Povežite se s nama

Kultura

FOTO U Varaždinu ogroman interes za zagonetne utvrde na Ivančici

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Objavljeno:

- dana

Sinoćnje predstavljanje prve knjige iz pera prof. Petra Babića „Zidine u šumi / Srednjovjekovne utvrde južne Ivančice“, izdane u nakladi Državnog arhiva u Varaždinu, izazvalo je ogroman interes varaždinske kulturne javnosti i znatiželjnika.

To ne čudi jer je autor na osebujan način obradio pregled fortifikacija na južnim padinama Ivančice, građenih u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Naime, Petar Babić, prof. je povijesti i engleskog jezika i književnosti te aktivni član i gorski spašavatelj u HGSS Stanici Varaždin.

– Koncepcijom sam čitateljima želio približiti prirodni krajolik koji je doslovno prigrlio povijesne slojeve. Svi suradnici koji su uz mene radili na knjizi, vodili su se idejom da je upravo manjak takve literature djelomični krivac smanjenog interesa šire javnosti za hrvatsku povijest, što između ostalog rezultira i pogrešnom interpretacijom činjenica. Knjiga bi trebala zadovoljiti struku kroz analizu izvora i prikaz povijesnih činjenica, ali i potaknuti planinare, brdske bicikliste, paraglidere i ostale zaljubljenike u aktivnosti u prirodi na očuvanje te promoviranje ovih lokaliteta, dojmljivih primjera simbioze kulturne baštine i prirodnih ljepota. Uvjeren sam da će knjiga naći svoje mjesto ne samo na policama obiteljskih biblioteka već i u ruksacima izletnika ili rekreativaca… – ističe Babić.

Snimio Kruno Sudec

Uz autora, knjigu su okupljenima predstavili Marina Šimek, umirovljena muzejska savjetnica, Dubravko Šincek, predsjednik planinarskog društva Ravna Gora i Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu.

– Knjiga Petra Babića „Zidine u šumi – Srednjovjekovne utvrde južne Ivančice“ donosi novi pristup u obradi ove teme i dodatno obogaćuje postojeću literaturu koja, kako navodi i sam Autor u poglavlju „Stanje istraženosti“, nije baš iscrpna. U novije vrijeme to su radovi o pojedinim utvrdama koje je moguće pronaći u stručnoj i znanstvenoj periodici, a od sinteza na raspolaganju su tek više od stotinu godina stari rad Gjure Szabe „Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji“, te još i starija knjiga Emilija Laszowskog „Hrvatske povijesne građevine“. Kao vrijedan izvor, koji mu je služio kao dobra priprema za terenski rad, Autor navodi seriju članaka o srednjovjekovnim utvrdama Zorislava Horvata objavljenim u časopisu „Prostor“. Korištenje ovih Horvatovih radova svakako je olakšala činjenica da smo u Arhivu objedinili sve Horvatove članke u jedan pozamašan uvez. Autor posebno ističe vrijednost rada Marine Šimek i suradnika „Burg Paka“, koji bi trebao poslužiti kao putokaz u pristupu obradi ovakvih tema – rekao je Hrelja o fotografijama iznimno bogato ilustriranoj knjizi koju je uredio Kruno Sudec, voditelj Odjela za dokumentacijsko-informacijske poslove Državnog arhiva u Varaždinu.

Od ravnatelja spomenute ustanove doznajemo i to da knjiga „Zidine u šumi“ može poslužiti kao svojevrsni turistički vodič po srednjovjekovnim utvrdama južne Ivančice.

Svimio Krešimir Stančić

Štoviše, Hrelja je ustvrdio da svatko tko se zaputi na neki od spomenutih lokaliteta, nema potrebu „zamarati“ se, ako ne želi, povijesnim podacima – koji su u prvoj cjelini- već samo slijedi upute kako doći do željenog objekta i na što je potrebno na određenom lokalitetu posebno obratiti pažnju.

– Autor se ujedno potrudio da manje upućenom čitatelju pojasni srednjovjekovno poimanje prostora Slavonije, Hrvatske i Dalmacije, kao i definiranje razdoblja za koje se koristi pojam „srednji vijek“. Tako je prikazao za sada poznatu povijest pojedinih utvrda, odnosno njihovih vlasnika, pri čemu  sadržajno povezuje utvrde Grebengrad i Milengrad (istočna grupa), te Belec, Oštrc i Lobor (zapadna grupa). U dosta zamršenoj i fragmentarnoj, a za srednjovjekovlje uobičajenoj priči o stjecanju i gubljenju posjeda, sukobima u kojima pravorijek ponekad donosi sam kralj, spominju se Grebenski, Herkovići, Patačići, pa i grofovi Celjski, ban Ivan Vitovac i njegovi sinovi, Bathyany i napokon Erdödy. Slična je priča i s tri zapadnije utvrde, gdje se također kao vlasnici spominju grofovi Celjski, ban Ivan Vitovac, ali i Juraj Brandenburški (Varaždincima je poklonio vijećnicu), Lovro Iločki, obitelj Gyulay, te Keglevići. Više detalja o tome možete pročitati u Petrovoj knjizi koja nas upoznati i s dvije nestale utvrde: Židovinom i Gotalovcem. I dok se od Židovine i danas naziru neki tragovi, od utvrde Gotalovec nije ostalo ni traga, pa Autor zaključuje: „Gotovo je nestvarno da je jedna impozantna, dvokrilna građevina na tri kata u potpunosti nestala u manje od sto godina” – ukazuje Damir Hrelja.

Spomenimo i to da je među brojnim gostima i uzvanicima, svojim dolaskom promociju knjige uveličao Marijan Taučer, čija je dugogodišnja zanesenost Milengradom rezultirala time da je ta impozantna utvrda stekla status zaštićenog kulturno dobra.

Snimio Kruno Sudec

– Arhiv će i u sljedećim godinama nastaviti, barem se nadam, s objavljivanjem sličnih edicija, što smo započeli 2011. godine knjigom „Milengrad – zagonetna utvrda“, nastavivši 2012. „Stari grad Konjščina“, sunakladništvom u izdavanju „Burga Paka“ 2021. i napokon ovom knjigom s ciljem popularizacije kako arhivskog gradiva kao zaštićenog pokretnog, tako i utvrda i dvoraca kao zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra… Svi zainteresirani knjigu „Zidine u šumi“ do kraja idućeg tjedna u Arhivu mogu kupiti po promocijskoj cijeni od 8 eura   – zaključio je Damir Hrelja.

A kakva je bila atmosfera na zadnjem programu „Srijede u Muzeju“ pogledajte u galeriji fotografija:        

Kultura

Denis Peričić u Karlovcu primio svoju 111. književnu nagradu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu na pjesnikov je rođendan, 21. ožujka,
održana svečana dodjela nagrada najboljima na drugom Natječaju „Na tragu pjesnika“,
posvećenom velikom hrvatskom književniku Ivanu Goranu Kovačiću, poginulom u Drugom
svjetskom ratu.

Natječaj je organiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Varaždinski književnik Denis Peričić dobio je drugu nagradu za pjesmu „Što je preostalo“.

Prema procjeni stručnog povjerenstva, u kojem su bili Mojca Rapo Waite, Bruno Vojvodić i
Nataša Vojnović, prvu nagradu osvojio je Tin Fresl iz Jastrebarskog, a treću Jelena Stanojčić
iz Zagreba.

Na prošlogodišnjem, prvom izdanju ovog natječaja, prvu nagradu osvojio je upravo – Denis
Peričić.

– Nakon prve i druge, volio bih iduće godine dobiti i treću nagradu! Pa da kompletiram te
svoje ‘male Gorane’… Naravno, šalim se, ali nimalo se ne šalim kad kažem da svaka nagrada
vezana uz Goranovo ime zauzima posebno mjesto u mom srcu. Organizatorima i stručnom
povjerenstvu upućujem svoju duboku zahvalnost na ovom priznanju – ističe Denis Peričić kojem je ovo već 111. književna nagrada.

Nastavite čitati

Kultura

Nagrada Porin za zbor Chorus angelicus i Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Glazbena škola u Varaždinu/Facebook

Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka.

Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna velikih, dobro poznatih i priznatih imena hrvatske glazbene scene, kao i onih koji „tek kreću“ na svoj glazbeni put. Crvenim tepihom prošetali su nominirani glazbenici zajedno s brojnim poznatim licima koja su se našla na ovogodišnjoj dodjeli u ulozi gostiju ili uručitelja najpoželjnije glazbene statue.

Veliki uspjeh na ovogodišnjem Porinu postigli su Berislav Šipuš i Vojko V sa suradnicima osvojivši po četiri statue Porina. Tri statue Porina pripale su Letu 3 i Tamari Obrovac sa suradnicima, a još jedna posebnost ovogodišnjeg Porina su i čak tri dobitnika u kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe.

U kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe su čak tri dobitnika, a u ovoj karegoriji nagrade su otišle i u Varaždin.

Među dobitnicima je Chorus angelicus, Capella Savaria, Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu, Ivana Lazar, sopran; Tia Pikija, sopran; Sonja Runje, alt; Hugo Hymas, kontratenor; Franko Klisović, kontratenor; Emanuel Tomljenović, tenor; Grga Peroš, bariton; Krešimir Stražanac, bas; Zsolt Kalló; umjetnički voditelj; Capelle Savarie; dirigent: Anđelko Igrec, za skladbu „Johann Sebastian Bach: Muka po Mateju BWV 244“.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje