“Pozdrav, ja sam platana i godišnje osiguram 225 dana kisika za jednu osobu”, ovime bi vam se pohvalilo jedno od najstarijih stabala u Šetalištu Vatroslava Jagića u Varaždinu kada bi moglo govoriti.
No, s obzirom da ne može, i kako to ni izbliza nije jedini benefit koji ova platana donosi, varaždinski Parkovi odlučili su uz nju postaviti ploču s informacijama o svim njenim dobrim stranama.
Tako će svi prolaznici koji zastanu kraj ovog više od 30 metara visokog stabla moći saznati da bi bez njega u gradu bilo bučnije, ljeti bi bilo još više vruće, a zrak bi bio zagađeniji. Ove činjenice mogu se potkrijepiti i konkretnim podacima: platana godišnje zadrži 779.850 grama štetnih čestica iz zraka, upije 3.626,44 litara kišnice, a pod njenom je krošnjom hladnije za čak 3,7 °C. Osim toga, platana smanjuje buku i svake godine ukloni čak 32,65 kg CO2.
Današnjim predstavljanjem platanine informativne ploče na simboličan je način obilježen Dan urbanog šumarstva koji se obilježava 15. studenoga.
Direktorica Parkova, Jelena Sekelj, tom je prilikom istaknula da smo gradsko zelenilo, u značajnom dijelu, naslijedili od prethodnih generacija i da smo ga onima koji dolaze iza nas obvezni ostaviti u dobrom stanju: „Zbog toga je urbano šumarstvo važan dio održavanja javnog zelenila, koje je multidisciplinarno područje. Urbani šumar u Parkovima kao jedan od glavnih zadataka ima redovito praćenje svih karakteristika i promjena na stablima i zaštitu i održavanja zdravog stanja stabala. To je izazovan zadatak jer naša gradska stabla najčešće žive u neprirodnom staništu, a uz utjecaj abiotskih i biotskih čimbenika na njihov rast i razvoj velik utjecaj, najčešće negativan, ima upravo čovjek. Stabla starije dobi su izuzetno vrijedni čuvari naših gradova. No, kao svi stariji članovi zajednice, i starija stabla zahtijevaju posebnu brigu i pažnju. A čuvamo ih zbog bioraznolikosti i širokog spektra koristi od njih koje doprinose boljem životnom okruženju za građane. Neke od njih prikazali smo na tabli uz platanu.“
Postavljanje ploče inicirali su varaždinski Parkovi i Hrvatsko šumarsko društvo, a realizirano je na temelju rezultata međunarodnog projekta ArboCroatia (Erasmus+ Development of Digital Forms of Learning and New Certification Programs in the Field of Arboriculture and Urban Forestry at the SE Europe Level) kojeg vode Urbani šumari d.o.o. (Hrvatska), Český svaz ochránců přírody Arboristická akademie (Češka) i European Arboricultural Council (Njemačka).
Ovaj domišljat način informiranja građana o dobrobitima urbanog zelenila svojom je prisutnošću podržao i varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, uz predsjednika varaždinskog ogranka Hrvatskog šumarskog društva Davora Topolnjaka i Gorana Huljenića, ispred Urbanih šumara.
A o svim prednostima platane, prvi su imali priliku naučiti učenici 4. b razreda, budući ekološki tehničari iz varaždinske Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole, koji su događaju prisustvovali sa svojom profesoricom Petrom Novak Mlinarić. Njima su Parkovi predstavili i zanimanje urbani šumar koje je relativno mladi smjer na Šumarskom fakultetu.
Dugotrajna prisutnost platana i ostalih stabala u i oko šetališta Vatroslava Jagića ne predstavlja samo estetsko obogaćenje, već je ona ključni čimbenik ekološke ravnoteže u Varaždinu. Dok je sadnja mladih stabala hvalevrijedna, istinski ekološki kapital leži u starim stablima poput ove platane. Ovom simboličnom akcijom željelo se podići svijest javnosti o važnosti očuvanja svih starih stabala u gradu, s jasnom porukom da bez njih ne bi bilo moguće održavanje kvalitetnog života i bioraznolikosti u urbanom okruženju.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća ili prezrelog voća
ne uznemiravati gore navedene opnokrilce, ne mahati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji
ne tresti stare grane s drveća jer ose i stršljeni često ondje imaju gnijezda
ako kukac sleti na ruku pažljivo je skinite povlačenjem papirnate maramice po ruci
ne hodati bosonog po travi – pčele rado borave u djetelini
izbjegavati nošenje preširoke odjeće u koju bi se kukci mogu zavući i postati agresivni; nositi odjeću koja pokriva što veći dio tijela
ne oblačiti odjeću jarkih boja; nositi svijetlu, glatku odjeću
ne nanositi na kožu intenzivne mirise; izbjegavati parfumirane sapune, šampone i dezodoranse
voćne sokove i slatke namirnice držati pokrivene (ose vole slatko, kiselo, ali i miris roštilja)
ako pijete iz otvorenih čaša u prirodi – pogledajte da se u njima slučajno ne nalazi opasni kukac
posudu sa smećem držati zatvorenu; održavati radna područja čistima; društvene ose uspijevaju na mjestima gdje ljudi odbacuju hranu
na vrata i prozore postaviti zaštitne mreže
prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima jesu eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele jer izrazito odbijaju kukce
ako dođe do napada nekoliko insekata, treba pobjeći od njih. (Pčele ispuštaju kemikaliju kada ubodu, što može privući druge pčele.); skloniti se u zatvoreni prostor
ako pčela uđe u vozilo, preporučljivo je polako zaustaviti automobil i otvoriti sve prozore da kukac izađe
osobe koje znaju da su alergične na ubode kukaca trebale bi sa sobom nositi lijekove.
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
ostati s osobom kako bi bili sigurni da nema alergijske reakcije
oprati mjesto uboda sapunom i vodom
ukloniti žalac gazom
nikada ne stiskati žalac ili koristiti pincetu
na mjesto uboda staviti hladan oblog (led) kako bi se oteklina smanjila
ne češati ubod jer to može povećati oteklinu, svrbež i rizik od infekcije.
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
uklanjaju ostatke hrane iz okoliša i izbjegavaju konzumaciju hrane u vanjskom okolišu kako ne bi privlačili stršljene, ose, druge insekte i glodavce. Stršljene i ose posebno privlače slatke tekućine, ali i drugi prehrambeni proizvodi, a posebno je opasan ubod u ustima ili kada se insekt proguta prilikom jela.
angažiraju ovlaštene izvođače DDD mjera radi uklanjanja gnijezda stršljena pogotovo kada su vjerojatno locirana na području naseljenog mjesta. Za navedeno mogu zatražiti pomoć nadležnog komunalnog redarstva jedinice lokalne samouprave koji mogu predložiti ili angažirati ovlaštenog izvođača DDD mjera. Ne preporučuje se da uklanjanje gnijezda ili trovanje dezinficijensima provode needucirane i neovlaštene osobe zbog rizika od uboda te osobe i drugih u neposrednom okruženju, kao i rizika primjene dezinsekcijskih otrova.
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Foto: Ilustracija/Pixabay
