Na Velikoj sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu sinoć je održana svečana promocija monografije “150 godina kazališta u Varaždinu“, koju je s nekoliko suradnika uredila Vesna Kosec-Torjanac.
Riječ je bogato ilustriranoj knjizi koja na gotovo 300 stranica opisuje iznimno bogatu povijest zgrade koja je ujedno prvi kazališni projekt znamenitog austrijskog arhitekta Hermanna Helmera.
U svojem uvodnom obraćanju prisutnima, intendantica Senka Bulić zahvalila je svima koji su uložili vrijeme i napor te pomogli u stvaranju ove monografije koja podsjeća da je varaždinskom građanstvu na početku sedamdesetih godina 19. stoljeća, kad se njegovim zauzimanjem počelo raditi na podizanju zgrade u kojoj će se stanovnici i posjetitelji Varaždina okupljati ne samo na kazališnim predstavama, nego i na balovima, koncertima, skupovima i zabavama, bilo itekako stalo do toga da se ona što prije i što bolje sagradi.
Štoviše, Varaždincima je bilo stalo i do toga gdje će se nalaziti i koliko će reprezentativna biti. Recenzent, akademik Boris Senker naglašava kako će čitatelji iz monografije doznati koliko su građani bili pripravni novaca uložiti u zdanje, što su od zgrade očekivali i kakvom su je svečanošću otvorili, odnosno sami sebi darovali, te s kolikom su je pomnjom u sljedećih 150 godina održavali i obnavljali.
– Međutim, da ne idealiziramo prošlost, nerijetko i zanemarivali, i doživljavali kao financijski teret i najvećega krivca za manjkove u gradskoj blagajni – pokazuju i uvodni članci ove monografije, povezani u poglavlje „Zgrada varaždinskog kazališta“, a napisali su ih Ljerka Šimunić, Miroslav Klemm, Nenad Fabijanić, Ernest Fišer i, ponajviše, Vesna Kosec-Torjanac, ujedno i urednica monografije – napominje spomenuti teatrolog u recenziji.
Kakva je bila atmosfera u kazališnoj zgradi staroj stoljeće i pol, pogledajte u galeriji fotografija:
Kotoripski Kužni pil se prvi put spominje u povijesnim zapisima 1841. godine, a točna godina njegove izrade nije poznata. Službenog naziva – Pil Presvetog Trojstva – zaštićen je kao nepokretno kulturno dobro sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i upisan u Registar kulturnih dobara RH.
Općina Kotoriba krenula je, uz potporu Ministarstva kulture i medija, u njegovu faznu obnovu kako bi mu se vratio nekadašnji impresivan izgled – na stupnjevito uzdignutoj pravokutnoj plinti nalazila se baza u obliku menze, koja na svojem licu nosila jednostavan grčki križ. Iznad nje diže se četverokutni postament iz kojeg se diže obla kolumna s klasicističkim kapitelom i grupom Svetog Trojstva. Kolumnu je okruživalo pet figura koje predstavljaju Immaculatu, sv.Roka, sv.Nikolu, sv.Antuna Padovanskog i sv.Florijana koji su postavljeni na uglove postamenta. Kako je Pil potpuno uništen u prometnoj nesreći, godinama su njegovi ostaci pohranjeni u Župnom dvoru čekali obnovu.
Općina je drugu godinu za redom prijavila projekt Ministarstvu, a radovi se obavljaju stručni konzervatori i restauratori prema dobivenim sredstvima Ministarstva kulture i medija pod stručnim nadzorom Uprave za zaštitu kulture baštine, Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Ove godine završena je pravokutna baza s grčkim križem te je Pil postavljen na svoje originalno mjesto gdje će pričekati daljnju obnovu odnosno daljnja odobrena sredstva za nastavak radova.
Iz Umjetničkog paviljona u Zagrebu stigla je nesvakidašnja pozivnica. Građani su pozvani da donacijama kristalnih predmeta sudjeluju u projektu “Svečanost” vizualne umjetnice Tanje Dabo. Autorica simbolikom kristala želi upozoriti na neravnopravni društveni status žena u Hrvatskoj. Kristalne predmete možete donijeti u galerijske i muzejske prostore diljem Hrvatske. Tako se kristalni predmeti mogu donirati i Gradskom muzeju Varaždin, javlja HRT.
– Referenca je samo simbolična jer žene su u svim društvenim područjima zapravo neravnopravne i nejednake. Ali ovo je nešto što je mjerljivo i brojivo – izjavila je Tanja Dabo, autorica projekta ”Svečanost” i redovna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti.
Kristal, koji je domaćicama prije bio gotovo jedina nagrada pa i stvar prestiža, skuplja se i u varaždinskoj palači Herzer.
– Mi smo objavili na stranicama Gradskog muzeja Varaždin i na facebook stranici pa molimo sve građane da se tom prilikom uključe u donaciju, izjavila je Elizabeta Igrec, kustosica u Gradskom muzeju Varaždin.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
