Dvojac iz DVD-a Varaždin Breg nastupio na ekstremnom vatrogasnom natjecanju
Operativci DVD-a Varaždin Breg pod sponzorstvom Hrvatske vatrogasne zajednice, Varaždinske županije i Općina Gornji Kneginec, nastupili na najtežem vatrogasnom natjecanju...
Oko 400 mladih sudjelovalo je na ovogodišnjem 24. križnom putu mladih Varaždinske biskupije u subotu i nedjelju, 16. i 17. travnja.
Pod geslom “Bog je ljubav” hodočastili su župama Ivanečkog i Bednjanskog dekanata gotovo 40 km od Ivanca preko Klenovnika sve do Bednje, objavila je Varaždinska biskupija.
Prvog dana križnog puta vlč. Marko Domiter, povjerenik za mlade Varaždinske biskupije, okupljene sudionike je potaknuo da, hodajući postajama križnog puta, promišljaju o Isusovom svjedočanstvu ljubavi od trenutka pranja nogu apostolima prije Pashalne večere do smrti na Križu.
Oba dana križnog puta završila su euharistijskim slavljem. U subotu u župnoj crkvi u Klenovniku gdje je misu predslavio vlč. Domiter. U svojoj homiliji je rekao kako nitko ne može reći da je upoznao Boga ako ne ljubi. „Moramo se nahraniti Ljubavlju da bismo ljubav mogli dati“, poručio je mladima.
Nakon svete mise vlč. Nikola Bukovčan, župnik u Klenovniku, izložio je Presveti Oltarski Sakramenat te predvodio euharistijsko klanjanje.
Nakon noćenja u dvorani Osnovne škole Klenovnik, mladi su u nedjelju ujutro nastavili hodočašće križnog puta koje su završili u župnoj crkvi u Bednji večernjim euharistijskim slavljem koje je predslavio mons. Bože Radoš, varaždinski biskup.
U svojoj homiliji biskup Radoš je tumačio naviješteni izvještaj iz evanđelja zadržavajući se najprije na Grcima koji su čuli za Isusa, poželjeli su ga vidjeti te su Filipa zamolili da im u tome pomogne. Objasnio je da su došli baš k Filipu jer ga možemo zamisliti kao mladoga bistroga čovjeka koji je otvoren prema drugima. Filip je i grčko ime, a neki će reći i da govori grčki odnosno njihov jezik, zato je Filip dobar most da mogu doći do Isusa i vidjeti ga.
„Oni izražavaju najdublju ljudsku čežnju: da čovjek želi vidjeti svoga Boga”, naglasio je mons. Radoš te, upitavši mlade zašto su išli na ovo hodočašće, dodao kako vjeruje da je ono najdublje što pokreće čovjeka kada pođe na križni put, ili kada dolazi na svetu misu upravo ta želja u srcu: “želim vidjeti Isusa i tražim put kako ga mogu vidjeti.”
Pozvao je biskup okupljene mlade i korak dalje da, kako je rekao, lijepo ime Filip stave u svoje prezime „kako bi se i mi zvali Filip te da drugi mogu po nama doći do Isusa. Je li to naše životno poslanje? Ako vide našu radost, vide naš umor danas, ako vide mirnoću, ako vide zadovoljstvo koje u sebi nosimo, ako vide ljubav koja nas pokreće, vjerujem da će i oni to poželjeti. Vaš životni poziv je da budete Filip koji će privesti k Isusu one koji nemaju još puta do njega, koji su stranci”, istaknuo je biskup Radoš dodavši kako ti stranci ne moraju biti iz neke druge zemlje, nego prijatelji iz škole kojima će pričati o ovom iskustvu da i oni požele vidjeti Isusa.
Naposljetku dotaknuo se biskup još i Isusovog uzdignuća na križ i poručio kako bez križa Isusa ne možemo ni zamisliti ni razumjeti. Dodao je i kako je geslo ovogodišnjeg Križnog puta mladih “Bog je ljubav” moguće razumjeti samo kroz Isusov križ.
Na kraju euharistijskog slavlja i ovog dvodnevnog hodočašća križnog puta mladih Varaždinske biskupije vlč. Domiter uputio je riječi zahvale prije svega Bogu: “Što smo mogli biti s Njime ova dva dana. Što nam je dolazio po ljudima i što smo ga mogli po ljudima ljubiti.”
A potom je zahvalio i svima koji su sudjelovali u križnom putu, posebno onima koji su se na bilo koji način uključili u njegovu pripremu, kao i župnicima te župljanima koji su hodočasnike dočekivali, pogostili i tako krijepili njihova tijela na ovom zahtjevnom putu. Naposljetku je vlč. Domiter zahvalio i biskupu Radošu na svakoj podršci.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.