Projekt “Zaželi“ povezao gradove i općine Varaždinske županije
Hrvatski Crveni križ Društvo Crvenog križa Varaždinske županije kao prijavitelj projekta - Omogućimo život u vlastitom domu i Europski socijalni...
Djelatnici Opće bolnice Varaždin i učenici srednjih medicinskih škola i ove godine povodom Svjetskog dana bolesnika pokazali su humanost i veliko srce.
Naime, na Odjelu za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Varaždin održana je već tradicionalna akcija dobrovoljnog darivanja krvi kojoj se svake godine odazovu djelatnici varaždinske bolnice te njihovi budući kolege, učenici srednjih medicinskih škola.
Ove godine dobrovoljnom darivanju krvi pridružilo se 14-ero djelatnika i učenika, no osim povodom Svjetskog dana bolesnika, krv daruju i tijekom cijele godine.
Iako je stanje sa zalihama krvi u varaždinskoj bolnici dosta dobro, ovakve akcije itekako vesele. Potvrdila je to i doktorica Gordana Jaklin, voditeljica Odjela za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Varaždin.
-Naši darivatelji krvi su zaslužni za to da mi uvijek imamo dovoljne količine zaliha krvi, a danas su i naše medicinske sestre i medicinski tehničari došli darivati krv uoči Svjetskog dana bolesnika. Oni su zapravo u velikoj većini naši darivatelji krvi, kako sestre i tehničari, tako i naši liječnici, a ovim današnjim darivanjem žele podsjetiti na važnost dobrovoljnog darivanja krvi jer bez darivatelja mnogi se bolesnici ne bi mogli liječiti budući da ne bismo imali dovoljne zalihe krvnih pripravaka – rekla je doktorica Jaklin.
Objasnila i kako dobrovoljni darivatelj krvi može biti svaka odrasla osoba u dobi od 18 do 65 godina, a najvažniji uvjet je da je osoba zdrava, ne boluje od kroničnih bolesti, nema infektivnih ili zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti krvnim putem te da ima dobru krvnu sliku.
-Mi krvnu sliku, odnosno hemoglobin, provjeravamo prije samog darivanja krvi. Osoba koja dođe na darivanje krvi ispunjava upitnik o svom zdravstvenom stanju te ima razgovor s liječnikom koji nakon razgovora i pregleda upitnika odlučuje o tome može li ta osoba darivati krv – kazala je Jaklin te dodala kako darivati krv mogu i osobe iznad 65 godina, ako je riječ o redovnim darivateljima dobrog zdravstvenog stanja.
Željka Gajski, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo objasnila je kako se ove godine Svjetski dan bolesnika obilježava porukom „Pobrini se za njega”.
-Ako je čovjek napušten te ako nema adekvatne brige i suosjećanja za tog bolesnika, onda možemo reći kako je riječ o nehumanom pristupu. Zato je, osim naše stručne pomoći, važna i emocionalna podrška. Jako su bitne empatija, pažnja i razumijevanje prema našim bolesnicima jer je potvrđeno da takav pristup ima povoljan ishod liječenja – rekla je Gajski napomenuvši kako su i oni, upravo ovom današnjom akcijom, pokazali jedan human pristup.
Obilježavanjem Svjetskog dana bolesnika zdravstveni djelatnici pokazuju da su im pacijenti na prvom mjestu te time ne skreću samo pažnju na bolesnike, nego i na zdravstvene i nezdravstvene djelatnike koji o njima brinu.
-Medicinske sestre su jako senzibilizirane za takve akcije. To pokazujemo niz godina jer Opća bolnica Varaždin zajedno s Hrvatskom udrugom sestara podružnice Opće bolnice Varaždin svake godine organizira dobrovoljno darivanje krvi i drago mi je što iz godine u godinu imamo sve veći broj zainteresiranih djelatnika – poručila je Gajski zaključivši kako medicinske sestre jesu humane i sve što rade rade za dobrobit pacijenata.
Izrazivši zadovoljstvo što se ova humana akcija prenosi na učenike medicinskih škola, njihove buduće kolege, Anica Sekovanić, medicinska sestra za edukaciju u Općoj bolnici Varaždin i predsjednica podružnice Hrvatske udruge medicinskih sestara pohvalila je odličnu suradnju između varaždinske bolnice i srednjih medicinskih škola s područja Varaždinske županije.
– Djelatnici i učenici tijekom cijele godine pokazuju veliko srce i humanost. Veseli nas da su učenici i njihovi mentori uvijek spremni za suradnju i da se rado odazivaju na sve akcije u Općoj bolnici Varaždin. To je za svaku pohvalu jer to su naši budući kolege – rekla je Sekovanić.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.