Povežite se s nama

U fokusu

Ludbreg dobio novog investitora: gospodarstvu su nužni Podravska magistrala, brza pruga, aerodrom…

Objavljeno:

- dana

Ludbreg je dobio novog investitora. Micro Matic, međunarodna industrijska grupacija sa sjedištem u Odenseu u Danskoj, preuzela je prije nekoliko dana tvrtku Oprema d.d. iz Ludbrega. Riječ je o međunarodnoj industrijskoj grupaciji s više od 1.300 zaposlenih i poslovanjem u više od 120 zemalja.

– Oprema je poduzeće koje izvrsno nadopunjuje osnovnu djelatnost Micro Matica jer posjeduje snažne kompetencije na području rashladne opreme koja je komplementarna Micro Maticovim proizvodima. To se poklapa s našim strateškim ambicijama da budemo u mogućnosti razvijati i nuditi našim kupcima cjelovita rješenja – rekao je Lars Gjødsbøl, izvršni direktor grupacije.

Kao i Micro Matic, Oprema je obiteljska tvrtka koja je vodeća na europskom tržištu rashladne opreme sa sjedištem i modernim proizvodnim pogonima u Ludbregu. Tvrtka je osnovana 1948. godine, a od 1992. godine u vlasništvu je obitelji Cvetko.

Dodajmo da će Domagoj Cvetko i dalje obnašati funkciju izvršnog direktora i nakon ove akvizicije.

Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić pak kaže kako je ovo samo još jedna potvrda da je Ludbreg privlačan investitorima. Međutim, nužnost je razvoj prometne infrastrukture.

– Jedan od preduvjeta za nove investicije je i prometna povezanost. Mi dvadeset godina čekamo Podravsku magistralu dok su se u međuvremenu u drugim dijelovima gradili mostovi i tuneli. Pred svake izbore priča se o ulaganjima u željeznicu, a nama i dalje treba vlakom do Zagreba više od sat vremena. Da ne govorimo o tome da sjever zaslužuje i funkcionalni aerodrom. Danskim investitorima sigurno bi bilo lakše doći avionom do Varaždina, pa Podravskom magistralom koja je obećana prije dva desetljeća do Ludbrega – kaže Bilić. Pritom podsjeća i na projekt integriranog prijevoza koji je na čekanju.

Ludbreg i okolne općine imaju gotovi projekt jeftinijeg i funkcionalnog javnog prijevoza, ali država uopće ne prepoznaje potrebu da se to uvede, kaže Bilić.

– Cilj je uspostaviti prijevoz koji bi zadovoljavao potrebe naših sugrađana, ali i koji bi bio jeftiniji. Trenutno imamo situaciju da recimo iz Ludbrega do općine udaljene svega nekoliko kilometara vozi jedna ili dvije linije dnevno. Ako odete u jednu od okolnih općina autobusom, nemate se više isti dan kako vratiti. I ljudi su ovisni o automobilima. I zato je i ispred Opreme puno parkiralište. A svima su puna usta obnovljivih izvora energije, smanjenja emisije plinova i slično – kaže Bilić.

Integrirani prijevoz je jedan od najvažnijih projekata ne samo Ludbrega već i svih okolnih općina, ali i županije. Uz sam projekt integriranog prijevoza, Grad Ludbreg je pripremio i i projekt punionice vodika odnosno proizvodnje solarne energije

– Ukoliko bismo radili klasičnu priču ona bi bila puno jeftinija, ali očekujemo da bismo se mogli javiti na neki od natječaja upravo koji potenciraju autobuse ili na električni pogon ili na vodik. Očekujem da ćemo uspjeti pronaći financiranje za ovaj projekt jer je uistinu kvalitetan i vrijedan i sve susjedne općine jednako su kao i mi zainteresirane da on zaživi. Vjerujem da će netko u zagrebačkim uredima, među onima koji donose odluke, shvatiti koliko je bitan ravnomjeran razvoj Hrvatske, koliko su bitne investicije i koliko je u konačnici bitna prometna povezanost. Realizacija projekta bi ujedno značila i uštedu gospodarstvu jer bi stanovnici našega kraja mogli s posla i na posao odlaziti autobusom koji je jeftiniji od javnoga prijevoza, a tu je i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Osobno mi je želja da ovaj projekt što prije zaživi. Jer sada imamo ljude u općinama odsječene od gradova – rekao je gradonačelnik Ludbrega.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje