Povežite se s nama

Kultura

FOTO U Varaždinu ogroman interes za zagonetne utvrde na Ivančici

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Objavljeno:

- dana

Sinoćnje predstavljanje prve knjige iz pera prof. Petra Babića „Zidine u šumi / Srednjovjekovne utvrde južne Ivančice“, izdane u nakladi Državnog arhiva u Varaždinu, izazvalo je ogroman interes varaždinske kulturne javnosti i znatiželjnika.

To ne čudi jer je autor na osebujan način obradio pregled fortifikacija na južnim padinama Ivančice, građenih u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Naime, Petar Babić, prof. je povijesti i engleskog jezika i književnosti te aktivni član i gorski spašavatelj u HGSS Stanici Varaždin.

– Koncepcijom sam čitateljima želio približiti prirodni krajolik koji je doslovno prigrlio povijesne slojeve. Svi suradnici koji su uz mene radili na knjizi, vodili su se idejom da je upravo manjak takve literature djelomični krivac smanjenog interesa šire javnosti za hrvatsku povijest, što između ostalog rezultira i pogrešnom interpretacijom činjenica. Knjiga bi trebala zadovoljiti struku kroz analizu izvora i prikaz povijesnih činjenica, ali i potaknuti planinare, brdske bicikliste, paraglidere i ostale zaljubljenike u aktivnosti u prirodi na očuvanje te promoviranje ovih lokaliteta, dojmljivih primjera simbioze kulturne baštine i prirodnih ljepota. Uvjeren sam da će knjiga naći svoje mjesto ne samo na policama obiteljskih biblioteka već i u ruksacima izletnika ili rekreativaca… – ističe Babić.

Snimio Kruno Sudec

Uz autora, knjigu su okupljenima predstavili Marina Šimek, umirovljena muzejska savjetnica, Dubravko Šincek, predsjednik planinarskog društva Ravna Gora i Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu.

– Knjiga Petra Babića „Zidine u šumi – Srednjovjekovne utvrde južne Ivančice“ donosi novi pristup u obradi ove teme i dodatno obogaćuje postojeću literaturu koja, kako navodi i sam Autor u poglavlju „Stanje istraženosti“, nije baš iscrpna. U novije vrijeme to su radovi o pojedinim utvrdama koje je moguće pronaći u stručnoj i znanstvenoj periodici, a od sinteza na raspolaganju su tek više od stotinu godina stari rad Gjure Szabe „Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji“, te još i starija knjiga Emilija Laszowskog „Hrvatske povijesne građevine“. Kao vrijedan izvor, koji mu je služio kao dobra priprema za terenski rad, Autor navodi seriju članaka o srednjovjekovnim utvrdama Zorislava Horvata objavljenim u časopisu „Prostor“. Korištenje ovih Horvatovih radova svakako je olakšala činjenica da smo u Arhivu objedinili sve Horvatove članke u jedan pozamašan uvez. Autor posebno ističe vrijednost rada Marine Šimek i suradnika „Burg Paka“, koji bi trebao poslužiti kao putokaz u pristupu obradi ovakvih tema – rekao je Hrelja o fotografijama iznimno bogato ilustriranoj knjizi koju je uredio Kruno Sudec, voditelj Odjela za dokumentacijsko-informacijske poslove Državnog arhiva u Varaždinu.

Od ravnatelja spomenute ustanove doznajemo i to da knjiga „Zidine u šumi“ može poslužiti kao svojevrsni turistički vodič po srednjovjekovnim utvrdama južne Ivančice.

Svimio Krešimir Stančić

Štoviše, Hrelja je ustvrdio da svatko tko se zaputi na neki od spomenutih lokaliteta, nema potrebu „zamarati“ se, ako ne želi, povijesnim podacima – koji su u prvoj cjelini- već samo slijedi upute kako doći do željenog objekta i na što je potrebno na određenom lokalitetu posebno obratiti pažnju.

– Autor se ujedno potrudio da manje upućenom čitatelju pojasni srednjovjekovno poimanje prostora Slavonije, Hrvatske i Dalmacije, kao i definiranje razdoblja za koje se koristi pojam „srednji vijek“. Tako je prikazao za sada poznatu povijest pojedinih utvrda, odnosno njihovih vlasnika, pri čemu  sadržajno povezuje utvrde Grebengrad i Milengrad (istočna grupa), te Belec, Oštrc i Lobor (zapadna grupa). U dosta zamršenoj i fragmentarnoj, a za srednjovjekovlje uobičajenoj priči o stjecanju i gubljenju posjeda, sukobima u kojima pravorijek ponekad donosi sam kralj, spominju se Grebenski, Herkovići, Patačići, pa i grofovi Celjski, ban Ivan Vitovac i njegovi sinovi, Bathyany i napokon Erdödy. Slična je priča i s tri zapadnije utvrde, gdje se također kao vlasnici spominju grofovi Celjski, ban Ivan Vitovac, ali i Juraj Brandenburški (Varaždincima je poklonio vijećnicu), Lovro Iločki, obitelj Gyulay, te Keglevići. Više detalja o tome možete pročitati u Petrovoj knjizi koja nas upoznati i s dvije nestale utvrde: Židovinom i Gotalovcem. I dok se od Židovine i danas naziru neki tragovi, od utvrde Gotalovec nije ostalo ni traga, pa Autor zaključuje: „Gotovo je nestvarno da je jedna impozantna, dvokrilna građevina na tri kata u potpunosti nestala u manje od sto godina” – ukazuje Damir Hrelja.

Spomenimo i to da je među brojnim gostima i uzvanicima, svojim dolaskom promociju knjige uveličao Marijan Taučer, čija je dugogodišnja zanesenost Milengradom rezultirala time da je ta impozantna utvrda stekla status zaštićenog kulturno dobra.

Snimio Kruno Sudec

– Arhiv će i u sljedećim godinama nastaviti, barem se nadam, s objavljivanjem sličnih edicija, što smo započeli 2011. godine knjigom „Milengrad – zagonetna utvrda“, nastavivši 2012. „Stari grad Konjščina“, sunakladništvom u izdavanju „Burga Paka“ 2021. i napokon ovom knjigom s ciljem popularizacije kako arhivskog gradiva kao zaštićenog pokretnog, tako i utvrda i dvoraca kao zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra… Svi zainteresirani knjigu „Zidine u šumi“ do kraja idućeg tjedna u Arhivu mogu kupiti po promocijskoj cijeni od 8 eura   – zaključio je Damir Hrelja.

A kakva je bila atmosfera na zadnjem programu „Srijede u Muzeju“ pogledajte u galeriji fotografija:        

Kultura

Na “Srijedi u Muzeju“ doznajte sve o leptirima i drugim osebujnim kukcima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uz Međunarodni dan biološke raznolikosti u sklopu Srijede u Muzeju Gradski muzej Varaždin u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije organizira nekoliko sadržaja koji će se održati 22. svibnja.

Program počinje u 19 sati u palači Herzer, gdje se predstavljaju dva edukacijska izdanja s prirodoslovnim temama koja su po konceptu i obradi sadržaja namijenjena ponajprije školskoj populaciji, ali i širem rasponu čitatelja.

Svijet kukaca je edukacijsko-kreativna knjižica objavljena u nakladi Gradskog muzeja Varaždin uz istoimeni stalni postav Prirodoslovnog odjela GMV-a, koji će predstaviti autorica Jelena Petković, kustosica pedagoginja u GMV-u (stručni suradnici na publikaciji su dr. sc. Mišel Jelić, Ivica Pakrac).

Po formatu slično izdanje Svijet leptira, koje se odnosi na područje uz rijeku Bednju te Ivanščicu i Ravnu goru, objavila je JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije (tekst i zadaci: Udruga Bioteka, Smak kolektiv, Katarina Horvat, Kristina Duvnjak, Zrinka Ostović, Valentina Dominić; fotografije: arhiva JU PRIRODA Varaždinske županije, Flickr.com, Wikimedia commons), a o njemu će govoriti ravnateljica te ustanove Sanja Kopjar. Na grafičkom oblikovanju obaju izdanja radio je isti tim Smak kolektiva – dizajnerica Valentina Dominić i ilustratorica Zrinka Ostović, koja će također dati kratak osvrt o svom radu na ovim publikacijama.

Više o leptirima, jednoj od najbrojnijih skupina kukaca na svijetu, s trenutno oko 200.000 opisanih vrsta, posjetitelji će imati prilike doznati i na popratnom predavanju, s naglaskom na njihova staništa na području Varaždinske županije, gdje još uvijek obitavaju i pojedine rijetke vrste, zbog kojih su livade uz rijeku Bednju postale sastavni dio europske ekološke mreže Natura 2000. Predavanje je pripremio dr. sc. Toni Koren, biolog i jedan od najvećih stručnjaka za leptire Hrvatske, autor nekoliko stručnih knjiga i stotinjak znanstvenih radova, koji s temama vezanima uz zaštitu prirode i biološku raznolikost često gostuje u TV i radijskim emisijama.

Dr. sc. Toni Koren s preparatorom na Prirodoslovnom odjelu GMV-a Ivicom Pakracom vodit će i prirodoslovnu radionicu Lov noćnih leptira, koja je zaključni dio programa, a održava se od 21 sat na ulazu u Stari grad. Svjetleće piramide bit će postavljene podno bedema, a osim što će neke od noćnih leptira i drugih kukaca imati prilike vidjeti uživo, posjetitelji će saznati i brojne zanimljivosti iz njihova života.

Nastavite čitati

Kultura

Varaždin: iduće nedjelje održat će se 15. Festival duhovne glazbe “Hvalospjev ljubavi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U nedjelju, 26. svibnja s početkom u 20 sati, na Franjevačkom trgu u Varaždinu (kod kipa Grgura Ninskog) održat će se jubilarni 15. po redu tradicionalni varaždinski Festival moderne duhovne glazbe „Hvalospjev Ljubavi“ 2024.

Festival je 2009. godine pokrenuo jedan od najpoznatijih hrvatskih kantautora moderne duhovne glazbe, samostalni umjetnik Antonio Tkalec, zajedno sa svojim najbližim suradnicima, pod okriljem Glazbeno-scenske udruge Acordis.

Ideja pokretanja ovog Festivala bila je prije svega javno slaviti Gospodina pjesmom i molitvom te na taj način približiti moderni izričaj duhovne glazbe široj publici i potaknuti autore na stvaranje novih pjesama u kojima se slavi Nebeski otac, Isus Krist te Nebeska Majka Djevica Marija.

Kroz godine održavanja, Hvalospjev Ljubavi postao je nezaobilazna stanica za nastupe najpoznatijih imena hrvatske duhovne glazbene scene a Festival je iznjedrio preko sto dvadeset novih skladbi od kojih su neke danas veliki hitovi u duhovnoj glazbi.

Ove godine će na Festivalu nastupiti: Željka Marinović (Zagreb), vlč. Ljubo Vuković (Zagreb), Davor Terzić (Rovinj), fra Miroslav Petrac (Osijek), Slavko Nedić i grupa RiM (Zagreb), vlč. Janez Ferlež (Slovenija), Veronika Jambrek (Brestovec Orehovički), Josip Ćulumović (Zagreb), vlč Tihomir Kosec i TheBend (Ivanec), ŽVS Kaliope (Ivanec) te sam pokretač Festivala, Antonio Tkalec. Voditelj programa je poznati radijski voditelj Ivan Benc.

Organizatori svake godine pripremaju raznolik glazbeni stil kako bi u programu Festivala uvijek bilo „za svakoga ponešto“, pa su tako i za ovu godinu pripremili vrlo zanimljiv duhovno-glazbeni program koji će biti pomalo drugačiji i poseban.

U slučaju kiše, Festival će se održati u Franjevačkoj crkvi sv. Ivana Krstitelja (crkva odmah do kipa Grgura Ninskog) a ulaz je slobodan i svi ste dobrodošli.

Glavni pokrovitelji festivala su Grad Varaždin i Hrvatsko društvo skladatelja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje