastavite čitati

U fokusu

HUBOL: Neke bolnice sredinom srpnja zatražile dostavu remdesivira, Ministarstvo: Lijeka nema

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

– Bolnice koje su bile pri kraju sa zalihama remdesivira su, kada su sredinom srpnja od Službe za lijekove Ministarstva zdravstva zatražile da im se dostavi remdesivir – antivirusni lijek za liječenje COVID-19 bolesti, dobile službeni odgovor Ministarstva da remdesivira više nema i da će Ministarstvo krenuti u nabavu i obavijestiti bolnice kad nabavi lijek – ističe u priopćenju Hrvatska udruga bolničkih liječnika.

Iz Udruge dodaju da su te bolnice svoje zalihe potrošile, a da do danas, odnosno nekoliko tjedana kasnije remdesivir nije stigao u te bolnice i one ga nemaju.

Lijek remdesivir se naručuje isključivo putem Ministarstva i bolnice ga ne mogu same nabaviti.

– Lijek ronapreve, koji ministar također spominje, nema učinka u liječenju bolesti COVID-19 izazvane omicron sojem novog koronavirusa. Za liječenje jednog COVID-19 pacijenta daje se 6 bočica remdesivira. U Hrvatskoj, kaže ministar Beroš, ima ukupno 483 bočice, što je dostatno za liječenje 80 pacijenata. U bolnicama je trenutno 613 COVID pacijenata. Jasno je da su zalihe nedostatne za cijelu Hrvatsku – navode još iz HUBOL-a i dodaju: – U nekim bolnicama remdesivira je bilo i imaju ga još uvijek, ali i njihove zalihe su pri kraju. Ministarstvo se tek nakon tragične smrti Vladimira Matijanića dosjetilo zatražiti inventuru lijeka kako bi saznalo koje bolnice ga imaju, a koje ne. Kako je Ministarstvo zaduženo za distribuciju ovog lijeka, isključivo na Ministarstvu je bila odgovornost da istraži stanje zalihe lijeka po bolnicama i da ga redistribuira iz bolnica koje ga imaju u bolnice kojima nedostaje, dok ne stigne nova pošiljka lijeka.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje