Danas u Varaždinu boravi premijer Andrej Planković te drugi državni čelnici.
U prisustvu predsjednika Vlade u Županijskoj palači u Varaždinu je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak najprije potpisao ugovore za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju Regionalnog centra civilne zaštite Varaždin.
Centar za Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Koprivničko-križevačku te Bjelovarsko-bilogorsku županiju bit će bruto površine oko 6000 četvornih metara, a objedinit će tehnička sredstva, opremu i ljudske resurse sustava civilne zaštite na regionalnoj razini.
Izgrađen će biti na zemljištu koje je ustupila Općina Gornji Kneginec, na prostoru križanja istočne i jugoistočne varaždinske obilaznice, a u njemu će se nalaziti prostor za Operativno-komunikacijski centar 112, Vatrogasni operativni centar, garažno-skladišni prostori i drugi sadržaji.
I dok je vrijednost ugovora za izradu dokumentacije nešto viša od 217.000 eura, procijenjena vrijednost izgradnje i opremanja cijelog Centra je 14.200.000 eura.
Ugovore o izradi projektno-tehničke dokumentacije potpisao je s tvrtkama izabranima u postupku javne nabave, a to su: Vektra d.o.o. (Iva Novak Cikač), Geokon-Zagreb d.d. (Renato Lisica), Viz-ex d.o.o. (Ivica Vizinger) i Complex project d.o.o. (Silvije Krsnik).
Prije potpisivanja ugovora, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs te župan Stričak održali su sastanak s načelnicima i gradonačelnicima s područja Varaždinske županije, na kojem su prisustvovali i saborski zastupnici Damir Habijan, Siniša Jenkač te eurozastupnica Sunčana Glavak.
– Želim istaknuti da će Vlada Republike Hrvatske riješiti 18 godina dugu sagu, balirani otpad u Brezju, baš kao što sam i istaknuo na Danu Varaždinske županije. To je naš doprinos rješavanju velikog problema ovog dijela Hrvatske. Vlada još jednom potvrđuje privrženost razvoju sjevera Hrvatske – istaknuo je premijer Plenković.
Bolnica
Oko 11 sati Plenković je sa županom Stričakom, ministrom obrazovanja Fuchsom te ravnateljem OB Varaždin Poljakom položio kamen temeljac za izgradnju Centralnog operacijskog bloka Opće bolnice Varaždin.
Ukupna vrijednost projekta izgradnje i opremanja Centralnog operacijskog bloka je 45.077.468,19 eura, od čega je 43.064.198,02 eura bespovratnih sredstava Europske unije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u svom je govoru pojasnio Poljak. Novi objekt bit će bruto površine 11.700 četvornih metara, sastojat će se od podruma, prizemlja i četiri etaže te će spojnim hodnicima biti povezan s postojećim zgradama. Imat će i heliodrom. Bit će suvremeno opremljen, o čemu govori podatak da se na građevinske radove odnosi nešto više od 26 milijuna eura, dok je procijenjena vrijednost nabave medicinske i ostale opreme 18,3 milijuna eura.
Premijer je najprije čestitao svima koji su bili uključeni da projekt bude spreman te da dobije europska sredstva i to među prvima.
– Ovo predstavlja značajno ulaganje u zdravstvo na području Varaždinske županije. Nedavno smo otvorili Objedinjeni hitni bolnički prijem i Spinalni centar u Varaždinskim Toplicama. Ovaj projekt će biti jako brzo realiziran, praktički u dvije godine. Za izgradnju Operacijskog bloka predviđeno je 26 milijuna eura, a 18,3 milijuna eura za njegovo opremanje. Ovo je samo mali dio ulaganja u zdravstvo u Hrvatskoj u našem mandatu – istaknuo je Andrej Plenković.
Premijer je podsjetio i da među uspješne projekte spada odobrenje novca za micanje bala iz Brezja nakon 18 godina, što spada među najvažnije stvari za Varaždince.
Medicinska škola
Posjet je premijer završio svečanim otvorenjem Regionalnog centra kompetentnosti inovativnih zdravstvenih tehnologija u Medicinskoj školi u Varaždinu.
Realizacijom dvaju EU projekata ukupne vrijednosti 13,3 milijuna eura Medicinska škola Varaždin postaje jedno od najmodernijih središta za obrazovanje mladih i odraslih u području zdravstva u Hrvatskoj, ali i srednjoj Europi. Riječ je o jednom od četiri regionalna centra kompetetnosti u zdravstvu u državi, u kojem će se u vrhunskim kabinetima i laboratorijima školovati mladi i odrasli za postojeća, ali i niz novih zanimanja u sektoru zdravstva. Dogradnjom je Medicinska škola dobila dodatnih 3.000 kvadrata, odnosno dvostruko više prostora. Uz učionice, kuhinju s blagovaonicom, učeničke garderobe, sada raspolažu i edukacijsko-simulacijskim centrom, prostorima za potrebe fizikalne medicine i terapije, dvoranom opremljenom za rad s djecom s neurosenzomotoričkim poteškoćama i fonetskim laboratorijem.
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
